REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U

ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna

Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-1191/2023-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Tini Šimović, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912, zastupanog po punomoćnici Draženki Buntak, odvjetnici u iz ZOU Jureško i Buntak Zagrebu, protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, zastupanog po punomoćnici Lidiji Lučić, odvjetnici iz OD Olujić, Pezić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi isplate, nakon provedene javne glavne rasprave, zaključene 30. rujna 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja odvjetničke vježbenice ŠŽ i punomoćnice tuženika, **.**.2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 12,08 eur, sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 1. srpnja 2020. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. do po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa Europske središnje banke koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev u dijelu kojim potražuje isplatu iznosa od 4.706,88 eur, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama obračunatim počevši od 30. srpnja 2020. do isplate, te u dijelu kojim potražuje naknadu parničnih troškova, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama obračunatim počevši od 30. travnja 2026. do isplate.

III/ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 750,00 eur, sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 30. travnja 2026. do isplate uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa Europske središnje banke koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV/ Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu parničnog troška u preostalom dijelu, za iznos od 296,82 eur, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama obračunatim počevši od 30. travnja 2026. do isplate.

Obrazloženje

1./ Tužitelj je 7. lipnja 2023. podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika radi isplate temeljem ugovora o osiguranju. Tvrdi da se 10. lipnja 2020. dogodio štetni događaj na način da je uslijed udara groma oštećena oprema tužitelja na autocesti. Tužitelj da je nastalu štetu na oštećenoj opremi otklonio na način da je treća osoba izvršila zamjenu i reinstalaciju oštećene opreme, osim toga, štetu je tužitelj otklonio i intervencijom ophodara tužitelja. Tvrdi stoga da mu je kao posljedica udara groma u osiguranu opremu nastala imovinska šteta u iznosu od 51.922,01 kn. Nadalje, tvrdi da je tuženiku 26. lipnja 2020. prijavio nastanak predmetnog osiguranog slučaja, s obzirom na zaključenu policu osiguranja broj. Tuženik je, međutim, naknadu iz osiguranja samo djelomično isplatio, u iznosu od 16.367,00 kn (uz navođenje s obzirom na pojedine osnove iz odštetnog zahtjeva u kojim iznosima vrši plaćanje). Tužitelj smatra da, u skladu s uvjetima predmetnog ugovora o osiguranju i zakonskim odredbama, ima pravo na isplatu naknade iz osiguranja u visini iskazanoj u troškovniku kojim je isplatu osigurnine od tuženika potraživao, slijedom čega od tuženika potražuje isplatu preostalog iznosa od 35.555,00 kn (4.718,96 eur), odnosno iznosa od 91,01 kn (12,08 eur) po osnovi nepodmirene razlike troškova postavljanja, uklanjanja i održavanja privremene regulacije prometa, sa zateznim kamatama počevši od 1. srpnja 2020., te iznosa od 35.464,00 kn (4.706,88 eur), po osnovi troškova popravka oštećene opreme sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 30. srpnja 2020., sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 27. kolovoza 2020. pa nadalje, sve po stopi mjerodavnoj za ostale odnose.

2./ U odgovoru na tužbu tuženik navodi, u bitnome, da priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, no smatra da je isplatom iznosa od 16.367,00 kn u cijelosti naknadio tužitelju štetu nastalu u predmetnom štetnom događaju i ispunio svoju osigurateljnu obvezu. Stoga osporava osnovanost i visinu naknade štete zatražene preko isplaćenog iznosa. Tuženik da je isplatu izvršio uzimajući u obzir troškovnik koji je tužitelj dostavio, ali i amortizaciju i preostalu vrijednost osigurane opreme, sve u skladu s predmetnim Ugovorom o osiguranju.

3./ U postupku je izvršen je uvid i pročitane su sljedeće isprave: zapisnik od štetnom događaju i zapisnik o izvršenim uslugama (list 6-10 spisa), tužiteljev troškovnik s cjenikom i odobrenjem Uprave (list 11-21 spisa), račun Promel sistemi d.o.o.. (list 22-28 spisa), ugovor o osiguranju (list 29-35 spisa), opis predmeta nabave s troškovnikom B (list 36-43, 150-162 spisa), tuženikovi Opći uvjeti za osiguranje imovine (list 44-50 spisa), tuženikovi Uvjeti za osiguranje od požara i nekih drugih rizika (list 51-54 spisa), prijava štete, korespondencija stranaka i tuženikova obavijest o likvidaciji (list 55-61, 71-72 spisa), pisani iskaz svjedoka KŽ (list 66-67 spisa), tuženikovi Uvjeti za osiguranje strojeva od loma (list 102-103), tužiteljeva kartica sredstava (list 116-117 spisa), sudska praksa (list 163-167 spisa). Nadalje, provedeno je elektrotehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Denisu Hrestaku koji je svoj nalaz i mišljenje dao u pisanom obliku (list 118-133 spisa) te se očitovao povodom prigovora stranaka pisano (list 142-143 spisa) i usmeno na ročištu (list 146 spisa). Sud prilikom donošenja odluke nije u obzir uzeo nalaz i mišljenje sudskog vještaka koje je priložio tužitelj, a koji je dokaz proveden u drugoj parnici, između istih stranaka, no povodom drugog štetnog događaja (list 76-98 spisa). Naime, radi se o dokazu provedenom o drugom postupku s korištenjem kojeg, sve i kada bi utvrđenja iz nalaza i mišljenja bila primjenjiva s obzirom na različite štetne događaje, sa tuženik nije usuglasio.

