REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: P-2239/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Meliti Lisici, u pravnoj stvari tužitelja KE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćnici Moniki Grabovac Herceg, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika Grada Nina, OIB: 55065959531, Višeslavov trg 1, Nin, zbog utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave dana 18. ožujka 2026., u nazočnosti pun. tužitelja Monike Grabovac Herceg, odvjetnice u Zadru i zam. pun. tuženika Filipa Stanića, odvjetnika u Zadru, po objavi dana 30. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj KE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužitelj KE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude upiše kao vlasnik za cijelo uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika sve po pravomoćnosti ove presude.

i

r i j e š i o  j e

Odbija se zahtjev tuženika za naknadom parničkog troška kao neosnovan.

O b r a z l o ž e nj e

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zemljišnim knjigama za k. o. [katastarska općina] upisana nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] u naravi šuma, u površini od 2101 m2 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo tuženika Grad Nin, za cijelo. Tužitelj IE stvarni je vlasnik i posjednik nekretnine č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za cijelo. Naime, uvidom u Povijest promjena na katastarskim česticama od 20.08.2024.g., te uspoređenjem novih i starih planova vidljivo je da svojim položajem predmetna k. č. br. [katastarska čestica] odgovara staroj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dijelu stare k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji podaci su bili važeći do prihvaćanja podataka nove izmjere i revizije k.o. [adresa]. godine. Podaci I revizije za k. o. [katastarska općina]-stara izmjera i k. o. [katastarska općina], datiraju još iz 1955.g., te su predmetne stare katastarske čestice evidentirane posjedom: dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Šumarija Zadar, Republika Hrvatska, a k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Općenarodna imovina pod Upravom N.O.O. [adresa], kasnije Općina Zadar. Godine 1999. temeljem prijavnog lista Klasa: 932-07/99-16/670 i Suglasnosti-Odluke Grada Nina Klasa: UP-936-01/99-01/44 od 01.rujna 1999.g., izvršena je dioba k. č. [katastarska čestica] te je nastala predmetna k. č. br. [katastarska čestica] čijim je posjednikom evidentiran ČE, TE. Međutim, novom izmjerom formirana je nova k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je izlaganjem po izmjeri upisana posjedom-vlasništvom Grad Nin. Uvidom u Zapisnik sa obnove zemljišne knjige nesporno proizlazi da je pravni prednik tužitelja- sada pok. DE, stekao utuženu nekretninu dosjedanjem tijekom dugog niza godina, a da je Grad Nin tužiteljevu predniku-ocu priznao pravo vlasništva, te mu dopustio cijepanje i formiranje nekretnine još krajem 90-tih godina prošlog stoljeća, a što potvrđuju i naprijed spomenuta Odluka Grada [adresa], prijavni list i Rješenje Općinskog suda u Zadru Z-3931/99. Prednik tužitelja je preminuo još 2014.g., u vrijeme kada je tužitelj bio maloljetan, no isti je usmenim darovanjem pred svojom suprugom, a tužiteljevom majkom ĆE i svojim sinovima OE, ĐE darovao predmetnu nekretninu tužitelju za cijelo, a što će isti i potvrditi pred sudom ili dostaviti Izjave na okolnost darovanja nekretnine. Također se napominje Naslovnom sudu da je očekivano priznanje odnosno ogluha od strane tuženika, a s obzirom da isti ima saznanja o ovom parničnom postupku. Slijedom navedenog, budući tužitelj ima pravni i stvarni interes da se utvrdi vlasnikom na predmetnoj nekretnini predlaže se Naslovnom sudu da nakon provedene rasprave, pa i zbog izostanka, ogluhe ili priznanja donese slijedeću

