Republika Hrvatska

Općinski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 31

Pn-38/2024-45

U  I M E R E P U B L I K E H R V A TS K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vukovaru po sucu Ivica Grubišić u pravnoj stvari tužitelja JU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Ivan Ergotić, protiv tuženika KU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Saša Pavličić Bekić; VU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Saša Pavličić Bekić, radi naknada štete, nakon javno održane i zaključene glavne rasprave 13. travnja 2026. u prisustvu punomoćnika parničnih stranaka, 30. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

1. Nalaže se tuženicima KU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i VU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tužiteljici JU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] solidarno isplate na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti iznos od 3.780,00 sa zakonskom zateznom kamatom od 6. lipnja 2023. pa do isplate, te na ime imovinske štete iznos od 504,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 30. travnja 2026. do isplate, sve po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima u roku 15 dana.

2. U preostalom dijelu odbija se tužiteljica sa zahtjevom za isplatom iznosa od 1.020,00 eura na ime neimovinske štete i iznosa od 796,00 eura na ime imovinske štete sa zateznom kamatom na te iznose.

3. Nalaže se tuženicima KU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i VU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tužiteljici JU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 32000 Vukovar da tužiteljici JU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] solidarno nadoknade troškove parničnog postupka u iznosu od 1.904,06 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 30. travnja 2026. do isplate, po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica tužbom od 4. srpnja 2024. zahtijeva naknadu imovinske i neimovinske štete od tuženika. Tužiteljica u tužbi navodi da je teško tjelesno nastradala dana 17.06.2022. god. u [adresa] u pješačkoj zoni kada je svojstvu vozača bicikla mldb. dijete kćer tuženika, OU, svojom krajnje neopreznom radnjom naletjela na pješaka tužiteljicu koja je izlazila s radnog mjesta u pješačkoj zoni gdje je zabranjeno prometovanje biciklima. Predmetni nalet biciklom je prouzročila svojom isključivom krivnjom kćerka tuženika i time uzrokovala kazneno djelo nanošenja teških tjelesnih ozljeda izazivanje prometne nezgode iz čl.227 st. 2 u vezi s st.1 KZ-a koji postupak se zbog dobi djeteta nije vodio iako su svi elementi kaznenog djela utvrđeni.

1.1. U opisanoj nesreći tužiteljica je zadobila teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma lađaste kosti desnog stopala. Tužiteljica se dugotrajno liječila nosila sadrenu longetu 2 tjedna, potom slijedeća dva tjedna gips i potom još mjesec dana cirkularni gips. Tužiteljica je pretrpjela boli i strah u sva tri intenziteta, trpi duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti i duševne boli zbog naruženosti (ožiljak), k tome je imala potrebu tuđe pomoći i njege treće osobe. Sve navedene ozljede se očituju u dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji.

1.2. Tuženici su u ovoj pravnoj stvari pasivno legitimirani i odgovorni naknaditi tužiteljici pretrpljenu neimovinsku i imovinsku štetu iz razloga što otac i majka mldb. kćeri OU odgovaraju za njezine propuste i postupke prema trećim osobama.

2. U odgovoru na tužbu tuženici priznaju pasivnu legitimaciju u smislu odgovornosti propisane Zakonom o obveznim odnosima, dok isti osporavaju nastanak štetnog događaja kako je to navedeno u historijatu tužbe, kao i što osporavaju odgovornost mldb. djeteta OU za nastanak predmetnog štetnog događaja. Tuženici osporavaju osnovu i visinu tužbenog zahtjeva kako je to tužitelj naznačio u ovoj tužbi.

2.1. Tuženici navode kako je tužbeni zahtjev neuredan te isti nije podoban za raspravljanje. Navedeno proizlazi iz samih navoda tužbenog zahtjeva kao i dostavljenih isprava. Naime, iz dostavljene dokumentacije, a koja dokumentacija se dostavlja uz tužbeni zahtjev nije razvidno o kakvoj vrsti isprava se radi, budući ispis navedenih isprava koje je tužitelj dostavio putem elektroničke komunikacije nije čitak niti vidljiv, a iz kojeg razloga se tuženici nisu u mogućnosti adekvatno očitovati na iste.