4./ Po shvaćanju ovog suda, neosnovano tužitelj osporava uzimanje u obzir dijelova isprave koju je kao dokaz sam tužitelj prethodno dostavio, no nije je priložio cjelovitu, jer su nedostajale neke stranice, pa je, tuženik, naknadno, tijekom glavne rasprave dostavio cjelovitu ovu ispravu (opis predmeta nabave s troškovnikom B (list 36-43, 150-162 spisa). Po shvaćanju ovog suda, radi se o dokazi koji je pravovremeno priložen, a ne o novom dokazu koji je predložen nakon zaključenja prethodnog postupka. Shvaćanje da bi dostava dijelova isprave (u konkretnom slučaju opisa predmeta nabave kao dijela ugovornog dokumenta), kada je isprava predložena kao dokaz, no dostavljena necjelovita do zaključenja prethodnog postupka, bilo zahvaćeno pravilom o procesnoj prekluziji iz odredbe čl. 461.a ZPP-a suprotno je smislu i svrsi ove procesne odredbe. Ocjenjujući da su odlučne činjenice na temelju ovako provedenih dokaza u dovoljnoj mjeri raspravljene i utvrđene, sud je odbio preostale dokazne prijedloge tužitelja. Osim toga, saslušanje svjedoka predloženih na okolnosti radova koje je tužitelj poduzeo radi otklanjanja štete u konkretnom slučaju (BŽ i RŽ) odbijeno je kao nepotrebno za utvrđenje odlučnih činjenica, o kojima bi ovisila odluka o istaknutom tužbenom zahtjevu.

5./ Temeljem tako provedenih dokaza, ocijenivši ih primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje ZPP) , ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan, no u razmjerno neznatnom dijelu.

6./ Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatom preostalog dijela osigurnine na temelju Ugovora o osiguranju zaključenog s tuženikom, radi naknade štete kao posljedice udara groma 10. lipnja 2020., kada je oštećena tužiteljeva oprema na autocesti.

7./ Među strankama nije sporno da su u postupku javne nabave zaključile Ugovor o osiguranju, koji se primjenjuje od 1. prosinca 2018. do 30. studenog 2020. (čl. 21.). Osigurani rizici propisani su u Opisu predmeta nabave i u odredbama mjerodavnih tuženikovih Uvjeta osiguranja, a tuženik je obvezan pri izradi polica uvažiti uvjete propisane u Opisu predmeta nabave i svojim uvjetima, ukoliko nisu u suprotnosti s Opisom predmeta nabave i ovim Ugovorom (čl. 5.). Tuženik će izdati police osiguranja za predmete osiguranja i rizike, u skladu s ovim Ugovorom i pripadajućim Uvjetima osiguranja (čl. 9.). Na osiguranje se primjenjuju odredbe Uvjeta osiguranja koji su dostavljeni u Ponudi osiguratelja, ako nisu u suprotnosti s Opisom predmeta nabave i samim Ugovorom (čl. 17.).

8./ Nije sporno da se na predmetni odnos osiguranja primjenjuju tuženikovi Opći uvjeti za osiguranje imovine (list 44-50 spisa), tuženikovi Uvjeti za osiguranje od požara i nekih drugih rizika (list 51-54 spisa) i tuženikovi Uvjeti za osiguranje strojeva od loma (list 102-103). Primjena tuženikovih općih uvjeta osiguranja na konkretan odnos osiguranja predviđena je i predmetnim Ugovorom o osiguranju, u skladu s prethodno citiranim odredbama ovog Ugovora iz čl. 5. 9. i 17., dakle ukoliko nisu u suprotnosti s Ugovorom o osiguranju i Opisom predmeta nabave, kao sastavnim dijelom ovog Ugovora.

9./ Nije sporno da je povodom nastanka osiguranog slučaja 10. lipnja 2020., kada je kao posljedica udara groma oštećena tužiteljeva oprema na autocesti, osigurana na temelju predmetnog Ugovora o osiguranju, tužitelj tuženiku prijavio nastanak osiguranog slučaja (prijava od 26. lipnja 2020.) te je potraživao isplatu osigurnine prema troškovniku od 1. ožujka 2021. u kojem je, uz trošak zamjene oštećene opreme koju je izvršila treća osoba (društvo Promel sistemi d.o.o.), a za što je tužitelju ispostavila račun, u iznosu od 51.080,00 kn (s PDV-om u iznosu od 63.850,00 kn), tužitelj obračunao i troškove vlastitih radnji povodom štetnog događaja, obračunate prema vlastitom cjeniku (tužiteljev Troškovnik radova za otklanjanje posljedica prometnih nesreća), i to, u iznosima bez pripadajućeg PDV-a, kako slijedi:

- 329,07 kn – intervencija ophodara – uklanjanje posljedica prometne nesreće i izvanrednih događaja do 3 sata

- 303,43 kn – postavljanje, uklanjanje i održavanje privremene regulacije prometa slučaj E2 – osiguranje mjesta rada

- 209,51 kn – obavljanje očevida sa izradom fotodokumentacije i troškovnika Dakle, ukupno je tužitelj tuženiku odštetni zahtjev podnio za iznos od 51.922,01 kn

(odnosno 64.902,51 kn s PDV-om)

10./ Nadalje, nije sporno da prema računu društva Promel sistemi d.o.o., troškovi vezani uz uklanjanje posljedica predmetnog štetnog događaja iznose:

- 6.750,00 kn, za rad na ispitivanju i popravcima

- 44.330,00, za opremu

dakle, ukupno 51.080,00 kn (s PDV-om u iznosu od 63.850,00 kn).