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, te navodi da se iz dokumentacije koju uz tužbu prilaže tužitelj vidi da je njegov univerzalni prednik sudjelovao u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-Zaton, kao i da je odbijen njegov prijedlog za upisom vlasništva, tako da je prednik tužitelja bio primoran podnijeti prigovor u ispravnom postupku da bi upisao sporno pravo, a posljedično podnijeti i tužbu radi ispravka. Jer, odluke donesene u postupku preoblikovanja zemljišne knjige mogu se pobijati samo specifičnim pravnim sredstvima koje na raspolaganje daje Zakon o zemljišnim knjigama, a nikako ne tužbama koje sadrže opći tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva. Stoga, ističu se prigovori prekluzije i promašene aktivne legitimacije, budući da je i tužitelj kao univerzalni sljednik DE vezan navedenom odlukom. Što se biti stvari tiče, tužiteljevi navodi su neosnovani. Naime, tužitelj ničim ne dokazuje da bi se vlasništvo predmetne nekretnine prenosilo onako kako on to tvrdi, kao što ne dokazuje ni navodno sklapanje usmenog darovnog ugovora kojim da bi stekao vlasništvo utužene parcele. Uostalom, ovakav ugovor može se sklopiti samo u pisanom obliku, i to kao solemnizirani ugovor, budući da je tužitelj kao daroprimatelj kritičnog trenutka bio poslovno nesposobna osoba. Konačno, nije vidljivo ni da je spomenutim Ugovorom izvršena prava predaja darovane stvari, pa tuženik ističe prigovor ništetnosti Ugovora zbog izostanka pisane i solemnizacijske forme. Slijedom svega navedenog, predlaže se Sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, te istog obvezati da tuženiku naknadi troškove ovog postupka.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem dokumentacije priložene spisu i to: zk izvadak (l.s.8), povijest promjena na katastarskim česticama (l.s.4-5), Izvod iz katastarskog plana (l.s.7), Rješenje Općinskog suda u Zadru posl.br Z-391/99 o upisu diobe, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u tadašnjem zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 21), Odluka-suglasnost Grada Nina Klasa:936-01/99-01/44 (l.s. 20), Zapisnik od 14.10.2010.g. (l.s.11-12), Rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-279/14 (l.s. 9-10), posl. br. O-111/2017 (l.s. 27-28), posl. br. O- 1162/02 (l.s. 29-31), te su saslušani svjedoci ĆE (l.s. 23-24) i ZE (l.s. 24- 25).

4. Analizom svih izvedenih dokaza, a na temelju rezultata savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju cjelokupnog postupka, u skladu sa člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 148/11, pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude.

5. Iz povijesti posjedovanja izdanu od DGU Područni ured za katastar Zadar od dana 20. kolovoza 2024. vidljivo je da svojim položajem predmetna kč. [katastarska čestica] odgovara staroj kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dijelu stare kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – podaci koji su bili važeći do prihvaćanja podataka nove izmjere i revizije k.o. [adresa]. godine. Pregledom podataka I. revizije, kojima raspolažemo za k. o. [katastarska općina] (stara izmjera) i k. o. [katastarska općina], a koji datiraju iz 1955. godine, predmetne stare katastarske čestice evidentirane su posjedom:

- dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]: p.l. 342 Šumarija Zadar, a kasnije je to Republika Hrvatska

- k. č. [katastarska čestica] (matična predmetnoj k. č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina]: p.l. 321 opća narodna imovina pod Upravom N.O.O. [adresa] a kasnije je to: Društveno vlasništvo – korisnik: Općina Zadar.

1999. godine (392-07/99-16/670) izvršena je dioba kč. [katastarska čestica] čime nastaje predmeta kč. [katastarska čestica] čijim posjednikom je evidentiran ČE, TE.

Spomenutom novom izmjerom formirana je nova k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je izlaganjem po izmjeri upisana posjedom (vlasništvom) : Grad Nin, što je i vidljivo iz priloženog prijepisa posjedovnog lista.

5.1. Iz zk izvatka (l.s. 8) proizlazi da je predmetna čest. zem [katastarska čestica] u površini od 2101 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo tuženika Grada Nina za cijelo, dok je iz izvoda iz katastarskog plana (l.s. 7) razvidan položaj predmetne nekretnine k. o. [katastarska općina].

