Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-8047/2021-40

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Sanji Krovinović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja LCU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Buterinu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika LC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Matei Mariji Jandras Crnalić, odvjetniku u Zagrebu, radi obvezno-ostalo, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 12. ožujka 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, dana 30. travnja 2026.

p r e s u d i o j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Ispravlja se pogrešan upis određen rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela poslovni broj Z-18021/2020 kojim je pod točkom: 1a) u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na nekretnini LCU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koja se sastoji od zkč. br. [katastarska čestica], oranica površine 268 čhv, ispravljena površina tako da ista glasi: zk.č.br. 2556/15, Pod Gradom, oranica, površine 850 m2, i

1b) na temelju prijavnog lista br. 2 RN-1405/2014 izmijenjena površina zk.č.br. 2550/12, Pod Gradom, oranica, površine 1560 m2, dok se zk.č.br. 2556/15 poništava uslijed spajanja u zk.č.br. 2550/12, te se zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proglašava utrnulim, na način da se uspostavlja ranije zemljišnoknjižno stanje te se u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu upisuje zk.č.br. 2556/15, oranica površine 268 čhv s upisanim pravom vlasništva u korist LCU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj].

2. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu provedba upisa iz točke 1. ove presude.

3. Nalaže se tuženoj da tužiteljici naknadi troškove ovog postupka uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje u skladu s čl. 29. Zakona o obveznim odnosima."

II. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Nalaže se upis brisanja zemljišnoknjižnog stanja upisanog rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. Z-18021/2020 od 30.10.2020. kojim je tužena LC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] upisana kao vlasnica zk.č.br.2550/12 u površini 1560 m2, kojim je zk.č.br. 2556/15 spojena u zk.č.br. 2550/12 te kojim je utrnut zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te se nalaže uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kojim se u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog Građanskog suda u Zagrebu upisuje zk.č.br. 2556/15, oranica površine 268 čhv, s upisanim pravom vlasništva u koristi LCU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj].

2. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu provedba ove presude.

III. Nalaže se tužiteljici naknaditi trošak parničnog postupka tuženoj u visini 3.125,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. travnja 2026. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Pred ovim sudom u zemljišnoknjižnom postupku doneseno je dana 30.10.2020. rješenje poslovnog broja Z-18021/2020 kojim je usvojen prijedlog tuženice kao podnositeljice prijave za pojedinačni ispravni postupak te je sud dopustio upise kako slijedi:

pod točkom I. - na temelju tog rješenja i prijavnog lista br. 1 RN- 14050/2014 s potvrdom od 10.12.2014., uredovnim izvješćem od 13.10.2014., kopijom katastarskog plana iz listopada 2014., izvodom iz katastarskog plana 30.03.2017., izvoda iz posjedovnog lista od 30.03.2017., povijesti promjena na katastarskim česticama od 21.03.2017., ugovora o prodaji nekretnina od 18.05.2001. (datum ovjere) ovosudna zbirka isprava posl.br. Z-16616/04 i ugovora o darovanju nekretnina od 28.08.2001.

u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na nekretnini LC, [adresa], koja se sastoji od zk.č.br. 2550/12 oranica, površine 224 čhv ispravlja se površina tako da ista glasi: zk.č.br. 2550/12, Pod Gradom, oranica površine 710 m2, i u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], na nekretnini LCU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] koja se sastoji od zk.č.br. 2556/15 oranica površine 268 čhv ispravlja se površina tako da ista sada glasi: zk.č.br. 2556/15, Pod Gradom, oranica površine 850 m2,

na temelju prijavnog lista br. 2 RN-1405/2014 mijenja se površina zk.č.br. 2550/12, Pod Gradom, oranica, površine 1560 m2, dok se zk.č.br. 2556/15 poništava uslijed spajanja u zk.č.br. 2550/12, te se zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proglašava utrnulim.

pod točkom II. odbijen je prigovor RCU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], posl.br. Z- 16097/20,

pod točkom III. odbačena je prijava/prigovor RC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], posl.br. Z-16481/20 kao nepravovremen,

pod točkom IV. upućene su nezadovoljne stranke da svoja navodna prava ostvaruju u parnici tužbom za ispravak, te je naložena provedba upisa u zemljišne knjige.

Tužiteljica je predmetno rješenje Zemljišnoknjižnog odjela zaprimila 26.11.2020. te u roku propisanom čl. 205. Zakona o zemljišnim knjigama, podnosi ovu tužbu na ispravak.

2. Tužiteljica je kao podnositeljica prigovora sudjelovala u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku te se protivila prijavi tužene za provedbu istog, ali je njen prigovor odbijen, a tužiteljici je upisom provedenim u skladu s uvodno opisanim rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela povrijeđeno njeno pravo vlasništva budući da je izbrisano pravo vlasništva tužiteljice na zemljišnoknjižnoj čestici br. 2556/15 upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kojoj čestici je tužiteljica do provedbe predmetnog rješenja bila upisana kao vlasnik.