11./ Nadalje, nije sporno da je tuženik povodom predmetnog štetnog događaja izvršio plaćanje osigurnine u iznosu od 16.367,00 kn, smatrajući da je time svoju obvezu u cijelosti ispunio. Prilikom obračuna osigurnine, tuženik je sam iskazao, polazeći o stavki tužiteljevog troškovnika, po kojima osnovama vrši plaćanje i kojih iznosa (list 72 spisa). Dakle, tuženik je izvršio plaćanje:

- 329,07 kn – intervencija ophodara – uklanjanje posljedica prometne nesreće i izvanrednih događaja do 3 sata

- 212,42 kn – postavljanje, uklanjanje i održavanje privremene regulacije prometa slučaj E2 – osiguranje mjesta rada (po ovoj stavci tužitelj je potraživao iznos od 303,43 kn)

- 209,51 kn – obavljanje očevida sa izradom fotodokumentacije i troškovnika

- 15.616,00 kn po računu za popravak opreme Promel sistemi d.o.o., uz obrazloženje da tužitelj nije priložio karticu osnovnih sredstava i da je procijenjena preostala vrijednost oštećene opreme od 20%.

12./ Dakle, tužitelj potražuje razliku do iznosa iskazanog u svom troškovniku od 1. ožujka 2021., i to prema cijenama bez PDV-a, i to:

- iznos od 91,01 kn (12,08 eur) po stavci – postavljanje, uklanjanje i održavanje privremene regulacije prometa slučaj E2 – osiguranje mjesta rada (jer je 303,43 kn – 212,42 kn = 91,01 kn),

- iznos od 35.464,00 kn (4.706,88 eur) – po stavci račun Promel sistemi d.o.o.

13./ Među strankama je sporno da li je tuženik isplatom nespornog iznosa osigurnine (16.367,00 kn) u cijelosti ispunio svoju obvezu iz ugovora o osiguranju. U odnosu na preostali iznos osigurnine koji tužitelj potražuje, sporno je na koji se način, prema mjerodavnim ugovorenim uvjetima osiguranja, obračunava osigurnina u konkretnom slučaju, s obzirom na vrijednost osigurane stvari i obračun istrošenosti.

14./ Prema Opisu predmeta nabave, koji, kako je prethodno izloženo, prema odredbama predmetnog Ugovora o osiguranju, ima prednost u primjeni pred tuženikovim općim uvjetima osiguranja mjerodavnima s obzirom na osigurani rizik, osigurana opasnost od udara groma obuhvaća štete koje na osiguranim stvarima prouzroči grom djelovanjem snage ili topline, kao i štete od udarca predmeta srušenih gromom (osigurana osnovna opasnost od požara i udara groma), dok osigurana dopunska opasnost strojeva od loma i drugih rizika obuhvaća, između ostalih, oštećenje stroja zbog udara električne energije na električnu opremu (primjerice, oštećenje uslijed povećanja napona ili indukcije kao posljedica udara groma).

15./ Tuženikovi Opći uvjeti za osiguranje imovine upućuju na primjenu uvjeta za pojedinu vrstu rizika (čl. 15. ovih Općih uvjeta). Pregledom Odredaba mjerodavnih tuženikovih uvjeta za pojedinu vrstu rizika utvrđeno je nisu u suprotnosti s prethodno izloženim sadržajem Opisa predmeta nabave (kao sastavnim dijelom predmetnog Ugovora o osiguranju). Tako je, prema tuženikovim Uvjetima za osiguranje od požara i nekih drugih rizika, osigurani rizik za koji su mjerodavni ovi Uvjeti, šteta koju udar groma prouzroči djelovanjem snage ili topline (čl. 3. st. 4. ovih Uvjeta), dok osiguranjem temeljem ovog rizika nisu obuhvaćene štete prouzročene prenošenjem električne energije kao posljedica udara groma (čl. 3. st. 5. toč. 2. ovih Uvjeta). S druge strane, tuženikovim Uvjetima za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika, osigurana je zaštita od oštećenja osigurane stvari koja nastaje nepredviđeno i iznenada u vezi s uporabom, osim od osnovnih i dopunskih rizika obuhvaćenih Uvjetima za osiguranje od požara i nekih drugih rizika (čl. 3. st. 1. toč. 1. ovih Uvjeta).