5.2. Iz rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-279/14 iza smrti DE (l.s. 9-10), proizlazi da su njegovim nasljednicima na temelju zakona i ustupa proglašeni supruga ĆE i sin OE. Iz rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-111/2017 iza smrti TE (Mate) iz [adresa] (l.s.27-28) proizlazi da su njegovim nasljednicima na cjelokupnoj ostavinskoj imovini u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] temeljem zakona i ustupa proglašeni unuci OE, ĐE, ovdje tužitelj KE, te sin ostavitelja ME, svaki za ¼ dijela, dok iz rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-1162/02 iza smrti EE pok. K rođene I, te iza smrti KEJ pok. KEJ iz [adresa] (l.s. 29-31), proizlazi da su njihovim nasljednicima na temelju zakona i ustupa proglašeni sinovi:

VE iz [adresa], FE iz [adresa] i sin IEJ iz [adresa] svaki za 1/3 dijela.

5.3. Iz Odluke-suglasnosti Grada Nina Klasa:936-01/99-01/44 (l.s. 20) od dana 1. rujna 1999. godine proizlazi da je tuženik Grad Nin ocu tužitelja sad pok. DE pok. KEJ dopustio cijepanje i formiranje nekretnine oznake dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1000 m2, a što je i provedeno rješenjem Općinskog suda u Zadru posl.br Z-391/99 o upisu diobe, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u tadašnjem zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 21).

6. Na ročištu održanom dana 18. ožujka 2026. svjedokinja ĆE iskazuje kako je tužitelj njen sin i predmetnu parcelu je dobio nasljeđivanjem svog oca, njenog sad pok. supruga DE. Njen suprug je parcelu dobio od svog oca, njenog svekra, koji se zvao VE, a njen svekar VE naslijedio je od svojih prednika – mame EE i oca GE.

Njen svekar VE se još za života podijelio sa svojom braćom i predmetna parcela ga je pripala u cijelosti. Predmetnu parcelu oni inače zovu Bila Stina. Na tu parcelu su njihovi prednici gonili ovce. Njena svekrva RE se bavila poljoprivredom i stočarstvom, a svekar TE je radio u Njemačkoj.

Njen suprug je preminuo 2014., a svekar TE je preminuo 2017. godine. Međutim, njen svekar je još dok je njen suprug ČE bio živ odredio da ova parcela pripada njenom suprugu ČE, odnosno dio ove parcele, ne zna u kojoj točno površini, a ostatak dijela predmetne parcele i to dio do ceste je već bio i to od 1999. godine priznat od Grada Nina kao vlasništvo njenog supruga DE. Naime, sad pok. gradonačelnik [adresa], ŠE, dao je njenom suprugu 1000 m2 ove čestice koja je prije izmjere bila u k. o. [katastarska općina], a sada je k. o. [katastarska općina]. Naime, njen pok. suprug i svjedokinja su 1991. godine uoči rata držali gostionu na Mazijama, ali su ih četnici koji su došli do Mazija zbombali, bombardirali njihov ugostiteljski objekt. Tada je put Mazije-Nin bio još uvijek bijeli put, a nakon rata 1996. godine je ČEJ sa svojom vojnom jedinicom asfaltirao put Mazije-Nin i onda se vojska hranila kod njih u njihovom ugostiteljskom objektu kojeg su oni uredili nakon bombardiranja. Tada je njima Grad Nin donio rješenje, odnosno odluku da njen suprug parcelira dio ove čestice i to 1000 m2 na ime obeštećenja koje je Grad Nin trebao platiti HV-u na ime asfaltiranja [adresa] i toga što se vojska kod njih hranila, a njima nitko to nije platio od strane ni HV-a ni Grada Nina, vojsku su hranili o svom trošku, a poslije im je Grad Nin kompenzirao troškove na način da im je Grad Nin dao 1000 m2 ove parcele. Sve je to je njen pok. suprug objasnio u postupku nove izmjere, međutim on je poslije nove izmjere iznenada umro i nisu uspjeli do kraja srediti pa sada uređuje njen sin, ovdje tužitelj. Svjedokinja prolazi kraj predmetne parcele svaki dan, s jedne strane je [adresa] – [adresa], a s drugih strana su privatni posjedi i kuće.