3. Tužiteljica smatra da je Zemljišnoknjižni odjel pogrešno proveo pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak te da je donošenjem pobijanog rješenja neosnovano brisao pravo vlasništva tužiteljice na zk.č.br. 2556/15 upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

4. Naime, pojedinačni zemljišnoknjižni postupak trebao bi predstavljati pravno sredstvo za ostvarenje zemljišnoknjižnog upisa samo ako se radi o vlasništvu glede kojeg u stvarnosti ne postoji nikakav spor između navodnog izvanknjižnog vlasnika (predlagatelja) i uknjiženog vlasnika.

5. Pojedinačni ispravni postupak kao izvanparnični postupak namijenjen je sređivanju zapuštenog zemljišnoknjižnog stanja u nespornim situacijama, ispravljanjem postojećih zemljišnoknjižnih upisa. Ukoliko su uknjiženi vlasnik ili njegov pravni slijednik poznati i dostupni te ukoliko oni u stvarnosti navodnom izvanknjižnom vlasniku osporavaju pravo vlasništva, tada nema mjesta ispravljanju postojećih zemljišnoknjižnih upisa u smislu čl. 208. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama već se taj sporni odnos treba riješiti kroz parnični postupak. (stručni članak, autor DC, objavljen u IUS-INFO, 16.01.2020.).

6. U konkretnoj situaciji tužena je iskoristila zemljišnoknjižni ispravni postupak za upis svog prava vlasništva na zk.č.br. 2556/15 upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], iako za upis prava vlasništva na toj čestici tužena nema valjani pravni osnov.

7. Naime, tužena smatra da je vlasništvo predmetne čestice stekla na temelju Ugovora o darovanju koji je sklopila s ŽC dana 28.08.2001. godine.

8. ŽC je s pravnim prednikom tužiteljice NC sklopio ugovor o prodaji nekretnina dana 18.05.2001. predmet kojeg nije bila zk.č.br. 2556/15. Predmetnim ugovorom o kupoprodaji nekretnina NC, prednik tužiteljice je prodao a ŽC stekao zemljište na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje odgovara zk.č.br. 2550/12 površine 224 čhv i zk.č.br. 2556/5 površine 268 čhv obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina].

9. Dakle, predmet kupoprodaje između prednika tužiteljice i prednika tužene nije bila zk.č.br. 2556/15 te ŽC nije valjano stekao vlasništvo predmetne čestice, pa slijedom toga nije mogao na tuženicu ugovorom o darovanju prenijeti više prava nego što ih je sam imao.

10. Dakle, tužena nema valjani pravni osnov iz kojeg bi proizlazilo njeno pravo vlasništva na zk.č.br. 2556/15 k. o. [katastarska općina].

11. Da su navodi tužiteljice osnovani proizlazi i iz činjenice da je zemljišnoknjižni sud odbio provesti upis tužene kao vlasnice na predmetnoj čestici svojim rješenjem poslovni broj Z-16616/04 od 05.03.2007.

12. Također je nadležni Gradski ured za katastar i geodetske poslove rješenjem klasa: Up/I-932-07/13-01/238, ur.broj: 251-15-05/1-15-17 odbio prijedlog tužene za upis promjene vlasnika (posjednika) u katastar zemljišta za katastarsku česticu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

13. Tužena je protiv rješenja Gradskog ureda za katastar pokrenula upravni spor koji je vođen pred Upravnim sudom u Zagrebu, posl.br. Usl. -2030/15 u kojem je odbijen tužbeni zahtjev ovdje tužene presudom od 26.07.2017., te je presudom Visokog upravnog suda RH posl.br. Usž-4087/17 od 23.05.2018. odbijena i njena žalba protiv predmetne presude.

14. Tužena se poziva na činjenicu da je zk.č.br. 2556/15 k. o. [katastarska općina] bila pogrešno upisana kao zk.č.br. 2556/5 k. o. [katastarska općina], koja je promjena u katastru ispravljena RN 96/00 od 28.11.2000. godine. Ugovor o kupoprodaji nekretnina između KC (prednika tužiteljice) i ŽC (prednika tužene) sklopljen je 18.05.2001., dakle nakon izvršenog ispravka podataka u katastru zemljišta, pa su stoga svi navodi tužene i u tom dijelu također potpuno neosnovani.

15. Tužiteljica ponavlja da tužena nije valjano stekla vlasništvo zk.č.br. 2556/15 k. o. [katastarska općina] zbog čega je i zemljišno-knjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu odbio zahtjev za upis prava vlasništva tužene na predmetnoj zk. čestici rješenjem poslovni broj Z-16616/04 od 05.03.2007.

