REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Put Mulina 1, Trogir

Poslovni broj: Pp-8568/2024-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grge i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika CT, zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji 2017 (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24, dalje: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), kažnjiv po članku 22. stavku 5. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/24-5/9128, Urbroj: 511-12-33-24-1 od 13. svibnja 2024., nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 29. travnja 2026., u nazočnosti okrivljenika, a u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka dana 30. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon),

Okrivljenik: CT, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. C i pok. K, rođen **.**.1963. u [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], završena SSS, profesionalni vozač, zaposlen, mjesečnih primanja cca 1.300,00 eura, oženjen, otac troje djece, srednjeg imovnog stanja, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

da bi

dana 24. veljače 2024. u 14:00 sati i 9. ožujka 2024. u obiteljskoj kući u mjestu [adresa], općina [adresa], počinio psihičko nasilje u obitelji naspram svog maloljetnog unuka KT, r. 2013., na način da mu je u dva navrata upućivao uvredljive riječi: „Glupane, majmune, sotono!“, što je kod maloljetnog KT izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva,

pa da bi time okrivljenik počinio prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 5. istog Zakona.

II. Temeljem odredbe članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona paušalni troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika pod brojem navedenim u uvodu presude, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. Okrivljenik CT ispitan pred ovim Sudom na glavnoj raspravi dana 29. travnja 2025. godine naveo je da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Njegova kćer i sada pok., bivši, zet u trenutku nastanka navodnog predmetnog nasilja bili su u brakorazvodnoj parnici. Unuk KT često je boravio kod njega kući, točnije svaki vikend. Njegova kćer s njim bi učila budući da je isti dijete s posebnim potrebama. Nije istina da bi on upućivao pogrdne riječi svome unuku, već su iste izvađene iz konteksta, jer bi mu on znao reći da mora učiti, da mora naučiti čitati i pisati, jer u protivnom ljudi koji ne nauče čitati i pisati biti će glupasti i tupasti, neće moći brojati novce u životu, voziti se autobusom, kao ni raditi ostale svakodnevne životne radnje. Apsolutno negira da bi mu uputio riječi "Glupane, majmune, sotono". Na kraju krajeva, on da je njegov unuk i zaista ne zna tko bi nekom svom uputio takve riječi ili mu želio zlo.

3. Analizirajući obranu okrivljenika te dovodeći istu u svezi sa sadržajem isprava koje priležu spisu, a radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i navoda iz obrane okrivljenika, Sud je pozvao i svjedoka oštećenika- žrtvu, maloljetnog KT.