6.1. Svjedok ZE na istom ročištu iskazuje kako poznaje obitelj DE otkad je živ jer su od njega udaljeni cca 2 km. On živi na Maziji, a oni u [adresa]. Ova predmetna parcela je odmah pokraj njega i graniči s njegovom, odnosno kad mu je predočen katastarski plan može se orijentirati i reći da su njegove parcele 891 i 894 na kojima je on sad počeo graditi kuću. Međa između njegovih parcela i predmetne parcele je nekad bio starinski plot, a sad su očistili. Nema spora o međi. Sa gornje strane do ceste nije bilo suhozida, ali je na donjoj strani parcele nekad bilo suhozida koji je još tamo na terenu, ali je porušen, i na mjestu nekadašnjeg suhozida je sada žičana ograda koju su stavili Mazije koji su ograđivali svoje. Sjeća se još iz djetinjstva da su Č na predmetnoj parceli čuvali ovce, još se uvijek sjeća Damirovog dida koji se zvao GE i baba EE. Njih je viđao da na ovoj parceli gone blago, a nakon njihove smrti njihov sin VE dao je njegovom ocu da na ovoj parceli čuva ovce i to iz razloga što je TE živio i radio u Njemačkoj do mirovine. Tako su njegovi roditelji UE i PE, stric AE na predmetnu parcelu i njihove susjedne gonili ovce. Parcela je 2-3 puta gorila u požarima, nema tu šume, to je šikara i dandanas. Njegovi AE su tu vodili ovce sve do rata, a i poslije Domovinskog rata, sve dok su imali ovce, do cca 2010. godine. Svjedok navodi da je to oduvijek bilo od obitelji VE, otkad zna za sebe, a koliko zna nije bilo ni sporova u njihovoj obitelji. Nakon Domovinskog rata 66. pukovnija, odnosno inženjerija kojom je zapovijedao ČEJ je asfaltirala cestu Mazija-Nin i tadašnji gradonačelnik [adresa], sad pok. ŠE je "pogodio" s DE da će ČE hraniti vojsku u svojoj gostionici, bilo je tu svaki dan 15-16 vojnika, a da će mu Grad Nina zauzvrat dati zemlju. Valjda u tom periodu nije bilo novaca u Gradu Ninu pa su mu umjesto plaćanja prehrane za vojsku dali ovu zemlju. To je onda bila potpuno nebitna zemlje, to je bilo 1996. odmah poslije rata kad je vojska asfaltirala cestu. To mi je ČE pričao, međutim on je poslije mlad umro pa nije riješio ovu zemlju pa sad rješava njegov sin.

6.2. Sud prihvaća iskaze saslušanih svjedoka kao istinite, jer su isti sukladni, svjedoci imaju neposrednih saznanja o predmetnoj nekretnini, kao i o pravnom slijedu stjecanja predmetne nekretnine u obitelji DE, stoga sud poklanja vjeru njihovim iskazima u ovom postupku.

7. Članak 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,143/12, 152/14, 81/15 i 94/17; dalje: ZV) propisuje da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a stavkom 2. istog članka određeno je da je na temelju stavka 1. tog članka stečeno pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