16. Nakon što tužena nije uspjela upisati svoje pravo vlasništva (posjeda) u katastru zemljišta niti u zemljišnim knjigama, tužena je pokrenula pojedinačni ispravni postupak u kojem je sud pogrešno zaključio da je tužena učinila vjerojatnim svoje izvanknjižno vlasništvo na predmetnoj čestici, te je donio rješenje kojim se tužena upisuje kao vlasnica zk.č.br.2556/15 k. o. [katastarska općina] i kojim se nezakonito briše do tada uknjiženo pravo vlasništva tužiteljice na predmetnoj zemljišnoknjižnoj čestici.

17. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Smatra da je zemljišnoknjižni postupak proveden ispravno. Pridružuje se dokaznim prijedlozima tužiteljice. Predlaže pribaviti ZK spis Z-18021/20 te izvršiti uvid u povijesni izvadak za predmetnu česticu.

18. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, izvršen je uvid u presliku rješenja zk odjela posl.br. Z-18021/20 od 30.10.2020.g. i spis istog broja, uvid u zbirku isprava ovosudne zemljišne knjige za zk ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška], obje k. o. [katastarska općina], presliku presude Upravnog suda posl.br. Usl-2030/15 od 26.7.2017., presliku presude Visokog upravnog suda RH posl. broj Usž-4087/17 od 23.5.2018., presliku online izvatka zk ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uvid u zbirku isprava, saslušani su svjedoci CC, ŽC, HC, UC, te stranke.

19. Tužbeni zahtjev u cijelosti je neosnovan.

20. Podredni tužbeni zahtjev u cijelosti je neosnovan.

21. U ovom postupku sporna je osnovanost postavljenog tužbenog zahtjeva.

22. Na okolnost osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je saslušavao svjedoke i stranke.

23. Svjedok CC iskazao je da je bio posrednik ugovora o kupoprodaji između gosp. ŽC i gosp. KC, a jednako tako bio je i posrednik darovnog ugovora između gosp. KC i gđe UC. Poznato mu je da je tužena u posjedu nekretnina koje su bile predmet ugovora o darovanju i to 2002.g. kada je ugovor sklopljen. Gđa UC nije se mogla uknjižiti u obje čestice koje su bile predmet ugovora jer su se dogodile situacije da su dvije različite čestice imale isti broj. Od trenutka kada je gđa UC dobila nekretninu temeljem darovanja do trenutka kada je predala zahtjev za upis u zemljišne knjige došlo je do ispravka u katastru, čestica koja je faktično odgovarala katastarskoj koja je primljena na dar, dobila je novi broj i radi toga je na toj čestici odbijena uknjižba, dok se na drugoj čestici gđa UC uredno upisala u zemljišne knjige. Napomenuo je da je u oba ugovora napisao i katastarske i gruntovne čestice. To je bio razlog zbog kojeg je gđa UC morala pokrenuti pojedinačni ispravni postupak. Poznavao je gosp. KC i gosp. ŽC. ŽC je bio kratko u posjedu nekretnine koje je bio vlasnik do darovanja, i nije mu poznato da bi itko onemogućavao u posjedu i vlasništvu tih čestica. Nema saznanja da bi itko tužio. Čestica koja je predmet kupoprodaje, je bila kružnog i pravokutnog oblika. Ne može iskazati kada je došlo do te promjene, ali to je bilo između trenutka darovanja do predaje zahtjeva za upis u zemljišne knjige.

24. Svjedok ŽC iskazao je da je on osoba koja je prodala nekretninu NC i s njim je sklopio kupoprodajni ugovor za tu nekretninu, obzirom nije imao dovoljno novaca pozajmio ga je od Beber Marijana i sklopili su kupoprodajni ugovor u kući NC. U toj kući sklopljen je ugovor i ovjeren potpisom, bio je prisutan javni bilježnik. Radilo se o zemljištu koje u naravi predstavlja livadu. Nakon što je kupio zemljište on je na toj livadi posadio voćke, ali je nekretninu darovao LC, supruzi UC od kojeg je pozajmio novac, i od tada ona to uživa. To zemljište faktično je već bilo davno prije ograđeno jer se okolo nalaze i druge nekretnine i kuće. Nakon darovanja gđa UC stupila je u posjed te nekretnine i nastavila koristiti te voćke koje sam ja prethodno posadio. Nikada mu nitko nije osporavao pravo na to zemljište. Zna da se to zemljište zapravo sastojalo od dvije čestice, i on je njemu i prodao obje te čestice, nalaze se u ugovoru.

25. Radilo se o čestici koja je bila pravokutnog oblika. Nema saznanja da bi prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji da bi bilo nekakvih problema vezano uz upis nekretnine u zemljišne knjige.