16./ S obzirom da između stranaka nije sporno postojanje ugovora o osiguranju na koji se primjenjuju prethodno navedeni Opći uvjeti osiguranja, no sporan je način izračuna osigurnine kao posljedice udara groma u osiguranu opremu, koji se na temelju Uvjeta za osiguranje od požara i nekih drugih rizika odnosno Uvjeta za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika ponešto razlikuje, proveden je dokaz elektrotehničkim vještačenjem radi utvrđenja uzroka i načina nastanka oštećenja na osiguranoj opremi u predmetnom štetnom događaju te visine troškova potrebnih radi popravka nastalih oštećenja, radi utvrđenja visine osigurnine prema mjerodavnim odredbama Uvjeta osiguranja.

17./ Odlučne činjenice vezane uz uzrok i dinamiku nastanka oštećenja i izračun osigurnine utvrđene su na temelju nalaza i mišljenja vještaka, kojeg ovaj sud u cijelosti prihvaća, smatrajući da je vještak nalaz i mišljenje izradio stručno, dajući jasne i uvjerljive razloge za iznijete zaključke, a pravilnost kojih zaključaka stranke nisu dovele u sumnju. Pri tome, za dodati je da nakon dodatnog pisanog, a potom i usmenog očitovanja vještaka stranke nisu imale primjedbi na pravilnost zaključaka vještaka, već se primjedbe odnose na pravno tumačenje ugovornih odredaba vezan uz izračun osigurnine. Tužitelj naime, nakon usmenog očitovanja, nije prigovarao da bi vještak nepravilno utvrdio ekonomsku istrošenost (amortizaciju) oštećene opreme . No, i sam vještak naveo je u svom nalazu i mišljenju da mišljenje o ugovornim odredbama vezano uz izračun osigurnine nije davao, već da je određivao vrijednosti koje se u ugovornim odredbama navode kod izračuna osigurnine, a koju će od tako utvrđenih vrijednosti primijeniti, da će, primjenom prava, odrediti sud.

18./ Na zadatak uzroka nastanka oštećenja na osiguranoj opremi (posljedica udara groma prouzročena djelovanjem snage ili topline (rizik predviđen Uvjetima za osiguranje od požara i nekih drugih rizika) ili prenošenjem električne energije preko vodova (rizik predviđen Uvjetima za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika)), vještak je naveo da je, prema sadržaju tužiteljevog odštetnog zahtjeva, uzrok kvara na osiguranoj opremi udar groma, odnosno udar munje. Prema pribavljenim podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, da je utvrdio da je u vrijeme štetnog događaja na predmetnoj lokaciji bilo jake grmljavine. Nadalje, da su grom i munja povezani, no da nisu ista pojava. Munja da je kratkotrajno električno izbijanje u atmosferi, dok je grom zvuk koji nastaje uslijed nagle ekspanzije zraka. Dakle, ove pojave da nastaju istovremeno, no samo munja da može oštetiti električne/elektroničke uređaje. U konkretnom slučaju da je šteta posljedica istog uzroka, različitih manifestacija: udar munje, prenošenje električne energije preko vodova kao posljedica udara munje i konačno djelovanje topline. Ovo stoga što udar munje u radijusu od 2 km od lokacije uređaja izaziva jako elektromagnetsko polje, koje inducira napone iznad vrijednosti za koje je uređaj projektiran, koji naponi kroz uređaj puštaju struju velike vrijednosti, što pak dovodi do zagrijavanja otpornih elemenata, u konačnici pregaranja uređaja . Dakle, štetu da je uzrokovao udar munje u neposrednoj blizini opreme.

19./ Stoga su, po shvaćanju ovog suda, za izračun osigurnine, mjerodavne kako odredbe Uvjeta za osiguranje od požara i nekih drugih rizika, tako i odredbe Uvjeta za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika, jer oba rizika predviđaju štetu kao posljedicu djelovanja udara groma snagom i toplinom. Naime, nije sporno da je oštećena oprema svakako bila osigurana kod tuženika, i da se na osiguranje primjenjuju odredbe obaju Općih uvjeta (za osiguranje od požara i nekih drugih rizika odnosno za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika), a kod kojih je osigurani slučaj posljedica djelovanja udara groma snagom i toplinom.

20./ Prema nalazu i mišljenju vještaka radi se o totalnoj šteti na osiguranoj opremi jer popravak osigurane opreme nije bio moguć. Međutim, iako se uređaji nisu mogli popraviti, s obzirom da zamjenske uređaje nije bilo moguće postaviti bez dodatnog rada, vještak potrebnim smatra prilikom obračuna osigurnine u obzir uzet i trošak rada.

21./ Na temelju tužiteljevih Kartica ispisa osnovnih sredstava iz računovodstvene aplikacije, u odnosu na oštećenu opremu, vještak je utvrdio da se na oštećenu antenu primjenjivala stopa amortizacije od 10% godišnje. Oprema po inventarnom broju 42103, koji obuhvaća svu opremu na dionici Dugopolje -Bisko autoceste A1, je inicijalno nabavljena 27. lipnja 2007., te je u trenutku štetnog događaja (10. lipnja 2020.) oštećena oprema bila u cijelosti amortizirana , a njezina je preostala knjigovodstvena vrijednost iznosila 0,00 kn (na dan 31. prosinca 2019., prema tužiteljevoj knjigovodstvenoj kartici 42103).

22./ Visinu potrebnih troškova rada za popravak, odnosno zamjenu oštećene opreme, vještak je utvrdio u iznosu iskazanom na računu društva Promel sistemi d.o.o., kako je prethodno po stavkama ovog računa i izloženo, pri čemu troškovi rada iznose 6.750,00 kn (895,88 eur), a preostalo je vrijednost za koju je nabavljena nova oprema.

23./ Pojašnjavajući vrijednosti osigurane stvari, predviđene mjerodavnim općim uvjetima kao kriterij mjerodavan za izračun osigurnine kod totalne štete, vještak je, uz navođenje da se radi o pravnom pitanju koju će od vrijednosti sud uzeti kao mjerodavnu za izračun osigurnine prema ugovornim odredbama, naveo, u bitnome, da valja razlikovati tržišnu vrijednost, amortizaciju (ekonomsku istrošenost) i tehničku istrošenost. Da je tržišna vrijednost određena uvjetima potražnje i da odgovara uobičajenoj tržišnoj cijeni na nekom slobodnom tržištu. Tržišna vrijednost da se smanjuje s obzirom na vrijeme korištenja, stanje opreme, pojavu novih tehnologija i slično. U konkretnom slučaju da tržišnom vrijednošću možemo smatrati cijenu po kojoj je tužitelj nabavio, odnosno zamijenio oštećenu opremu . Ova je cijena iskazana u računu društva Promel sistemi d.o.o., odnosno tužiteljevom troškovniku, kako je prethodno pojašnjeno. Nadalje, pojasnio je da je amortizacija u osigurateljnom smislu pojam "ekonomske istrošenosti". Naime, da se radi o trošku poslovanja, koji nastaje upotrebom dugotrajne imovine, koja ima ograničeni vijek trajanja i raspoređuje se (obračunava) sustavno, tijekom procijenjenog vijeka upotrebe dugotrajne imovine. Amortizacija da je pad računovodstvene vrijednosti imovine kao posljedica upotrebe ili proteka vremena. Ostatak vrijednost nakon primjene zakonski dopuštenih stopa amortizacije je neamortizirana vrijednost opreme. Izračuni amortizacije osigurane opreme oštećene u predmetnom štetnom događaju prethodno su izloženi. U slučaju potpune amortiziranosti osigurane opreme, vještak je pojasnio da se visina štete odnosi samo na radove. Tehnička istrošenost da je odstupanje od definiranih projektnih parametara, ako takva odstupanja imaju utjecaj na rad uređaja. U konkretnom slučaju, po mišljenju vještaka, nema dokaza da bi oštećena osigurana oprema odstupala od deklariranih projektnih parametara, dakle da bi bila u nekom stupnju tehnički istrošena. Prethodno štetnom događaju da je oštećena oprema ispravno funkcionirala i da nema podataka koji bi ukazivali da, da nije udarom munje uništena, ne bi mogla funkcionirati i dalje. Pojam tehničke istrošenosti da je manje primjenjiv na informatičku i telekomunikacijsku opremu, o kakvoj je dakle u konkretnom slučaju riječ, a više na strojeve i uređaje koji imaju pokretne dijelove pa su podložni habanju. Dakle, po mišljenju vještaka kod opreme o kakvoj je u konkretnom slučaju riječ mjerodavna bi bila jedino tehnička istrošenost u vidu smanjenja funkcionalnosti osiguranih uređaja, jer ovi uređaju nemaju elemenata koji bi na drugačiji način mogli biti tehnički istrošeni.

24./ Dakle, utvrđeno je da se u konkretnom slučaju radi o nastanku totalne štete na osiguranoj opremi jer popravak osigurane opreme nije bio moguć. S obzirom na stope amortizacije koje tužitelj na osiguranu opremu knjigovodstveno primjenjuje (od 10%), oštećena je oprema bila u potpunosti amortizirana. Kod oštećenja osigurane opreme koja je u potpunosti amortizirana, visina štete se odnosi samo na radove. U konkretnom slučaju, prema stavkama navedenim u računu Promel sistemi d.o.o. za reinstalaciju oštećene opreme, radovi iznose 6.750,00 kn (895,88 eur). Predmetna oprema nije odstupala od definiranih projektnih parametara, dakle nije bila tehnički istrošena i ispravno je funkcionirala. Nedvojbeno je da i oprema koja je u potpunosti knjigovodstveno amortizirana može imati uporabnu vrijednost.

25./ Očitujući se, povodom prigovora tužitelja, vezano uz tužiteljevu politiku obračuna amortizacije, vještak je pojasnio da je primijenio obračun obračun amortizacije koji proizlazi iz tužiteljeve knjigovodstvene dokumentacije. No, neovisno o navedenom, kada bi su i prihvatila tužiteljeva primjedba da se radi o opremi "sitne" vrijednosti, takva da se, u skladu s mjerodavnim računovodstvenim propisima, amortizira jednokratno pa da bi izračun ostao nepromijenjen jer bi oprema i tada bila u cijelosti knjigovodstveno amortizirana kod tužitelja.

26./ Po shvaćanju ovog suda, a imajući u vidu mjerodavne odredbe predmetnog ugovora o osiguranju, za izračun visine osigurnine u konkretnom je slučaju mjerodavna upravo preostala neamortizirana vrijednost osigurane opreme, uvećana za troškove radova prema računu društva Promel sistemi d.o.o., dok je pogrešno shvaćanje tužitelja da bi mu pravo na isplatu osigurnine pripadalo u visini troška koji je imao za nabavku, odnosno zamjenu oštećene opreme (dakle u ukupnoj visini iskazanoj u računu društva Promel sistemi d.o.o.). Suprotno shvaćanju tužitelja, izloženi zaključak o načinu izračuna osigurnine upravo proizlazi iz odredaba predmetnog Ugovora o osiguranju, odnosno Opisa predmeta nabave i mjerodavnih tuženikovih općih uvjeta.

27./ Prema odredbama tuženikovih općih uvjeta, koji su, kako je prethodno izloženo, primjenjivi s obzirom na osigurani rizik i način nastanka štete kao posljedice udara groma u konkretnom slučaju, osigurnina se utvrđuje kako slijedi.

28./ U skladu s odredbama Uvjeta za osiguranje od požara i nekih drugih rizika, u slučaju totalne štete (uništenja ili nestanka stvari), visina osigurnine utvrđuje se prema vrijednosti osigurane stvari (u skladu s odredbom čl. 19. ovih Uvjeta) u vrijeme nastanka osiguranog slučaja, umanjenoj za vrijednost ostatka (čl. 21. st. 1. toč. 1. ovih Uvjeta). Kako se radi o totalnoj šteti, to nema mjesta primjeni ugovorne klauzule o otkupu amortizirane vrijednosti kod djelomičnih šteta (čl. 21. st. 2. ovih Uvjeta). Vrijednost osigurane stvari, ako posebnim sporazumom nije drugačije ugovoreno , je za, između ostalih, uređaje i sredstva veze, nabavna cijena novih stvari umanjena za iznos procijenjene istrošenosti (tehničke i ekonomske) – stvarna vrijednost (čl. 19. toč. 4. ovih Uvjeta).

29./ U skladu s odredbama Uvjeta za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika, visina osigurnine u slučaju uništenja stvari (totalna šteta), utvrđuje se prema vrijednosti osigurane stvari (u skladu s odredbom čl. 5. ovih Uvjeta) u vrijeme nastanka osiguranog slučaja, umanjenoj za vrijednost ostataka (čl. 6. st. 1. to. 1. ovih Uvjeta). Kako se radi o totalnoj šteti, i kod primjene ovih odredaba uvjeta nema mjesta primjeni ugovorne klauzule o otkupu amortizirane vrijednosti kod djelomičnih šteta (čl. 6. st. 1. toč. 3. ovih Uvjeta). Vrijednost osigurane stvari, ako drugačije nije ugovoreno, jest vrijednost nove stvari umanjena za iznos procijenjene istrošenosti (tehničke i ekonomske); Tehnička istrošenost je odstupanje od projektnih parametara; Ekonomska istrošenost je zakonom propisana amortizacija (čl. 5. ovih Uvjeta).

30./ Dakle, prema odredbama mjerodavnih općih uvjeta, ako drugačije nije ugovoreno, osigurnina se u slučaju totalne štete utvrđuje prema vrijednosti osigurane stvari kako je definirana uvjetima osiguranja, odnosno umanjenjem nabavne cijene za iznos procijenjene tehničke i ekonomske istrošenosti. U konkretnom slučaju nema daljnjeg umanjenja, jer ne proizlazi da bi ostaci osiguranih stvari imali vrijednost.

31./ S obzirom da se u konkretnom slučaju ne radi o djelomičnoj šteti, to svakako za izračun osigurnine ne može biti mjerodavna visina troškova popravka, koja je, prema sadržaju uvjeta osiguranja mjerodavna kod djelomičnih, a ne totalnih šteta za izračun osigurnine. Već stoga tužitelj pogrešno smatra da bi osigurninu imao pravo potraživati u visini troškova popravka, dakle prema cijeni po kojoj je nabavio (zamijenio) oštećenu opremu, uvećano za troškove radova (razlog iz odredaba predmetnih tuženikovih uvjeta vezanih uz izračun osigurnine kod djelomične štete).

32./ Tužitelj niti tvrdi niti dokazuje da bi drugačiji način izračuna vrijednosti osigurane stvari, kao parametra mjerodavnog za izračun osigurnine, bio ugovoren, iako tuženikovi opći uvjeti navedenu mogućnost predviđaju kod osigurnine u slučaju totalne štete. Stoga je, a kako je prethodno izloženo, za izračun osigurnine mjerodavna vrijednost osigurane stvari određena na način predviđen uvjetima osiguranja. S obzirom na navedeno, kao i na činjenicu da je mjerodavnim uvjetima osiguranja za izračun vrijednosti osigurane stvari predviđeno umanjenje za iznos procijenjene istrošenosti, kako tehničke, tako i ekonomske, to je prilikom izračuna osigurnine potrebno u vidu imati oba umanjenja vrijednosti. Po logici stvari, ako je osigurana stvar u potpunosti ekonomski istrošena (amortizirana), tada nije od utjecaja umanjenje vrijednosti temeljem procijenjene tehničke istrošenosti, a vrijedi i obrnuto. U konkretnom slučaju proizlazi da nema umanjenja po osnovi tehničke istrošenosti osiguranih stvari, dok proizlazi da ima umanjenja vrijednosti osiguranih stvari po osnovi ekonomske istrošenosti. Nije stoga pravilno suprotno shvaćanje tužitelja, koji smatra da iz ugovora o osiguranju ne proizlazi da bi za izračun osigurnine u konkretnom slučaju bila mjerodavna upravo preostala neamortizirana vrijednost osigurane opreme , odnosno da se ekonomska istrošenost uopće ne bi uzimala u obzir, već isključivo tehnička istrošenost.

33./ Osim što su, a kako iz sadržaja prethodno izloženih mjerodavnih odredaba općih uvjeta osiguranja proizlazi, stranke mogle ugovoriti posebnim sporazumom drugačiji način izračuna osigurnine odnosno vrijednosti osigurane stvari, a nisu, i sam je tužitelj u Opisu predmeta nabave prihvatio primjenu obračuna osigurnine prema kriteriju ekonomske istrošenosti. Naime, u Opisu predmeta nabave, pod "Ostalo", s obzirom da su obuhvaćeni predmeti osiguranja koji se vode na kartici osnovnog sredstva, kao i oni koji nisu na taj način evidentirani, sam tužitelj dao je pojašnjenje. Predmetne osiguranja vrijednosti veće od 3.500,00 kn, koji se knjiže kao sastavni dio ceste jer su fiksno ugrađeni, ako imaju podatak da se radi o novonabavljenoj opremi autoceste, da će dostaviti troškovnik ili račun ili dokument službe održavanja radi obračuna istrošenosti od godine ugradnje ili sanacije. Za slučaj da tužitelj nema dokumentaciju, obračun istrošenosti se veže na godinu puštanja dionice autoceste u promet. Predmeti osiguranja nabavne vrijednosti niže od 3.500,00 kn se ne vode na kartici osnovnog sredstva. Za slučaj da tužitelj nema dokumentaciju kao dokaz da je oprema novonabavljena, istrošenost da se također veže na godinu putanja dionice autoceste u promet.

34./ Dakle, s obzirom da je i sam tužitelj u Opisu predmeta nabave predvidio obračun po ekonomskoj istrošenosti, a drugačije od navedenog u tuženikovim mjerodavnim općim uvjetima s obzirom na osigurani rizik u konkretnom slučaju nije posebno ugovoreno, to nije moguće prihvatiti shvaćanje tužitelja da se obračun ekonomske istrošenosti, prema stopama amortizacije temeljem kojih sam tužitelj obračunava istrošenost osigurane opreme, ne bi imao uzeti u obzir prilikom utvrđivanja vrijednosti osigurane stvari, mjerodavne za izračun osigurnine u konkretnom slučaju. Stoga se, po shvaćanju ovog suda, odredbe mjerodavnih uvjeta osiguranja imaju primijeniti upravo kako glase jer ne proizlazi da bi njihov sadržaj bio sporan ili nejasan i da bi ga bilo potrebno tumačiti (razlog iz odredbe čl. 319. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje ZOO).

35./ Konačno, nije sporno, što navodi i vještak, a na koju okolnost ukazuje i tužitelj, da bi i ekonomski istrošena (amortizirana) osigurana oprema mogla imati svoju uporabnu vrijednost. Međutim, navedeno nije od utjecaja za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari jer, prema sadržaju mjerodavnih odredaba ugovora o osiguranju, za izračun osigurnine kod totalne štete takva preostala uporabna vrijednost nije mjerodavna, već je upravo mjerodavna vrijednost nove stvari umanjena za procijenjenu tehničku i ekonomsku istrošenost (amortizaciju).

36./ Slijedom navedenog, za izračun osigurnine u konkretnom slučaju, s obzirom da je oštećena oprema u potpunosti amortizirana, mjerodavni su isključivo troškovi radova potrebni za postavljanje zamjenskih uređaja, iskazani na računu Promel sistemi d.o.o. u iznosu od 6.750,00 kn. S obzirom da je tuženik, po osnovi predmetnog računa navedenog u tužiteljevom troškovniku isplatio osigurninu u iznosu od 15.616,00 kn, to osnovano ističe da je u ovom dijelu u cijelosti ispunio svoju osigurateljnu obvezu. Pri tome, tuženikov obračun u većem iznosu (15.616,00 kn) ne može se tumačiti kao suprotan izloženom shvaćanju suda o načinu obračuna, jer je i sam tuženik u obračunu naveo da je, jer tužitelj nije priložio kartice osnovnih sredstava uz odštetnih zahtjev na temelju kojih bi tuženik mogao izračunati stopu ekonomske istrošenosti (amortizacije), procijenio da je preostala vrijednost oštećene opreme 20%.

37./ Dakle, neosnovano tužitelj potražuje plaćanje daljnjeg iznosa od 4.706,88 eur, s pripadajućim zateznim kamatama počevši od 30. srpnja 2020., a po osnovi računa Promel sistemi d.o.o. za izvršenu zamjenu oštećene opreme.

38./ Imajući u vidu da je tužitelj u troškovniku od 1. ožujka 2021., u tri stavke obračunao i troškove za radnje samog tužitelja vezane uz predmetni štetni događaj, od koji je tuženik u cijelosti podmirio dvije stavke:

- 329,07 kn – intervencija ophodara – uklanjanje posljedica prometne nesreće i izvanrednih događaja do 3 sata,

a djelomično treću stavku postavljanje, uklanjanje i održavanje privremene regulacije prometa slučaj E2 – osiguranje mjesta rada (po ovoj stavci tužitelj je potraživao iznos od 303,43 kn, a tuženik je podmirio iznos od 212,42 kn), to je po ocjeni ovog suda očito paušalno tuženikovo osporavanje dijela nenamirene treće stavke u iznosu od 91,01 kn (12,08 eur). Naime, tuženik niti u ovoj parnici nije iznio činjenice , odnosno razloge kojima bi pojasnio umanjenje jedne od stavki obračunatih radova samog tužitelja, a s obzirom na izvršeno plaćanje, očito je da svoju ugovornu obvezu iz predmetnog ugovora o osiguranju tumači na način da je ove troškove tužitelju dužan isplatom naknade iz osiguranja naknaditi. Stoga je, imajući u vidu da je tuženik po ovim osnovama izvršio plaćanje, a da umanjenje nije niti prilikom obračuna, niti tijekom ove parnice pojasnio, tužiteljev zahtjev u ovom dijelu utvrđen osnovanim, dakle za iznos od 12,08 eur (po stavi troškovnika postavljanje, uklanjanje i održavanje privremene regulacije prometa slučaj E2 – osiguranje mjesta rada, u nenamirenom dijelu). U ovom dijelu nema mjesta uračunavanju s obzirom na više plaćeno po drugim osnovama, jer je tuženik sam naveo po kojim stavkama troškovnika vrši plaćanje i u kojim iznosima.

38./ Dakle, tužiteljev zahtjev za isplatom osigurnine utvrđen je osnovanim za daljnji iznos od 12,08 eur, dok neosnovano tužitelj potražuje iznos od 4.706,88 eur. S obzirom da iz tuženikovog očitovanja proizlazi da je tužiteljev odštetni zahtjev od 26. lipnja 2020. zaprimio 1. srpnja 2020., to tužitelju, u skladu s odredbom čl. 19. st. 5. tuženikovih Općih uvjeta za osiguranje imovine, zatezne kamate zbog kašnjenja u isplati osigurnine na iznos od 12,08 eur, pripadaju počevši od 1. srpnja 2020. do isplate, po stopi u skladu s istaknutim zahtjevom tužitelja (čl. 2. st. 1. ZPP-a), dakle po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a mjerodavnoj za ostale odnose.

40./ U konkretnom slučaju tužitelj je plaćanje potraživao po dvije osnove, vlastitim troškovima popravaka i troškovima zamjene oštećene opreme. Dakle, uspio je s jednom od ove dvije osnove, no promatrano po visini istaknutih zahtjeva, tužitelj je uspio u neznatnom omjeru. Stoga je, i uzimajući u obzir odredbu čl. 154. st. 2. ZPP-a glede ocjene končanog uspjeha i prema osnovi i prema visini, u konkretnom slučaju, po ocjeni ovog suda, tužiteljev ukupan uspjeh u sporu neznatan pa je troškove postupka dužan tuženiku naknaditi tužitelj u skladu s odredbom čl. 154. st. 5. ZPP-a.

41./ Tuženiku je, po osnovi troška zastupanja po punomoćniku odvjetniku, prema vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023, dalje Tarifa), priznat trošak za:

- sastav odgovora na tužbu (prema T.br. 8/1 Tarife) u iznosu od 200,00 eur,

- zastupanje na ročištu 17. listopada 2024. i 16. ožujka 2026. (T.br 9/1 Tarife) u iznosu od po 200,00 eur,

dakle ukupno 600,00 eur, koji iznos valja uvećati za pripadajući porez na dodanu vrijednost u visini od 25% (T.br. 46 Tarife), što ukupno iznosi 750,00 eur. Trošak za sastav podneska od 15. listopada 2024. nije priznat jer je navedeno u ovom podnesku tuženik mogao iznijeti već u odgovoru na tužbu (razlog iz odredbe čl. 156. st. 1. ZPP - a). Nadalje, nije priznat niti trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu, jer ovu pristojbu plaća svaka stranka, razmjerno ostvarenom uspjehu po pravomoćnom okončanju spora pa se ne radi o trošku naknada kojeg se potražuje od suprotne strane (razlog iz odredbe čl. 4. toč. 2. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18. 51/23)).

42./ Odluka o zateznim kamatama koje tuženiku pripadaju na dosuđene troškove postupka u iznosu od 750,00 eur osniva se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a te se kamate obračunavaju počevši od donošenje ove presude do isplate, po stopi utvrđenoj na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a za ostale odnose.

43./ Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude. U Zagrebu 30. travnja 2026.

Sutkinja:

Tina Šimović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda.

U postupku u sporovima male vrijednosti presuda se može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. točke 3. ovog Zakona.