4. Svjedok oštećenik- žrtva KT ispitan je na glavnoj raspravi dana 27. ožujka 2026. godine putem audio- video linka, u prisutnosti stručne osobe, psihologice i stalne sudske vještakinje za psihologiju, NT. Psihologica NT prethodno je obavila pripremni razgovor sa svjedokom oštećenikom- žrtvom KT te je navela kako je sa imenovanim obavljen pripremni razgovor, a sve s ciljem postizanja bazičnog uvida u njegov status i okruženje u kojem živi. Psihologica iskazuje kako uslijed obavljenog pripremnog razgovora doznaje da je KT učenik šestog razreda OŠ „Majstor Radovan“ u Trogiru i od prvog razreda školuje se po prilagođenom programu iz svih predmeta te s pratnjom osobnog asistenta zbog poteškoća iz kruga ADHD. Na temelju prethodnog razgovora utvrdila je da dijete razumije razliku između istine i laži, razumije moralne, ali ne i zakonske posljedice laganja, ima zadovoljavajući kapacitet epizodičkog pamćenja, sposoban je spontano iskazivati te ima dostatan kognitivni, socio-emocijalni, govorni i psihički kapacitet tj. potrebnu zrelost za davanje iskaza na predmetnom ročištu. Psihologica je upitala KT s kim on živi, a KT je odgovorio da živi u stanu sa mamom i bratom. Na daljnji upit psihologice svjedoku od kada živi s mamom i bratom, KT odgovara da ne zna točno, misli oko godinu dana. Na daljnji upit psihologice da kada je kod mame, je li se nekad druži i sa svojim djedom, KT odgovara potvrdno. Na daljnji upit psihologice gdje je selo njegovog djeda, KT odgovara [adresa]; gdje je Trogir pa idete samo ravno, gdje je Seget Donji samo još idete malo ravno put Marine onda idu [adresa]. Na daljnji upit psihologice koliko se on sa djedom druži, je li to svaki tjedan ili malo rjeđe od toga, KT odgovara da je to rjeđe, možda dva puta mjesečno, ne zna točno. Na daljnji upit psihologice kada je on kod djeda tko još bude s njim, KT odgovara da bude baba, ponekad dođe stric, rodica. Na daljnji upit psihologice može li KT njoj objasniti kada dođe kod djeda, odnosno kada se druži s njim, kako se točno djed ponaša prema njemu, KT odgovara da ponekad igraju šah, ponekad nogomet, ono dodaju se, i dalje se ne sjeća. Na daljnji upit psihologice kako se on osjeća kada se druži sa djedom, KT odgovara dobro. Na daljnji upit psihologice može li joj malo pojasniti što to znači dobro, KT odgovara da ne zna. Na daljnji upit psihologice je li nekad doživio da je djed nešto psovao ili vrijeđao ga, KT odgovara da je, jedanput mu je rekao da je glup, to da ga nije uvrijedilo, to je to- nije rekao jako ružnu riječ, ne može se sjetiti što je rekao. Na daljnji upit psihologice u vezi s tim kada je djed rekao da je glup- je li se sjeća kada je to djed rekao ili barem otprilike, KT odgovara da ne zna prije koliko je bio Božić, misli prije Božića je to bilo prošle godine, pretprošle ili neke druge godine, ne može se sjetiti. Na daljnji upit psihologice zbog čega je njemu djed rekao da je glup, može li joj malo ispričati tu situaciju, KT odgovara da nije htio učiti; bio je petak, ne zna točno, rekao mu je da uči, ako ne uči neće moći raditi; on je to shvatio „ne budi glup kao oni koji ne uče“, nije ga nešto uvrijedilo, nego nije htio učiti, eto to uglavnom. Na daljnji upit psihologice osim toga što mu je djed rekao da je glup, je li mu još nekada rekao neku drugu ružnu riječ ili uvredu ili bilo što, bilo kada, KT odgovara da nije, da se toga ne sjeća. Na daljnji upit psihologice da li se to onda dogodilo, da mu je djed govorio neke ružne riječi, jedanput ili više puta, KT je odgovorio: „Dvaput, to je to.“ Na daljnji upit psihologice kada je bio taj drugi put, može li se sjetiti, isti dan mu je dva puta rekao što, KT odgovara: „Rekao je da sam glup, ne mogu se sjetiti.“ Na daljnji upit psihologice kako se on osjećao kada mu je djed to rekao, KT odgovara: „Malo kao uvrijeđeno, ne znam kako bih se izrazio, kao ono shvaćam i ne shvaćam.“ Na daljnji upit psihologice je li mu djed ikad nešto prijetio, KT odgovara: „Prijetio? Nikada.“ Na daljnji upit psihologice što on obično radi s djedom, kako provode zajedničko vrijeme, KT odgovara da igraju nogomet, da se ponekad dodaju (to kada djed nije bio star), igraju šah. Na daljnji upit psihologice to kada mu je djed rekao da je glup, je li još netko bio s njima, KT odgovara da su bile mama i baka. Na daljnji upit psihologice kako je mama reagirala kad je djed to rekao, KT odgovara: „Mama je rekla nemoj tako govoriti KT i baka je isto tako rekla i onda se on smirio i prestao i to je to.“ Na daljnji upit psihologice je li se nekad neki događaj dogodio unutar njegove obitelji koji ga je uznemirio, a da se dogodilo ispred njegovog tate, da se netko ružno ponio prema njemu ispred njegovog tate, KT odgovara da se ne sjeća, da ne zna. Nadalje psihologinja navodi da je pročitala nekakvu situaciju o nekakvom mobitelu koji je bio ispao iz auta i pita KT da li se on može sjetiti koji je to događaj bio, a KT odgovara da ne zna, da se ne može sjetiti, da ne zna kada je to bilo. Na daljnji upit psihologice je li se neki događaj desio kada ga je tata išao pokupiti s autom i je li se tada nešto dogodilo, KT je odgovorio da je mama udarila torbom tatu dok je vozio zbog nečeg što je rekao, ali se on ne sjeća što je rekao. Na daljnji upit psihologice kada se to dogodilo, KT odgovara da nema pojma, da misli da je to bio prvi, drugi, treći razred- ne zna, uglavnom da nije peti ni šesti razred. Na daljnji upit psihologice je li on ikad sa djedom pričao o svom tati, KT odgovara da ne zna, da misli da nije. Na daljnji upit psihologice je li mu djed nešto govorio o njegovom tati, KT pita: „Je li mislite u smislu nešto jako ružno?“, a psihologica odgovara da bilo što je li mu djed govorio o njegovom tati te KT odgovara da on misli da nije i da se ne može sjetiti. Na daljnji upit psihologice da prije nego je umro, je li mu djed nešto govorio o tati, KT odgovara da nije. Na posebnu uputu Suda psihologici da ista formulira pitanje svjedoku kako se on osjećao u trenutku kada mu je djed kazao da je glup, odnosno kakvu je posljedicu to izazvalo kod njega, psihologinja postavlja pitanje svjedoku: „Kako si se to točno osjećao kada ti je djed rekao da si glup?“, KT je odgovorio da nije bio tužan, shvatio je da mora više učiti i da ne bude glup, i to je to, nije ga jako ružno uvrijedio, shvatio je da treba više učiti. Na daljnji upit psihologice KT je li tada bio uznemiren zbog nečega kada mu je to djed rekao, KT je odgovorio da nije i da ne zna objasniti to. Na daljnji upit psihologice kako se ponašao kada mu je to djed rekao, KT je odgovorio nedorečeno.

5. U daljnjem tijeku dokaznog postupka, na glavnoj raspravi održanoj dana 29. travnja 2026. godine, okrivljenik CT izjavljuje da ostaje kod svoje obrane koju je dao na zapisnik od 29. travnja 2025. i 27. ožujka 2026. godine.

6. Sud je izvršio uvid u Optužni prijedlog Policijske postaje Trogir, Klasa: 211- 07/24-5/9128 od 13. svibnja 2024., Obavijest o počinjenom prekršaju serijskog broja 00439299 od 8. travnja 2024., Zapisnik od 18. ožujka 2024., Potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta serijskog broja: [serijski broj] od 8. travnja 2024., potvrdu Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz koje proizlazi da okrivljenik nije prekršajno osuđivan, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis

7. Na temelju članka 178. stavka 1. Prekršajnog zakona Sud je dao završnu riječ strankama te je okrivljenik u završnoj riječi izjavio: „Ne smatram se krivim za ono što mi se stavlja na teret. Molim Sud da me oslobodi od prekršajne odgovornosti.“

8. Na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenika, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršaju.

9. Sukladno članku 8. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca, te djeca svakoga od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj vezi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

10. Prema članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji nasilje u obitelji je: 1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda,

2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, 3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, 4. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci,

5. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

10.1. Kažnjivom odredbom članka 22. stavka 1. istog Zakona propisano da tko počini nasilje iz članka 10. ovog Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana. Odredbom članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da ako je nasilje iz stavka 1. ovoga članka počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, počinitelj će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.700,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana.

11. Za istaknuti je da je psihičko nasilje svaki oblik napada na psihički integritet žrtve koji je doveo do njene uznemirenosti ili povrede dostojanstva, odnosno to je skup ponašanja čiji je cilj kontrola nad članovima sadašnje ili bivše zajednice uporabom sile, zastrašivanja ili manipuliranja kao oblika emocionalnog zlostavljanja, koje uključuje vrijeđanje, ponižavanje, omalovažavanje i ucjenjivanje (presuda Visokog prekršajnog suda poslovnog broja Ppž-2603/2025).

11.1. Također, u tom kontekstu potrebno je naglasiti da je psihičko nasilje ono netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost; stoga je, dakle, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koje čini biće prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Tu je riječ o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje (presuda Visokog prekršajnog suda poslovnog broja Ppž-9335/2024).

12. Imajući u vidu prethodno navedeno, a osobito sadržaj iskaza svjedoka oštećenika, žrtve nasilja, maloljetnog KT, valja istaknuti kako isti u bitnome navodi da, iako mu je djed u dva navrata kazao da je glup, on nije bio tužan zbog toga, nije ga jako ružno uvrijedio, shvatio je da mora više učiti da ne bude glup. Ovaj Sud je stava da je navedeno postupanje prema maloljetniku imalo prvenstveno odgojni i savjetodavni karakter, odnosno da se radilo o kritici i poticanju od strane djeda usmjerenom na bolje i predanije izvršavanje školskih obveza, a ne o postupanju koje bi predstavljalo psihičko nasilje, posebno s obzirom na to da maloljetnik ne navodi postojanje niti jedne posljedica koju takva vrsta nasilja izaziva kod osobe.

12.1. S obzirom na izloženo, razvidno je da tijekom cijelog svog svjedočenja ni u jednom dijelu nije naveo da bi predmetni događaj kod njega izazvao uznemirenost ili povredu dostojanstva, koja posljedica predstavlja jedan od konstitutivnih elemenata bića predmetnog prekršaja. Dakle, u izostanku nastupa propisane posljedice, nema govora o ostvarenju obilježja predmetnog prekršaja, odnosno bez postojanja posljedice djela prekršaja nema ni samog prekršajnog, kažnjivog, djela.

13. Slijedom iznijetog, budući da tijekom postupka nije dokazano da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, ovaj Sud je, na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, okrivljenika oslobodio od optužbe.

14. Odluka o troškovima prekršajnog postupka, budući je donesena presuda kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, temelji se na odredbi članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, te paušalni troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Trogir, 30. travnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Milenka Vičić, v.r.

Željka Matkov, v.r.

Sudska savjetnica

Josipa Grga, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog Suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

- okrivljeniku CT,

- oštećeniku- žrtvi TT, putem zz,

- ovlaštenom tužitelju,

- za spis.