26. Svjedok HC iskazao je za nekretninu koja je darovana gđi LC, nema saznanja da je ikada itko osporavao pravo na tu nekretninu, na nekretnini nalaze se voćke, već 20 godina, faktično od 2002. kada je nekretnina darovana. Drugih saznanja o toj nekretnini nema. Nema nikakvih saznanja oko sklapanja kupoprodajnog ugovora između ŽC i NC.

27. Svjedok UC je iskazao da je tužena je njegova moja supruga i gosp. ŽC je došao k njima. Istakao je da je ŽC jednom prilikom došao k meni i supruzi te je rekao da ga je NC zamolio da li bi kupio nekretninu koja se nalazila do njegove kuće, za koju je tvrdio da mu netko želi uzeti. NC on nije poznavao. Faktično nije imao novce i tražio je od njih da mu posude novac, što su i učinili i sklopljen je kupoprodajni ugovor za tu nekretninu. Nakon nekog vremena ponovno je došao k njima i rekao da mu je NC ponudio prodaju još jednog zemljišta koje se nadovezivalo na ovo zemljište koje je ranije kupljeno, na što smo mu posudili novac i on je i taj dio zemljišta otkupio. Obzirom je ŽC došao u financijsku krizu, nije im mogao vratiti posuđeni novac, te je predložio da daruje te nekretnine, za koje su mu pozajmili novac, njegovoj supruzi LC. Sklopljen je darovni ugovor. Od trenutka kada im je nekretnina darovana nitko nam im nije osporavao ni vlasništvo ni posjed te nekretnine. Na nekretnini se nalazi voćnjak kojeg koristi. Njegova nekretnina nalazi se u neposrednoj blizini darovanih nekretnina koje su poviše naše nekretnine cca 30 metara udaljene. Ta nekretnina predstavlja jedinstvenu cjelinu koja je u cijelosti ograđena sa svih strana, to nisu oni ograđivali nego susjedi, što je bilo još prije nego što im je darovana. Supruga i on nikada nisu bili u kontaktima sa PC niti ju poznaje Prije gosp. ŽC nitko nije bio u posjedu te nekretnine, voćke je faktično zasadio ŽC. On nije bio prisutan prilikom pregovaranja o kupoprodaji predmetne nekretnine.

28. Tužiteljica je iskazala da ja kupopordajni ugovor koji se spominje nije vidjela i ne zna stoga što je bio predmet kupoprodajnog ugovora, osim što može pretpostaviti da se radi o zemljištu koje se nalazi ispod zemljišta ŽC. Kolika je bila površina tog zemljišta ne može točno iskazati, a od pokojne bake ne zna koje je bilo veličine zemljište. NC je imao moždani udar 1999.g., bila mu je oduzeta desna strana, a teško se izražavao. Na pitanje pun. tuženice da li joj je poznato da tužena koristi spornu nekretninu, iskazala je da nema saznanja tko koristi tu spornu nekretninu jer ona nije bila 20 godina na tom zemljištu. Po njenom saznanju zemljište predstavlja livadu na kojoj je trava i ništa drugo se ne nalazi na nekretnini.

29. Tužena je iskazala da je nekretninu koja je predmet ovog spora ona stekla temeljem darovnog ugovora. Na zemljištu je voćnjak. U trenutku kada je primila na dar, bila je sa svih strana ograđena. Prvi dio parcele je ravan, dok drugi dio parcele nema pravokutan oblik nego se nadovezuje na taj ravni dio. Drugi dio nekretnine je više vodoravnog oblika i pored njega je nekretnina ŽC. Ona se nakon darovanja upisala u zemljišne knjige i nije imala nikakvih problema oko upisa vlasništva darovane nekretnine. Nikada nitko joj nije osporavao korištenje nekretnine, a nekretninu koristi od 2002., od kada sam je dobila na dar. Koristi oba dijela koja je opisala u svom iskazu, osim što jedan manji pravokutni dio koriste susjedi zemljišta.

30. Tuženoj se predočio katastarski plan, tuženica na katastarskom planu pokazuje katastarsku česticu koja je u katastarskom planu označena kao 870/3.

31. Na pitanje pun. tužiteljice zašto je ŽC darovao njoj to zemljište, iskazala je da je to bilo iz razloga što kada je kupovao nekretninu od NC nije imao dovoljno novaca za kupnju i molio je nju i supruga za posudbu, a kasnije kako nije mogao vratiti novac, darovao mi je umjesto novca nekretninu.

32. Nakon saslušanja svjedoka utvrđeno je da je tužena spornu nekretninu iz ovog postupka stekla temeljem darovnog ugovora kojemu je svjedok CC bio posrednik. Prvotno je postojao kupoprodajni ugovor kojem je također svjedok CC bio posrednik za nekretninu između NC i ŽC.