8. Ocjenjujući u konkretnom slučaju da li su se u odnosu na tužitelja ispunili opći uvjeti za stjecanje prava vlasništva na prijepornoj nekretnini dosjelošću, ovaj sud, na temelju dokaza izvedenih u ovom postupku, nalazi utvrđenim da je tužitelj dokazao da je njegov otac sad pok. DE, a prije njega i njegov otac, a djed tužitelja, VE, a prije toga roditelji ŽE i to majka EE i otac TEJ, dakle prabaka i pradjed tužitelja bili u samostalnom, poštenom i zakonitom, neprekidnom posjedu predmetne nekretnine i to najkasnije prije Drugog svjetskog rata, jer saslušani svjedoci suglasno iskazuju da je su prednici tužitelja obrađivali predmetnu nekretninu koju zovu Bila Stina, na istu su gonili ovce, svjedok ZE sjeća se i prabake i pradjeda tužitelja EE i GE, parcela da je oduvijek bila u obitelji Beram, od pamtivijeka, a kasnije se ova nekretnina dalje prenosila unutar obitelji Beram, sve do tužitelja koji je istu nekretninu stekao još za života svog oca sad pok. DE koji je iznenada mlad preminuo, međutim isti je usmeno za života ovu parcelu darovao tužitelju, a što potvrđuje svjedokinja ĆE, majka tužitelja, koja svjedokinja vjerno opisuje na koji način je Grad Nin kao kompenzaciju priznao vlasništvo ove parcele njenom sad pok. suprugu JE,u, i to na ime obeštećenja koje je Grad Nin trebao platiti Hrvatskoj vojsci na ime asfaltiranja ceste Mazije-Nin nakon Domovinskog rata i na ime toga što se HV hranila u ugostiteljskom objektu koji su još i prije Domovinskog rata, a i nakon Domovinskog rata na Mazijama držali svjedokinja ĆE – majka tužitelja zajedno sa svojim suprugom DE, kako to jasno i nedvojbeno proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka koji također izričito iskazuju da se radi o nekretnini koja je u naravi jasno omeđena od susjednih, u jednom dijelu suhozidima, a u jednom dijelu i žičanom ogradom, pa se tako predmetna nekretnina nalazi u njegovom samostalnom, poštenom i mirnom posjedu dugi niz godina, osobno i po pravnim prednicima, dakle duže od 40 godina.

9. Izvanknjižno vlasništvo nastaje u slučajevima stjecanja nekretnine u vlasništvo na temelju odluke suda ili druge vlasti, na temelju nasljeđivanja, kao i na temelju zakona, kada se na tim temeljima vlasništvo stječe bez upisa u zemljišne knjige. Pošto je izvanknjižno stečeno vlasništvo, može ga se upisati u zemljišne knjige, čime će postati knjižno, a ne upiše li ga se, postojat će i dalje kao izvanknjižno vlasništvo.

10. Ovome valja dodati i da po odredbama čl. 159. i 160. ZV-a pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, jednako kao i prema odredbama prije važećih zakonskih propisa (Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima od 1980. godine i Općeg građanskog zakonika do 1980. godine) su samostalni posjed nekretnine koja se stječe potrebnom kvalitetom, odnosno posjed mora biti barem pošten, te je zakonom propisana duljina neprekidnog trajanja posjeda, ovisno o tome da li je posjed pošten ili se radi o kvalificiranom posjedu (zakonit, istinit i pošten posjed).

11. U konkretnom slučaju, kako je navedeno, iz izvedenih dokaza proizlazi da se tužitelj, osobno i putem svojih pravnih prednika, nalazi u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu ove nekretnine, a kraj činjenice da u konkretnom slučaju tuženica uopće ne tvrdi, niti dokazuje, da bi posjed tužitelja i njegovih prednika bio nepošten, dok iz izvedenih dokaza proizlazi da su isti bili pošteni posjednici u smislu navedenih odredbi, jer su držali da je nekretnina koju posjeduju njihova, to su isti s obzirom na protek vremena stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću, slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude.

12. Tužitelj nije popisao trošak u ovom postupku na ime zastupanja po punomoćniku iz redova odvjetnika u ovom postupku, a kako je isti u cijelosti uspio u ovoj parnici to je zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška odbijen kao neosnovan i odlučeno kao u izreci rješenja.

U Zadru 30. travnja 2026.

S u t k i n j a

Melita Lisica

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda na nadležni županijski sud, u tri primjerka.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po pun.