2.2. Tuženici navode kako se u cijelosti protive tužbenom zahtjevu, budući isti nije osnovan, a što u cijelosti proizlazi iz historijata tužbenog zahtjeva te dostavljene medicinske dokumentacije. Također, tuženici u cijelosti osporavaju da bi mlt. OU bila odgovorna za nastanak štetnog događaja i to na način kako se to navodi u tužbenom zahtjevu, slijedom navedenog opreza radi, dok tužitelj ne dostavi svu relevantnu dokumentaciju na koju se poziva u ovom predmetu tuženici opreza radi ističu prigovor suodgovornosti tužitelja u visini od 80 posto .

2.3. Naime, nije sporno da je tužitelj zadobio tjelesne ozljede, ali imajući u vidu medicinsku dokumentacije koju je tužitelj dostavio u spis razvidno da je tužitelj lakše ozlijeđen, iz čega proizlazi da mu niti ne pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske te imovinske štete u zatraženom iznosu. Tuženici pojašnjavaju kako činjenica da je tužitelj dostavio u spis medicinsku dokumentaciju, ali ista ne dokazuje činjenicu da je tužitelj ozlijeđen u toj mjeri da bi mogao potraživati tako veliku naknadu štete. Posebno se ističe kako iz dostavljene medicinske dokumentacije, ne postoji objektivna dokumentacije za trajne posljedice, kao niti za nastalo naruženje.

2.4. Slijedom gore navedenog, tuženici predlažu sudu odbiti tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti uz naknadu parničnog troška .

3. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem: dokumentacija koja prileži spisu

– medicinska dokumentacija, spis KR- DO-179/2022, spis prometne nesreće PP Vukovar od 13. lipnja 2025. u kojem se nalazi situacijski plan, zapisnik o očevidu, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, bolnička prijava na ime GU, službena zabilježba o obavijesnom razgovoru sa GU i službena zabilješka sa OU, službena zabilježba o dojavi i fotodokumentacija o očevidu., zdravstveni karton pacijenta, iskaz tužiteljice i svjedoka RU, pismeni i usmeni nalaz vještaka medicinske i prometne struke .

4. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete 4.800,00 eura i imovinske štete u iznosu od 1.300,00 eura nastale uslijed prometne nesreće od 13. svibnja 2022. u [adresa], u kojoj je na tužiteljicu kao pješakinju naletio bicikl kojim je upravljala maloljetna osoba, kći tuženika.

5. Sporan je prvenstveno nastanak štetnog događaja od 13. svibnja 2022. kako je navedeno u historijatu tužbe kao i odgovornost malodobne OU za nastanak navedenog štetnog događaja. Tuženici osporavaju da su ispunjene zakonske pretpostavke za naknadu štete.

6. Saslušanjem svjedoka UU i tužiteljice, kao i dopunskim saslušanjem tužiteljice sud je utvrdio da je na dan štetnog događaja radila kao konobar u ugostiteljskom objektu Vukovarski pub u pješačkoj zoni u ulici Dr. Franje Tuđmana kod kč. br. [katastarska čestica]. i da je neposredno prije štetnog događaja posluživala na terasi ispred objekta i kada je zakoračila nogom u namjeri da se udalji od terase na tužiteljicu je biciklom u pokretu udarila maloljetna OU uslijed kojeg udara je pala kako tužiteljica tako i OU sa biciklom sa kojim se potom udaljila ne sačekvaši dolazak policije. Takvo utvrđenje potvrđuje i priložena službena zabilješka policijskog službenika LU koji je obavio razgovor sa OU. Iskaz svjedoka RU sud prihvaća kao vjerodostojan jer se radi o službenoj osobi bez interesa u postupku, a njegov iskaz o zatečenom stanju i neposrednim izjavama tužiteljice podudaran je s medicinskom dokumentacijom te potvrđuje da je do štetnog događaja doista došlo.

6.1. Sud službene zabilješke policije cijeni kao vjerodostojan dokaz o poduzetim radnjama i sadržaju izjava, koje u povezanosti s ostalim dokazima omogućuju utvrđenje identiteta osobe koja je sudjelovala u događaju.

7. Na prijedlog tužitelja sud je proveo prometno vještačenje po "Brod-promet d.o.o." stalnom sudskom vještaku Darku Konjević dipl. ing. za cestovni promet iz čijeg nalaza i mišljenja je sud utvrdio:

- mjesto događaja je pješačka zona u [adresa],

- u zoni postoji zabrana kretanja bicikla, što proizlazi iz postavljenog prometnog znaka,

- prometno tehnički je obrazloživ nalet bicikla na stopalo sa unutarnje strane iskoračene desne noge pješakinje GU koja se biciklu kretala od desna prema lijevo (nije stajala).

- s obzirom na izričitu zabranu prometa biciklima nije bila uspostavljena prometno-tehnička obveza pješakinje GU da pri kretanju po pješačkoj zoni obraća pažnju na kretanje vozila.

- u slučaju zabranjenog kretanja vozila se prometno tehnički ne utvrđuje mogućnost izbjegavanja događaja (npr. pri kojoj brzini bicikla ili pješaka kočenjem ili promjenom smjera kretanja bicikla, promjenom brzine ili smjera kretanja pješakinje i sl.)

- nema materijalnih tragova (kočenje, oštećenja), ali što nije neuobičajeno kod ovakvih naleta. Naime, nisu konstatirani podudarni tragovi na biciklu u odnosu na ozljede oštećene, nema tragova na upravljaču ili prednjem kotaču bicikla. Kod udara bicikla u tijelo ne moraju na biciklu nastati podudarna oštećenja, ali mogu nastati npr. kao zakretanje upravljača.

- u usmenom nalazu vještak je potvrdio da je opis tužiteljice tehnički moguć i logičan.

Kako se nalaz prometnog vještaka zasniva na zapisniku o očevidu i posebnom izvješću pa i iskazu tužiteljice za zaključiti je da nalaz je stručan, jasan i neproturječan i prigovori tuženika su paušalni. Dakle, prometni vještak ne dokazuje i ne daje apsolutnu rekonstrukciju ali potvrđuje mogućnost nastanka štetnog događaja.

8. Na prijedlog tužitelja sud je odredio medicinsko vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku dr. med. Marcel Marcikić spec. neurokirurgije iz čijeg nalaza i mišljenja je utvrdio:

- iz medicinske dokumentacije da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila prijelom čunaste kosti desnog stopala, natučenost lijevog lakta i natučenost glave,

- da ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji mogu se uzročno posljedično povezati sa predmetnom prometnom nesrećom,

- da je tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta do tri dana nakon ozljede, srednjeg intenziteta oko 7 dana, potom bolove slabog intenziteta i trajnog karaktera oko 30 dana, te bolove slabog intenziteta i povremenog karaktera koji ulaze u pojačane napore,

- tužiteljica je trpjela primarni strah jakog intenziteta u trenutku neposredno prije naleta bicikla, sekundarni strah jakog intenziteta do 2 dana nakon ozljeđivanja, srednjeg intenziteta do pet dana, slabog inteziteta do 30 dana nakon skidanja imobilizacije, u smislu zabrinutosti za svoje zdravstveno stanje i moguće komplikacije na koje je upozorena.

- tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć 2 sata dnevno kroz 6 tjedana, za vrijeme hoda sa štakama i neposredno nakon odbacivanja štaka. Pomoć je bila potrebna pri oblačenju i obuvanju, održavanju higijene, nabavljanju osnovnih životnih namirnica, te obavljanju uobičajenih obveza u kućanstvu,

- nakon uvida u nalaz fizijatra, može se zaključiti da kod tužiteljice nisu zaostale trajne funkcionalne posljedice, nego povremena bol u stopalu pri opterećenju, te se trajno umanjenje opće životne aktivnosti može cijeniti s 5%. Naime, nakon završenog liječenja tjelesnih ozljeda, tužiteljica ulaže 5% više pojačanih napora pri hodanju po stepenicama, neravnom terenu, dugotrajnijem hodanju po ravnom, pri vožnji bicikla i sličnim opterećenjima desnog nožnog zgloba.

Kako u medicinskom nalazu nema kolebanja niti kontradiktornosti, a za potrebe vještačenja pribavljen je zdravstveni karton tužiteljice i tužiteljica je pregledana prije početka rasprave od strane medicinskog vještaka, sud je nalaz kao stručan i objektivan prihvatio.

9. Prometni vještak potvrdio je mogućnost nastanka štetnog događaja na način kako ga opisuje tužiteljica, dok je medicinski vještak utvrdio da su zadobivene ozljede u uzročnoj vezi s tim događajem, čime je zatvoren dokazni krug u pogledu odgovornosti tuženika.

Na temelju provedenih dokaza, sud je utvrdio:

- da se događaj zbio u pješačkoj zoni u [adresa] u [adresa]

- da je u toj zoni zabranjeno kretanje bicikala, što proizlazi iz prometne signalizacije i nalaza prometnog vještaka

- da je tužiteljica bila pješakinja

- da je na tužiteljicu naletio bicikl

- da je tužiteljica zadobila tjelesne ozljede (prijelom čunaste kosti stopala i druge ozljede)

- da su ozljede u uzročnoj vezi s predmetnim događajem (nalaz medicinskog vještaka)

10. Sud nije prihvatio prigovore tuženika da nije dokazano tko je upravljao biciklom. Naime, iz policijske dokumentacije proizlazi identitet osobe, provedeni su izvidi i utvrđena je osoba koja je sudjelovala u događaju, maloljetna osoba je priznala sudjelovanje policiji, a osim toga tužiteljica ju je prepoznala na glavnoj raspravi 13. travnja 2026. i opisala po čemu je prepoznala (po očima i fizičkoj građi tijela, da je imala tamnu kosu zavezanu u rep) i da je njeno ime rekla joj policija nakon par dana od štetnog događaja.

11. Zakon o sigurnosti prometa na cestama u čl. 2. definira pješačku zonu kao uređenu prometnu površinu u prvom redu namijenjenu za kretanje pješaka po kojoj nije dozvoljeno kretanje, vozila osim vozila s posebnim dozvolama. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (ZSPC), bicikl se smatra vozilom, a vožnja bicikla u zoni namijenjenoj isključivo pješacima (osim ako nije drugačije označeno) predstavlja prometni prekršaj. Budući da za bicikle ne postoji obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, štetu biciklist plaća iz vlastitih sredstava.

12. Ponašanje vozača bicikla bilo je protupravno jer se kretala biciklom u pješačkoj zoni gdje je to izričito zabranjeno prometnim znakom. Vožnja bicikla u pješačkoj zoni predstavlja kršenje prometnih propisa, a time i protupravnu radnju.

13. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka proizlazi da su ozljede tužiteljice u uzročno-posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem. Prometni vještak potvrđuje da je opisani mehanizam nastanka ozljede moguć i logičan. Sud stoga utvrđuje postojanje uzročne veze između radnje štetnika i nastale štete.

14. Sud nije prihvatio navode tuženika da nema tragova događaja. Nedostatak tragova ne isključuje nastanak prometne nesreće, osobito u situaciji naleta bicikla na pješaka. U svezi navoda tuženika da nema prometno tehničkih elemenata za navesti je da takvi elementi nisu nužni za utvrđenje odgovornosti ako postoji skup drugih dokaza (iskazi, medicinska dokumentacija, policijski zapisnici).

15. U vezi navoda da se nalaz temelji na iskazu tužiteljice treba reći da se vještačenje u pravilu temelji i na iskazima stranaka, što ne umanjuje njegovu dokaznu vrijednost.

16. U konkretnom slučaju za navesti je i da nema doprinosa tužiteljice nastanku štete, jer kretala se u prostoru namijenjenom isključivo pješacima i nije bila dužna očekivati nailazak bicikla.

17. Na dan štetnog događaja **.**.2022. OU imala je 11 godina pa kao dijete ne snosi odgovornost za naknadu predmetne štete. Naime, roditelji OU odgovaraju tužiteljici za naknadu predmetne štete, osim ako dokažu da su dijete pravilno nadzirali i odgojili. Kako je do štetnog događaja došlo kršenjem zabrane prometovanja biciklom u pješačkoj zoni za zaključiti je da tuženici kao roditelji nisu osigurali dovoljan nadzor i dali potrebne upute. Kako je štetu prouzročila maloljetna osoba, odgovornost za štetu snose njezini roditelji – tuženici, sukladno pravilima o odgovornosti za štetu koju prouzroče maloljetnici.

18. Prema odredbi čl. 1056. st. 4. ZOO roditelji odgovaraju za štetu što je drugom prouzroči njihovo maloljetno dijete koje je navršilo sedam godina života, osim ako dokažu da je šteta nastala bez njihove krivnje , a da je ako pored roditelja odgovara za štetu i dijete, njihova odgovornost solidarna (čl. 1057. ZOO). Osoba kojoj je nanesena šteta može zahtijevati isplatu cijelog iznosa naknade bilo od roditelja, bilo od djeteta, ili od oboje istovremeno.

18.1. Dakle, roditelji se mogu osloboditi odgovornosti za štetu ako dokažu da je šteta nastala bez njihove krivnje, a tuženici u ovom postupku nisu predlagali takve dokaze niti isticali da je šteta nastala bez njihove krivnje.

18.2. Slijedom navedenog, valjalo je tuženike u skladu s odredbama čl. 1045. st. 1. i 2., čl. 1051. st. 3., čl. 1056. st. 4. ZOO obvezati da tužitelju solidarno naknade štetu.

19. Naime, u skladu s odredbama čl. 19. st. 1. i 2. ZOO svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a pod pravima osobnosti u smislu toga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

20. Po zaprimanju nalaza i mišljenja vještaka i njihovom usmenom saslušanju tužitelj je na ročištu za glavnu raspravu 13. travnja 2026. izjasnio se da na ime neimovinske štete potražuje iznos od 3.600,00 eura, te na ime imovinske štete 500,00 eura. Punomoćnik tuženika se usprotivio smanjenju tužbenog zahtjeva. Prema odredbi čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku tužba se može povući i kasnije sve do zaključenja glavne rasprave ako tuženik na to pristane. U inicijalnoj tužbi tužitelj je postavio tužbeni zahtjev na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 4.800,00 eura, a imovinske štete za tuđu pomoć i njegu 1.300,00 eura, pa s obzirom na tuženikovo protivljenje djelomičnom povlačenju tužbe valjalo je odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva kako je postavljen u tužbi na iznos od 4.800,00 eura u pogledu neimovinske štete, a imovinske štete u visini od 1.300,00 eura.

21. Odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaju opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Osim toga st. 2. istog članka Zakona propisano je da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. U konkretnom slučaju sud nalazi da težina povrede i okolnosti slučaja (trajanje i jačina fizičkih boli s nelagodom zbog nošenja imobilizacije i gipsa na nozi, trajanju i jačini straha i umanjenje životnih aktivnosti opravdavaju dosudu pravične novčane naknade, te uvažavajući i Orijentacijske kriterije VSRH sud je tužiteljici na ime neimovinske štete dosudio iznos od 3.150,00 eur.

21.1. Na održanom ročištu 13. travnja 2025. tužiteljica je istakla da je postavila viši iznos u zahtjevu za naknadu neimovinske štete jer je prema prosječnoj stopi inflacije od 2020-2026. inflacija iznosila 33% sa čime je došlo do devalvacije novčane vrijednosti. Tužitelj nije dostavio službene podatke o inflaciji poput onih iz Državnog zavoda za statistiku, ali kako su ti podaci opće poznati sud ih može primijeniti prilikom određivanja pravične novčane naknade, i za navesti je da je sud provjerom utvrdio da su navodi tužitelja točni. Potrebno je istači da Orijentacijski kriteriji nisu matematička formula i mogu se korigirati u skladu sa gospodarskim pokazateljima i padom vrijednosti novca. Novija sudska praksa dosuđuje veće iznose od onih propisanih kriteri jima iz kojeg razloga je i ovaj sud shvaćanja da navedeni iznos valja uvećati za 20% inflacije.

21.2. Kada se iznos od 3.150,00 eur uveća za 20% dobije se iznos od 630,00 eura, pa ukupan iznos neimovinske štete koji sud dosuđuje tužiteljici iznosi 3.780,00 eura.

22. Kako je tužitelj prvotnim tužbenim zahtjevom zahtijevao naknadu u iznosu od 4.800,00 eura, a dosuđen mu je iznos od 3.780,00 eura valjalo ga je odbiti za razliku od 1.020,00 eur.

23. U odnosu na zahtjev za naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći sud polazi od utvrđenja medicinskog vještaka i iskaza tužiteljice. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužiteljici bila imobilizirana desna noga i da je nosila gips, te se otežano kretala zbog bolova iz kojeg razloga su joj pomoć pružali roditelji što ne isključuje pravo na novčanu naknadu, budući da se i takva pomoć vrednuje kao imovinska šteta kada je potrebna kao posljedica štetnog događaja. Po slobodnoj ocjeni suda, vodeći računa o nalazu vještaka, trajanju oporavka i konkretnim okolnostima, pravična naknada za privremenu tuđu pomoć i njegu, iznosi 504,00 eura. Do navedenog 84 sata tuđe pomoći pomnoži sa 6,00 eura. Kako je tužiteljica prvotnim tužbenim zahtjevom zahtijevala naknadu u iznosu od 1.300,00 eura, sud je istu odbio za razliku od 796,00 eura.

24. O naknadi imovinske štete sud je odlučio primjenom odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO.

25. Iz tužbe i priložene povratnice sud je utvrdio da je punomoćnik tužiteljice uputio zahtjev tuženicima za naknadu štete koji su zaprimili 5. lipnja 2023., te primjenom odredbe čl. 1103. ZOO zatezna kamata u pogledu neimovinske štete teče od tog datuma po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO. U odnosu na dosuđenu imovinsku štetu kamata teče od dana donošenja presude 30. travnja 2026. jer je tada postao poznat iznos koji su tuženici dužni naknaditi tužitelju.

26. Sud je savjesno i brižljivo ocijenio svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u smislu čl. 8. ZPP-a.

27. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.2.,. i čl. 164. ZPP-a. VPS je 6.100,00 eura.

Obračun troškova prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a odvija se na način da se utvrđuje postotak s kojim je svaka stranka uspjela u sporu, zatim od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela u sporu oduzima se postotak stranke koja je u manjoj mjeri uspjela u sporu i utvrđuje se razlika postotka. Sud utvrđuje svotu pojedinih radnji i svotu ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u sporu koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka i stranci koja je u većoj mjeri uspjela odmjeri t će naknadu dijela ukupnih troškova. Za navesti je da sud nije dužan utvrđivati troškove stranke koja je u manjoj mjeri uspjela u sporu. Navedeno proizlazi i iz relevantne sudske prakse kad je u pitanju naknada troška kod djelomičnog uspjeha u sporu. Tužiteljica je po visini uspjela u omjeru od 70,23%, a u pogledu pravne osnove spora tužitelj je uspio u cijelosti pa je uvažavajući oba kriterija tužiteljica uspjela u omjeru od 85,15%, a tuženik je uspio u omjeru od 14,85%, pa kad se uspjeh tužiteljice umanji za uspjeh tuženika dobije se 70,23% uspjeha tužiteljice u kojem omjeru joj i pripada parnični trošak.

Tužiteljica zastupana po punomoćniku imala je trošak sastava tužbe 200,00 eura, zastupanje na ročištu 9.6.2025. iznos od 200,00 eura, ročište 1.9.2025. iznos od 200,00 eura, ročište 18.12.2025. iznos od 200,00 eura, sastav obrazloženog podneska od 25.2.2026. iznos od 200,00 eura, sastav obrazloženog podneska (između ostalog očituje se na nalaz medicinskog vještaka na koji se ranije nije očitovao) od 13.3.2026. iznos od 200,00 eura, ročište 13.4.2026. iznos od 200,00 eura, ukupno 1.400,00 eura, PDV 350,00 eura, sudska pristojba na tužbu 53,73 i na presudu 107,45 eura, te trošak medicinskog i prometnog vještačenja 800,00 eura, ukupno 2.711,18 eura x 70,23%=1.904,06 eura.

Na dosuđeni trošak tužitelju pripada zakonska zatezna kamata od dana donošenja presude temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a.

Sud tužitelju nije priznao trošak sastava opomene jer ista nije procesna pretpostavka za podnošenje predmetne tužbe. U spisu ne postoji podnesak od 4.2.2026. pa tužitelju nije moguće ni dosuditi trošak.

U Vukovaru, 30. travnja 2024.

Sudac

Ivica Grubišić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba na Županijski sud. Žalba se podnosi u tri primjerka u roku 15 dana od dana objave presude putem ovog suda.

Dostaviti:

1. Tužitelju po punomoćniku odvjetniku Ivan Ergotić

2. Tuženicima po punomoćniku odvjetniku Saša Pavličić Bekić