33. ŽC je osoba koja je prodala nekretninu NC, predniku tužiteljice, i s njime sklopio kupoprodajni ugovor, ali obzirom nije imao dovoljno novaca za tu nekretninu, pozajmio je novac od Beber Marijana i kupoprodajni ugovor sklopljen je u kući NC koji je i ovjeren od strane prisutnog javnog bilježnika. Predmet kupoprodaje bila je nekretnina koja je u naravi predstavljala livadu. Nakon što je kupio zemljište na istom je posadio voćke ali je isto darovao LC, supruzi UC, od kojeg je pozajmio novac, obzirom nije imao sredstava za povrat pozajmljenog novca te naveo da je zemljište faktično bilo već davno prije ograđeno jer su se u okolici nalazile druge nekretnine i kuće, a LC je odmah po darovanju stupila u posjed nekretnine, to je bilo 2002.g. i nastavila koristiti to zemljište te voćke koje je on prethodno posadio. Njemu nikada nitko nije osporavao pravo na to zemljište. Radilo se o čestici pravokutnog oblika.

34. Svjedok HC potvrdio je da je nekretnina darovana LC, a koja predstavlja livadu na kojoj se nalaze voćke u posjedu LC u trenutku darovanja i nikada joj nitko nije osporavao pravo na tu nekretninu.

35. Svjedok UC potvrdio je iskaze i svjedoka ŽC i HC, potvrdio je da je ŽC došao k njemu i supruzi LC te im ispričao da ga je NC zamolio da nekretninu koja se nalazila do njegove kupi te je tvrdio da mu netko želi nekretninu oduzeti, a kako ŽC faktično nije imao novaca, pozajmio je novac od UC i tako je sklopljen kupoprodajni ugovor za nekretnine. Nakon izvjesnog vremena NC ponudio je ŽC prodaju još jednog zemljišta koje se nadovezivalo na ranije kupljeno zemljište, za što mu je opet UC pozajmio novac i na taj način kupljen je i taj dio nekretnine. Obzirom je ŽC došao u financijsku krizu, nije mogao vratiti posuđeni novac, predložio je da te nekretnine daruje LC. Tako je sklopljen darovni ugovor. Od trenutka kada je supruzi darovana nekretnina nitko joj nije osporavao ni vlasništvo ni posjed nekretnine. Na nekretnini nalazi se voćnjak. Ta nekretnina predstavlja jedinstvenu česticu koja je u cijelosti ograđena sa svih strana, što je učinjeno još prije darovanja. Supruga i PC nikada nisu bile u kontaktima i nitko nije bio u posjedu predmetne nekretnine prije ŽC.

36. Prema iskazu CC koji je bio posrednik sklapanju ugovora, problem je nastao, obzirom je od trenutka kada je gđa LC dobila nekretninu temeljem darovanja do trenutka kada je predala zahtjev za upis u zemljišne knjige došlo do ispravka u katastru, čestica koja je faktično odgovarala katastarskoj koja je primljena na dar, dobila je i novi broj i radi toga je na toj čestici odbijena uknjižba, dok se na drugoj čestici gđa LC uredno upisala u zemljišne knjige. Napomenuo je da je u oba ugovora upisao katastarske i gruntovne čestice. To je bio razlog zbog kojeg je gđa LC morala pokrenuti pojedinačni ispravni postupak.

37. Iskazima saslušanih svjedoka sud je u cijelosti poklonio vjeru, obzirom su iskazivali suglasno u svim bitnim činjeničnim navodima, životno i logično i sukladno materijalnim dokazima koji se nalaze u spisu.

38. Tužiteljica je iskazala da kupoprodajni ugovor koji se spominje u iskazima svjedoka nikada nije vidjela, a radi se o zemljištu koje se nalazi ispod zemljišta ŽC, i ne zna koja je bila površina tog zemljišta i nema saznanja da bi tužena koristila tu nekretninu, nema saznanja niti tko koristi spornu nekretninu jer ona 20 godina nije bila na tom zemljištu, a po njenom saznanju zemljište predstavlja livadu na kojoj je trava i ništa drugo na istoj se ne nalazi.

39. Tužena je iskazala da je nekretninu koja je predmet spora stekla temeljem darovnog ugovora i na zemljištu se nalazi voćnjak, a ograđena je sa svih strana. Jedan dio parcele je ravan, dok je drugi dio više vodoravnog oblika pored kojeg se nalazi nekretnina ŽC. Od darovanja pa nadalje, točnije 2002.g., ona koristi oba dijela nekretnine i nitko joj ne osporava korištenje te nekretnine. Nekretnina joj je darovana iz razloga što ŽC nije imao dovoljno sredstava vratiti njezinom suprugu novac koji mu je pozajmio za kupnju tih nekretnina od NC.

40. Sud iskazu tužiteljice nije poklonio vjeru. Tužiteljica iskazuje da nema saznanja o kupoprodajnom ugovoru za spornu nekretninu, iako je isti potpisivan i ovjeravan od javnog bilježnika upravo u njezinom kući. Iskazuje da 20 godina nije bila na nekretnini, te ujedno iskazuje da ista predstavlja livadu na kojoj se nalazi trava, što sudu nije logično, obzirom 20 godina nije bila na nekretnini.

41. Iskazu tužene sud je poklonio vjeru, obzirom je njezin iskaz suglasan iskazima ostalih svjedoka u svim bitnim činjeničnim navodima, točno opisuje nekretninu koja joj je darovana, u čijem je posjedu nesmetanom od 2002.g. odnosno od trenutka darovanja i nitko joj od tada pa nadalje ne osporava ni posjed ni vlasništvo.

42. Glede predmeta spora, valja se osvrnuti na tvrdnju tužiteljice sa str. 2. tužbe u kojoj se navodi kako se pojedinačni ispravni postupak u konkretnom slučaju nije niti mogao voditi jer je navodno postojao spor oko vlasništva zemljišnoknjižne čestice br. 2556/15 k. o. [katastarska općina], a koja je bila upisana u zk. uložak broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Prije svega sam dostavljeni članak upravo demantira te tvrdnje tužiteljice pa se tako izričito navodi na str. 4. pod točkom b) kako cit:

43. „b) ako bi zemljišnoknjižni sud tek nakon donošenja odluke o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka utvrdio da između predlagatelja i zemljišnoknjižnih vlasnika odnosno njihovih pravnih slijednika u stvarnosti postoji spor oko vlasništva, tada više ne može odbaciti/odbiti prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka (jer je već doneseno rješenje o otvaranju), niti bi sud bio ovlašten obustaviti postupak, a ni uputiti stranke u parnični postupak, već je dužan donijeti meritornu odluku o predlagateljevoj prijavi kroz ispravni postupak. Međutim, valja uzeti u obzir da bi u takvoj situaciji zemljišnoknjižni sud, odlučujući po pravičnoj ocjeni sukladno čl. 203. st. 3. ZZK/19, čak bio ovlašten i odbiti predlagateljevu prijavu za upis ukoliko utvrdi da je predlagatelj očigledno zlorabio ovaj institut, odnosno ako je unatoč evidentnom postojanju spora pokrenuo pojedinačni ispravni postupak, umjesto parničnog postupka.“

44. U konkretnoj pravnoj stvari Zemljišnoknjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu je dana 20. studenog 2019. donio rješenje pod poslovnim brojem:

Z-17772/17-5, a kojim se otvara pojedinačni ispravni postupak. Tužiteljica je prigovor poslala 7. travnja 2020. odnosno nakon što je rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka već doneseno.

45. Međutim, pozivajući se upravo na članak koji je tužiteljica dostavila kao prilog tužbi, jasno je da je Zemljišnoknjižni sud morao donijeti meritornu odluku o predlagateljičinoj (tuženičinoj) prijavi (a što je isti i učinio!) kroz pojedinačni ispravni postupak .

46. Obzirom je tek nakon otvaranja ispravnog postupka uslijedio prigovor kojim se publicira navodni spor oko vlasništva, nikakav spor oko prava vlasništva formalno pravno se nije vodio pred sudom niti je u zemljišnim knjigama bila upisana bilo kakva zabilježba spora, to sud u tome trenutku nije bio ovlašten obustaviti već započeti postupak, a niti uputiti stranke u parnični postupak, već je morao donijeti meritornu odluku, a što je isti i napravio te temeljem nesporno utvrđeno činjeničnog stanja odbio prigovor tužiteljice, sve razvidno iz priklopljenog spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel posl. br. Z-18021/20

47. Neosnovan je prigovor tužiteljice kako se kroz pojedinačni ispravni zemljišnoknjižni postupak nije moglo upisati pravo vlasništva tuženice u zemljišne knjige ako je postojao navodni spor oko vlasništva. Naime, tuženica je za upis u zemljišne knjige imala tri pravne opcije:

48. -prva opcija je da joj tužiteljica dobrovoljno da tabularnu izjavu da uknjiži pravo vlasništva na zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kada se pogleda držanje tužiteljice u upravnom postupku odnosno upravnom sporu glede upisa u katastar, odnosno držanje tužiteljice u pojedinačnom ispravnom postupku pa i sada u pogledu pokretanja ove parnice, jasno je koliko je navedeno bilo realno za očekivati (vjerojatno bi se to dogodilo da je tuženica ponudila kupiti nekretninu koja joj je već darovana i koja je u njenom posjedu preko 20 godina);

49. -druga opcija je bila pokretanje parničnog postupka radi utvrđenja prava vlasništva na predmetnoj zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] gdje bi se opet morali provoditi svi isti dokazi koji su provedeni i u sklopu pojedinačnog ispravnog zemljišnoknjižnog postupka (provedba geodetskog vještačenja kojim bi se utvrdilo da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara zkč. br. [katastarska čestica] i zkč. br. [katastarska čestica] (odnosno ranije zkč. br. [katastarska čestica]) odnosno da je ugovorom o kupoprodaji od 18. svibnja 2001. odnosno Ugovorom o darovanju od nekretnina od 28. kolovoza 2001. namjera ugovornih strana bila prijenos prava vlasništva upravo na tim nekretninama);

50. -treća opcija je bila upravo pokretanje pojedinačnog ispravnog zemljišnoknjižnog postupka kako bi se tuženica nakon 19 godina napokon ispravno uknjižila kao vlasnica na predmetnim česticama jer nije raspolagala ispravama prikladnim za uknjižbu (nakon sklapanja ugovora o darovanju promijenjen je broj zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] STENJEVEC jer su u istoj katastarskoj općini postojale dvije zemljišnoknjižne čestice sa istim brojem). Jasno, zbog promjene broja zemljišnoknjižne čestice tuženica nije mogla izvršiti uknjižbu na temelju ugovora kojima je raspolagala, već je mogla ili pokrenuti sudski postupak ili, vrlo vjerojatno, istu nekretninu opet kupiti sada od tužiteljice kako bi joj ona dala tabularnu izjavu;

51. Kako je postupanje tuženice bilo zakonito, kao i odluka Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 30. listopada 2020. ispravna i zakonita, tako je tumačenje pravne prirode instituta pojedinačnog ispravnog zemljišnog postupka od strane tužiteljica pogrešno.

52. Kada se u bitnome sumiraju navodi tužiteljice iz tužbe tada je jasno kako se oni svode u biti na jedan jedini ključan stav, a taj je da su temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 18. svibnja 2001. odnosno u Ugovora o darovanju nekretnina od 28. kolovoza 2001. nekretnine bile katastarski označene kao zkč. br. [katastarska čestica] i zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te slijedom iznijetog ugovorne strane očito nisu imale namjeru prodati odnosno darovati nekretninu sada oznake zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

53. Iz navedene konstrukcije tužiteljica izvodi neodrživi zaključak da tuženica nikada nije stekla, odnosno na temelju predmetnih isprava koje su priložene u pojedinačnom ispravnom zemljišnoknjižnom postupku nije niti mogla, steći pravo vlasništva na zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer predmetna čestica pod tim brojem nije bila navedena u ugovorima, a prema stavu tužiteljice trebala je i morala biti ispravno navedena u ugovorima pod zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Zaključno, tužiteljica smatra kako je tuženica sama kriva što promjena broja zemljišnoknjižne čestice (iz zk.č. br. 2556/5 u zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nije ispravno navedena u ugovorima jer da je ta promjena broja provedena u zemljišnim knjigama još 2000. godine, dakle prije nego što su predmetni ugovori sklopljeni.

54. Međutim, kada se sagledaju utvrđenja i stajališta koja su nesporna i pravomoćno utvrđena u postupku ovoga suda u predmetu ovoga suda broj Z- 18021/20 nedvosmisleno proizlaze sljedeće:

Ugovor o kupoprodaji nekretnina je sklopljen 18. svibnja 2001. te su predmet ugovora bila zkč. br. [katastarska čestica] i zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje su činile jednu jedinstvenu katastarsku česticu broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je prostorno i geometarski ostala u nepromijenjenom obliku od dana sklapanja predmetnih ugovora pa sve do danas (u vrijeme sklapanja ugovora su egzistirale dvije čestice zkč. br. [katastarska čestica] upisane u istu katastarsku općinu [katastarska općina], ali u različite zemljišnoknjižne uloške);

55. Ugovor o darovanju nekretnina je sklopljen 28. kolovoza 2001. te su predmet toga ugovora bile iste nekretnine, zkč. br. [katastarska čestica] i zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje su činile jednu jedinstvenu katastarsku česticu broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Z-26930/00 od 4. svibnja 2004. napravljena je deklaratorna promjena u zemljišnim knjigama na način da je zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postala zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što je jasno istaknuto i detaljno obrazloženo u rješenju naslovnog suda (str. 4.) pod brojem Z-18021/2020.

56. Iz iznijetog nedvosmisleno proizlazi da,u trenutku kada su sastavljane predmetne isprave stranke ugovora nisu mogle označiti zemljišnoknjižne čestice drugačije nego što su one bile vođene u zemljišnim knjigama te su stranke navedenog ugovora s time bile i morale biti upoznate. Okolnost da je izmjena katastarske numeracije čestica zkč. br. [katastarska čestica] u zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] deklaratorno provedena tek od 4. svibnja 2004. iako iz uredovno izvješće od 28. studenog 2000. tehnički provedeno tek tri i pol godine kasnije navedeno nije i ne može biti od nikakvog utjecaja na nesporno i realno utvrđeno činjenično stanje na terenu.

57. Dakle, okolnost da je tek od dana provedbe sudskog rješenja sporna čestica promijenila broj u zemljišnim knjigama nikako ne može dovesti do pravnih posljedica na tuženika a koje u ovome postupku i drugim postupcima koje je vodila pokušava ishoditi tužiteljica.

58. Jasno je kako u trenutku sklapanja ugovora 2001. godine predmetna sporna nekretnina nije niti mogla biti drugačije označena nego kao zkč. br. [katastarska čestica] jer je promjena broja zemljišnoknjižne čestice u zemljišnim knjigama provedena tek 4. svibnja 2004. donošenjem rješenja broj Z-26930/00.

59. Pri tome tužiteljica u potpunosti zanemaruje činjenicu kako je oznaka predmetnih zemljišnoknjižnih čestica u katarskim evidencijama za čitav taj period ostala nepromijenjena. Što je utvrđeno uvidom u priklopljeni spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel posl. br. Z- 18021/20

60. Naime, tužiteljica želi prikazati sudu da ugovorne strane prilikom sklapanja ugovora iz 2001. godine u biti nisu imale namjeru raspolagati sa zkč. br. [katastarska čestica] koja je zajedno sa zkč. br. [katastarska čestica] bila upisana u isti zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], već da je u biti namjera bila pod tom oznakom zkč. br. [katastarska čestica] raspolagati sa česticom istoga broja, ali koja je upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (koja nota bene i danas ima istu zkč. br. [katastarska čestica]) i u kojoj su uknjiženi vlasnici tada bile osobe SC i FC, koji nisu ni bili ugovornim stranama Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 18. svibnja 2001. niti strana ugovora o darovanju nekretnina od 28. kolovoza 2001.

61. Analiziranjem krajnje neodržive konstrukcije na kojoj tužiteljica bazira predmetnu tužbu ne može se dobiti odgovor na pitanje kako i zašto bi prvo NC (pravni prednik tužiteljice), a kasnije i ŽC (pravni prednik tuženice) raspolagali nekretninom koja nije njihova, niti je ikada bila, niti su na istoj ikada imali upisana bilo kakva zemljišnoknjižna prava niti je predmetna nekretnina na bilo koji način povezana sa zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica se na navedeno nije mogla izjasniti ni u provedenom pojedinačnom ispravnom postupku njezin prigovor u postupku pojedinačnog ispravnog zemljišnoknjižnog postupka kao i predmetna tužba, dokaz čemu je povijesni z.k. izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

62. Slijedom svega navedenog ako je netko stekao više prava nego što je imao njezin upisani zemljišnoknjižni prednik onda je to upravo tužiteljica, a ne tuženica. Tužiteljica nikada nije mogla steći pravo vlasništva na zkč. br. [katastarska čestica] (ranije zkč. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] jer je istu nekretninu njezin pravni prednik otuđio još 2001. godine.

63. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

64. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 ZPP-a, i trošak se sastoji od troška zastupanja tužene po odvjetniku prema važećoj odvjetničkoj tarifi i vrijednosti predmeta spora od 1.327, 22 EUR, i u trošak ulazi: prijedloga za povrat u prijašnje stanje u iznosu 200,00 EUR, trošak sastava žalbe protiv presude 24.03.21 /Tbr 10.toč.2. O.T.R.H. 200,00 EUR-a ,trošak sastava tužbe /Tbr. 7. toč. 1 O.T.R.H./ u iznosu od 20,00 EUR, trošak pristupa punomoćnika tužitelja na ročišta dana 02.05.2022, 02.03.23, 10,07.24, 17.10.24, 06.02.25, 05.06.25, 12.03.26, 30.04.26 /Tbr. 9. toč. 1. O.T.R.H./ 1.500,00 EUR, trošak sastava podnesaka od 10.03.24, 22.10.25.g. /Tbr. 8. toč. l. O.T.R.H./ u iznosu od 400,00 EUR, što sveukupno iznosi 2.500,00 EUR, te 25% PDV-a u iznosu od 625 EUR, tako da ukupni trošak iznosi 3.125,00 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, po čl. 27. st. 3. Ovršnog Zakona.

U Zagrebu 30. travnja 2026.

Sudac

Sanja Krovinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana dostave presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud, pisano u pet istovjetnih primjeraka.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćniku tuženika

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte