Poslovni broj 19 Psp-18/2024-45

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Dubrovniku po sutkinji Ani Srhoj, u pravnoj stvari tužitelja 1. UF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]. UFP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik suprug UF, protiv tuženika RF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Neven Penjak, odvjetnik iz [adresa], radi smetanja posjeda, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 18. ožujka 2026. u prisutnosti stranaka i punomoćnika tuženika, 30. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je tuženik RF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] smetao tužitelje UF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i UFP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to na način da je na istoj nasuo zemlju u površini od oko 10.5 m2, izgradio podzid AB septičke jame površine 0.45 m2 te deponirao građevinski materijal (daske, armaturne mreža i sl.) pa mu se nalaže uspostaviti posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja posjeda na način da o svom trošku ukloni nasipnu zemlju, ukloni odnosno sruši podzid AB septičke jame te ukloni deponirani građevinski materijal, te mu se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje tužitelja u posjedu predmetne nekretnine, pod prijetnjom izricanja novčane kazne, a sve u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima trošak ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječanja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženiku troškove ovog postupka u iznosu od 812,50 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da su vlasnici i posljednji faktični mirni, samostalni i neposredni posjednici nekretnine kčbr. [katastarska čestica] površine 400 m2 k. o. [katastarska općina]. Tužitelji su dana 18. lipnja 2024. uvidjeli kako je tuženik na njihovoj nekretnini nasuo zemlju u površini od oko 10.5 m2, izgradio podzid AB septičke jame površine 0.45 m2 te deponirao građevinski materijal (daske, armaturna mreža i sl.) te su anagažirali ovlaštenog geodeta za izradu "prikaza izmjerenog stanja", a sve kako bi potvrdili sumnju da se gore navedeni materijal i građevina nalaze na njihovoj čestici. Slijedom navedenog, razvidno je da je tuženik počinio čin smetanja posjeda nekretnine tužitelja- k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to na način da je na istu nasuo zemlju u površini od oko 10.5 m2, izgradio podzid AB septičke jame površine 0.45 m2 te deponirao građevinski materijal (daske, armaturna mreža i sl.) pa tužitelji predlažu da sud , temeljem odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima donese rješenje kojim će se utvrditi gore opisani čin smetanja posjeda, uspostaviti ranije posjedovno stanje i zabraniti takvo ili slično ponašanje ubuduće, sve uz naknadu troškova postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je iz činjeničnog supstrata tužbe jasno da tužitelji nisu bili sigurni da bi mogli biti vlasnici spornog dijela nekretnine - ne posjednici - onda im je ta činjenica dala za pravo i spoznaju da je i zasmetan posjed. Navodi kako je od strane prodavatelja 2018. uveden u posjed k. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], kojom prigodom su mu pokazane i same granice nekretnine. Među strankama ne bi trebalo biti sporno da je tuženi u mirnom posjedu nekretnine u dijelu koji je predmet tužbe te da ga tužitelji nisu uznemiravali u njegovu posjedu. Naime, tužiteljima je poznato da tuženi u dijelu koji je po njima sporan konzumira posjed od trenutka uvođenja 2018. u čemu ga nisu ometali, a za što postoji cijeli niz dokaza koji se dostavljaju u odgovoru na tužbu. Slijedom iznijetoga, uvažavajući prekluzivnost roka za zaštitom posjeda tuženi ističe prigovor i na ovu okolnost jer pravo na zaštitu posjeda je prestalo protekom roka od trideset dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja, kao i rok od godinu (1) dana od dana smetanja posjeda. Tužitelj UF u mailu od 31.01.2022.god. kojeg šalje DF oslovljava tuženika kao svog prijatelja te dodatno navodi bitnu činjenicu za ovaj predmet spora, a to je da njegov očito sada bivši prijatelj, tuženik, je započeo gradnju objekta sukladno ishođenoj građevinskoj dozvoli. Dakle, nije sporna činjenica da su tužitelji bili upoznati da tuženik je u mirnom posjedu te ga uopće nisu ometali u izvršavanju posjedovnih čini sve do podnošenja ove tužbe. Netočni su navodi tužitelja da su dana 18.06.2024. uvidjeli kako je tuženik na njihovoj nekretnini nasuo bilo kakvu zemlju, da je izgradio podzid septičke jame te da je deponirao građevinski materijal. U predmetnom postupku se radi o obijesnom parničenju jer tužitelji pod izlikom geodetskog vještačenja od 06.07.2024. koji je izradio ŽF pokušavaju prikazati da je došlo do smetanja posjeda koje su oni navodno spoznali tek 18.06.2024.god. Uvidom u povijesni Z. U. [broj ZK uloška]. K. O. [katastarska općina] nedvojbeno se može utvrditi kada je i na koji način tužitelj stekao pravo vlasništva na k. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], stoga mu ne može biti nepoznata činjenica da je tuženik bio u mirnom posjedu spornog dijela nekretnine, s kojim posjedom su tužitelji bili suglasni te ga nisu ometali. Slijedom svega iznesenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

3. Tijekom postupka pregledane su i pročitane isprave iz spisa, i to izvod iz katastarskog plana DGU, PUK Dubrovnik od 15. srpnja 2024. (stranica 3 spisa), prijepis posjedovnog lista broj 1147 k. o. [katastarska općina] (stranica 4 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i s povijesnim prikazom (stranica 5, 178- 180, 198-200 spisa), prikaz izmjerenog stanja s podacima katastarskog plana koji je izradio ŽF, dipl. ing. geod. od 6. srpnja 2024. (stranica 6 spisa), e-mail tužitelja od 7. srpnja 2024. s prilozima (stranica 8-12 spisa, glavni projekt za stambeni objekt tuženika iz travnja 2019. (stranica 25-165 spisa), SMS prepiska između stranaka (stranica 169-170 spisa), e-mail tužitelja od 31. siječnja 2022. upućen DF (stranica 177 spisa), fotografije koje je u spis dostavio tuženik (stranica 181-183 spisa), ugovor o zajmu između ČF i ŠF broj I-22/10/2021 od 4. studenoga 2021. (stranica 184-186 spisa), prijedlog kupoprodajnog ugovora za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stranica 187 -188 spisa), prepiska između stranaka (stranica 189, 201-206, 230-233 spisa), geodetska situacija građevne čestice iz kolovoza 2019. (stranica 190 spisa), fotografija iz travnja 2022. (stranica 207 spisa), fotografije koje je dostavio tužitelj (stranica 211, 213 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 216 -218 spisa), prijepis posjedovnog lista broj 28 k. o. [katastarska općina] (stranica 219-220 spisa), izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju (stranica 221 - 222 spisa), potvrda o povratu sredstava po ugovoru o zajmu od 4. studenog 2021. (stranica 225 spisa), saslušao svjedoke ŠF (stranica 297-299 spisa), CF (stranica 299-301 spisa), ŽF (stranica 308-310 spisa), OF (stranica 311-312 spisa), saslušao parnične stranke (stranica 246-250, 312-314 spisa).

3.1. Sud nije izveo uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju jer su stranke na pripremnom ročištu izjavile da identifikacija nekretnine nije sporna (stranica 227 spisa). Nije izveden dokaz saslušanjem svjedokinje MF jer je tuženik odustao od ovog dokaznog prijedloga (stranica 300 spisa). Nisu izvedeni ni dokazi predloženi u podnesku tužitelja od 14. siječnja 2025., obzirom su predloženi nakon zaključenja prethodnog postupka, a prema ocjeni ovog suda ne radi se o novim dokazima koje tužitelj nije mogao bez svoje krivnje predložiti prije zaključenja prethodnog postupka, u smislu odredbe članka 299. Zakona o parničnom ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08,57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 dalje u tekstu: ZPP).

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanje zaštite zbog smetanja posjeda nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nasipanjem zemlje, izgradnjom podzida AB septičke jame te deponiranjem građevinskog materijala.

5. Nakon pregleda isprava iz spisa i temeljem navoda stranaka, proizlazi da među strankama nisu sporne sljedeće činjenice:

- da su tužitelji UF i UFP suvlasnici kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tuženik RF vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da se radi o nekretninama koje graniče,

- da su parnične stranke stekle vlasništvo navedenih nekretnina temeljem ugovora o kupoprodaji zaključenog s majkom tužitelja ad.1. ŠF i njezinim sestrama, kojeg su tužitelji zaključili 2020., a tuženik 2018., a radi se o nekretninama koje su nastale parcelacijom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od po 400 m2,

- da su po sklapanju kupoprodajnih ugovora ušle u posjed svojih nekretnina,

- da su se parnične stranke upoznale 2018. tijekom pregovora tuženika s roditeljima tužitelja ad.1. o kupoprodaji nekretnine u k. o. [katastarska općina] te da su prvih nekoliko godina nakon upoznavanja bili u dobrim i prijateljskim odnosima,

- da je tuženik RF na svojoj nekretnini izgradio stambeni objekt, uključujući i septičku jamu, a radove gradnje je izvodio CF,

- da među strankama nije sporna identifikacija nekretnine, odnosno što predstavlja predmet spora, tj. o kojem se dijelu nekretnine radi,

- da je tuženik izvršio radnje opisane u tužbi - nasipanje zemlje na predmetu spora, izgradnja podzida AB septičke jame te deponiranje građevinskog materijala ,

dakle da nije sporan predmet spora, ni identifikacija, ni pasivna legitimacija tuženika.

5.1. Sporna je činjenica posljednjeg stanja posjeda predmeta spora, a time i je li opisanim radnjama tuženika došlo do smetanja posjeda. Naime, tužitelji tvrde da su vlasnici i posljednji posjednici predmeta spora, a da radnje tuženika predstavljaju samovlasni čin smetanja posjeda, dok tuženik tvrdi da je sve radnje izveo na svojoj parceli.

6.1. Člankom 20. stavak 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (¨Narodne novine¨ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15, dalje u tekstu: ZV) je propisano da je samovlast zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

6.2. Člankom 21. stavak 1. ZV-a je propisano da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok je stavkom 3. propisano propisan prekluzivni rok za zaštitu posjeda i to 30 dana od dana saznanje za čin smetanje i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

6.3. Člankom 22. stavak 1. ZV-a je propisano da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, s tim da je stavkom 2. istog članka propisano da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

7. Iz navedene zakonske odredbe je potpuno jasno da se u ovom postupku ne raspravlja o stvarnim pravima na nekretnini, radi čega nisi uzeti u obzir navodi stranaka u pogledu vlasničkih prava na nekretnini niti o pravu na posjed, već isključivo o posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, kako to propisuje odredba članka 22. stavak 2. ZV-a i odredba članka 441. ZPP-a. Naime, posjed je faktična vlast, dakle stvarno držanje stvari.

8. Na okolnost posljednjeg stanja posjeda saslušani su svjedoci i parnične stranke.

8.1. Tužitelj UF je u svojem iskazu u bitnom iskazao da se s tuženikom poznaje od 2018. kada je došao u Žuljanu kod njegovih roditelja radi kupnje nekretnine, u koji postupak on nije bio uključen. Da je i tužitelj u ljeto 2020. kupio također od svoje majke i njenih sestara česticu 547/8, a dok je tuženik ranije kupio 547/5 te su postali susjedi na parcelama negdje u vrijeme njegove kupnje. Misli da se 2021. tuženik uspio uknjižiti, jer je tek tada dobio potrebe dozvole Ministarstva. Prvih godina od 2018. do 2020. nije viđao tuženika na parceli niti je primijetio da bilo što radi, a često je bio u tom predjelu, jer je posjećivao susjeda LF, koji je na isti način od njegove majke i njenih sestara kupio jednu parcelu u tom predjelu. Ušao je u posjed kupljene parcele 2020. i tada pristupio uređenju iste i sadnji maslina. Tuženik je počeo izvoditi pripremne radove za izgradnju kuće 2021. ili 2022. Radovi su pretpostavljali nasipanje terena radi ujednačavanja odnosno niveliranja cijele parcele šljunkom, napravio je suhozid na međi između naših parcela, što je bilo za njega u redu, međutim, naknadno se ta granica između njih postepeno smanjivala, dodatnim nasipom terena, jer se taj šljunka približavao maslini koja je zasadio 2020. na svojoj parceli, a koja je bila udaljena metar od međe. Mislio je da im može zatrpati maslinu, te su ga na to upozorili. Čini mu se da se dalje do 2022. na parceli tuženika nije ništa događalo. On je s tuženikom od 2018. do 2023. imao dobre odnose, te mu je on i pomagao radi ishođenja građevne dozvole za gradnju kuće, a jedno vrijeme su njegovi radnici tijekom 2022. i 2023. spavali u njegovoj obiteljskoj kući. Ti radnici su izvodili grube građevinske radove zajedno sa samim tuženikom i njegovom suprugom. Ti dobri odnosi su trajali sve do njegove tvrdnje da je on oštećen za 30m2, te da je elaborat sačinjen na njegovu štetu, to je bilo krajem 2023. Njegova spoznaja da je tuženik ušao u njegov posjed na njegovoj parceli je bila u lipnju 2024. kada je to primijetio onako kako je to opisao u tužbi. Građevinski materijal je dijelom i danas na dijelu njegove čestice te je osim toga, tuženik za 20cm ušao sa armiranim betonskim zidom septičke jame u njegovu parcelu te dodatno 10,5m2 kako je prikazao **.**.2024. ŽF, rastresitim materijalom u njegov posjed. Riječ je o donjoj međi odnosno južnoj međi čestici 547/5, odnosno sjevernoj čestice 547/8. Nisu imali potrebe pokretati ikakav postupak radi uređenja međa, te osim ovog postupka nema ju na sudu nikakvih drugih sporovi. Smatra da su međe dogovorene elaboratom. Tijekom godine u Žuljani boravi svaka dva- tri mjeseca, a ostane po mjesec dana. U tom periodu čisti i obrađuje svoju česticu. Na pitanje kada mu je supruga primijetila da se tuženik približava maslini, navodi da je to bilo ili možda 2021. ili 2022., prije 2022. te je tada i on primijetio kada ga je supruga na to upozorila. Sigurno može reći da je u veljači 2024. tuženik na njegovu parcelu se još više proširio deponiranjem građevinskog materijala, a to zasigurno zna jer je on sam iskrčio i presadio masline i zasadio limune. Te masline je presadio jer je očekivao da su on i tuženik dogovorili kupnju njegove parcele. Potvrđuje da je DF poslao e-mail koji je priložen uz odgovor na tužbu od dana 31.siječnja 2022. ona je pročelnica u Općini Ston. Misli da je to bilo vezano uz prostorni plan. Pretpostavlja da su fotografije iz odgovora na tužbu vjerodostojne, ali ne može to sa sigurnošću potvrditi.

8.2. Tužiteljica UFP je svojim iskazom u bitnom potvrdila navode tužitelja, i to da je u lipnju 2024. suprugu bilo sumnjivo što se to tamo događa, sumnjao je da je međa prekoračena i htio je to razjasniti i utvrditi sa službenom osobom, radi čega je pozvao geodeta ŽF, OF kao svjedoka, tuženika te je i njezin suprug bio prisutan, a tom prigodom ona nije bila prisutna. Utvrđeno je da je septička jama jednim dijelom prešla na njihovu parcelu, da je bio nabačen šljunak i zasuta njihova maslina, misli da je bilo i građevinskog materijala, ali da je to tuženik odmah pokupio. Tuženik je priznao da se prešlo na njihovu parcelu, međutim, još uvijek nije ništa poduzeo po pitanju da se to riješi i da se makne što je na njihovom. Nema saznanja o gradnji tuženikove kuće. Njezin suprug je prvi put posumnjao da je granica prijeđena u lipnju 2024. Na predmetne parcele je odlazio uvijek kada bi bio u Žuljani.Na pitanja tužitelja ad. 1. odgovorila je da je dolaskom na parcelu 2020. godine, uočila da je parcela bila pokošena, da su bile zasađene masline, da su na terenu bile naznačene međne oznake i da je na tuženikovoj parceli tada bila trava.

8.3. Tuženik RF je iskazao da je upoznao tužitelja prilikom kada su dogovorili potpisivanje predugovora za kupnju 600m2 zemlje u Žuljani, što je dogovarao s njegovim pokojnim ocem. Kao svjedok predugovora koji je sklopljen su bili ĐF i UF te je dogovorena kupnja 400m2 građevinske zemlje i 200m2 poljoprivrednog zemljišta, a bila je riječ o česticama 547/5 i 613/5, tada u to vrijeme te čestice nisu bile formirane, a danas nose te oznake. U ljeto 2018. je izašao na teren sa prodavateljima pokojnim NF, ĐF i geodetom ŽF te su odredili međašne točke njegove parcele sa susjednim i on je odmah tada 2018. ušao u posjed. Nije bilo problema nikakvih oko granice jer su međne točke određene u pravcu parcele LF, te nije bilo nikakvih lomnih točaka. Taj predugovor je potpisao tužitelj kao svjedok te je po tom predugovoru geodet ŽF trebao isparcelirati zemlju, ali to nije učinio odnosno djelomično je učinio i to za građevinsku parcelu, a za poljoprivrednu nije. On je predložen od strane NF i on je taj elaborat platio. 28. siječnja 2022. je počeo sa zemljanim radovima odnosno iskopima kada je i napravljen sporni zid, u travnju 2022. Tužitelj je bio cijelo vrijeme upoznat sa onim što se radi, kako se radi. Bili su tada u jako dobrim odnosima, te je on čak, misli u travnju 2022. izvršio plaćanje u njegovo ime građevinskoj firmi Lopin, koja je izvodila radove iskopa. Nije bilo nikakvih problema, imali su suglasnost majke tužitelja ŠF, da za potrebe izvođenja svojih radova koriste njihovu parcelu, na način da su prilikom gradnje zida imali grede podupirače na parceli majke tužitelja. On je sve radove koji su opisani u tužbi, izveo na svojoj parceli, nikako na parceli tužitelja. Tužitelj nije nikada prigovarao te je često s majkom obilazio i davali su im potporu i divili se njihovoj upornosti u izvođenju radova. U prosincu 2023. je tužitelj predložio da kupi njegovu parcelu koja graniči sa njegovom, a koja je nastala parcelacijom iz 2021. ŽF, koju parcelaciju on kao vlasnik nije bio poznat niti je on odobrio, a kojom prilikom su se pomicale međne točke kako njegove parcele, tako i parcele Hrvatskih voda, gdje je potok izmješten dijelom u put, te se na taj način došlo do toga, da je od njegove parcele uzeto oko 30m2, da bi se formirala čestica 547/8 od 400m2. On nije htio platiti tužitelju 400m2, jer nije priznao da ta čestica ima toliku kvadraturu. Napominje da su drugi susjedi bili obaviješteni prilikom izrade te parcelacije, dok jedino on nije, a Hrvatske vode su pozvane na javni uvid, tako da je ta sporna čestica nastala njemu iza leđa, odnosno, izmještanjem potoka na dio puta te ulaskom u njegovo zemljište. Obzirom na navedeno, bi proizašlo da on sada ima 509m2 umjesto kupljenih 600m2. Bili su ogromni pritisci od tužitelja prema njemu da kupi tu njegovu česticu, obasipao ga je stalnim porukama, a do tada u prilog tome koliko su bili bliski govori činjenica da su znali sve jedan od drugome. Pa je tu tom smislu da bi tužitelj njega diskreditirao kao osobu slao i poruke u firmu u koju je zaposlen, kao i svim mještanima u Žuljani te ga prijavljivao svim institucijama, a sve u cilju da potpiše ugovor kojim kupuje njegovu parcelu i da mu oprosti dugove. U jednom momentu je izjavio policiji jer je skoro došlo do fizičkog obračuna. On je ušao u posjed kupljene parcele 2018. i dan danas kao i prvi dan posjeduje parcelu onako kako ju je kupio. Obzirom da je bio upoznat sa radovima koji su adaptirali iz 2020., postavlja pitanje zašto tada nije tužitelj prigovarao nego to čini tek naknadno, što smatra pritiskom na sebe, da bi kupio njegovu parcelu. Na pitanje tužitelja odgovara da je predugovor o kupnji, potpisao sa ŠF, koja je imala punomoć svojih sestara, a da su svjedoci bili NF, UF i ĐF. Na pitanje odgovara da je sve na terenu dogovarao te utvrdio granice uz prisustvo pok. NF, a da je ŠF kao upisani vlasnik bila potpisnik svega što je trebalo, a po onome kako su se ponašali, oni su nastupali zajedno kao prodavatelji. Na pitanje koliko je čestica 547/5 prilikom kupnje imala kvadrata odgovara da je imala 400m2. Na pitanje da li je 2020. primijetio da su između parcela ubodene šipke i da je iskolčena parcela odgovara da je to vidio 2021. i to zajedno sa tužiteljem kada su bili na terenu i tada nije bilo spornog zida. Te šipke nisu upućivale da bi kupljena parcela bila ovakva kako je to predstavljeno za njega spornim elaboratom iz 2021., već je sve bilo onako kako je on kupio i stupio u posjed 2018. Na pitanje da li je 06.07.2024 na terenu obaviješten od strane geodeta da je opisanim radovima ušao u zemlju tužitelja, odgovara da je upravo tog dana došao do saznanja da su predmetnom parcelacijom, njemu "oteli" oko 30m2 njegovog kupljenog zemljišta. Na pitanje tko mu je dao suglasnost da koristi za potrebe gradnje nekretnine 547/8 od strane obitelji ŠF, jer po saznanjima tužitelj nitko takvu suglasnost nije dao, pa ni on sam, tuženik odgovara da su mu usmeno svi dali svi članovi obitelji odnosno pokojni otac tužitelja, majka i tužitelj, jer su tad bili u jako dobrim odnosima. Na pitanje da li je vezano za septičku jamu, pristao istu izmaknuti na drugo mjesto, odgovara da nije želio produbljivati loše odnose, a posebno sa ŠF, te je u tom smislu tako u Whats App poruci i naveo.

8.4. Svjedokinja ŠF, majka tužitelja je iskazala da poznaje tuženika jer mu je 2018. prodala građevinsku parcelu u takozvanoj Donkovoj ulici, a koja nosi oznaku kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U posjed su ga uveli njezin pok. suprug i ona. Pretpostavlja da su mu pokazali gdje se nalazi parcela koja je bila predmet kupnje. Tuženik je imao namjeru tu izgraditi obiteljsku kuću. Tuženik u početku nije ništa radio na toj parceli, a poslije je pomalo počeo čistiti teren u svrhu pripreme za gradnju kuće. Misli da je to bilo oko 2021. godine., a što joj je poznato iz viđenja jer kraj tuženikove parcele prolazi cesta koja vodi prema njihovom groblju i crkvi te je tuda prolazila. Parcela je bila očišćena, izravnata, a ne zna kada je tuženik počeo s gradnjom i kako su radovi napredovali, svakako kuća je sada pod krovom. Po njezinom saznanju spor se vodi jer je gospodin RF proširio gabarite prema parceli njezinoga sina. Misli da cijev septičke jame ulazi u parcelu njezinog sina, a to joj je poznato jer je išla vidjeti na teren te se vidi da prolazi preko međe. Poznato joj je da je na međi između predmetnih nekretnina nasuta zemlja i građevinski materijal te je na taj način prekriven suhozid koji je nekada predstavljao granicu. Ne zna kada je ta zemlja nasuta, pretpostavlja tokom gradnje. Navela je da na parceli njezinog sina nije izgrađen podzid septičke jame, ali je svojim očima vidjela da cijev prolazi. Dugo vremena nije bila na tim parcelama i ne zna kakvo je sada stanje. Na parceli njezinog sina se nalaze zasađene masline, a zasadio ih je njezin sin oko 2020. godine. Poznato joj je da su između nekretnina stavljene oznake granice koje je postavio ŽF. U lipnju 2024. je njezin sin uočio da se tuženikov ormarić za struju nalazi gdje ne treba biti tj. na granici parcele i kada je vidio da to stoji gdje ne treba stajati među strankama je došlo do spora. Na pitanja tužitelja je odgovorila da je u kolovozu 2020. bila na tužiteljevoj nekretnini i da je to bilo kada je tužitelj zasadio masline. Tada je tuženikova parcela bila neuredna i zarasla. Vidjela je međne oznake i bile su na velikom kamenu, a ne zna gdje su danas. Tuženik nije tražio suglasnost da se koristi parcelom u vlasništvu tužitelja. U srpnju 2024. nije vidjela crvene oznake nije. Sa svojim pok suprugom i sada pok GF i tuženikom nije išla pokazivati predmetnu česticu. Dodaje da je njezin suprug tada bio u lošem zdravstvenom stanju, a da sada pok GF nije poznavala. Jedna maslina je bila zasađena prema tuženikovoj parceli i da ne zna gdje je danas. Poznaje BF jer je kod tuženika izvodio građevinske radove i da je tada boravio u apartmanu u sklopu njezine kuće. BF je posljednji put vidjela u Žuljani 2022. ili 2023., a nakon toga ga više nije viđala. AF nije dala mogućnost ili dopuštenje da zida na tužiteljevoj parceli. Na pitanja tuženika odgovorila je da je tužitelj u razdoblju od kolovoza 2020. do lipnja 2024. često dolazio u Žuljanu, da dođe i boravi u njezinoj kući, bude po mjesec dva ili tri tu i tom periodu radi i održava masline. Svjedokinja ne održava te parcele. Ne zna kada je izgrađena septička jama.

8.5. Svjedok CF je u bitnom iskazao da poznaje parnične stranke, tuženik je njegov susjed u [adresa], a tužitelja je upoznao kad je dolazio u Žuljanu i to preko tuženika kojem je obavljao građevinske radove na izgradnji stambenog objekta. Dolazio je u razdoblju od veljače 2022. do prosinca 2022. i to periodično, primjerice došao bi 7 ili 10 dana kada bi intenzivno obavljao radove pa bi se vratio u Sarajevo 15-ak dana i tako ponovno. Građevinski radovi su se sastojali u izgradnji stambenog objekta, dakle radovi s betonom, ploče i stubove. Na pitanje je li rađena i septička jama, odgovorio je da jest, da je on to radio. Ta septička jama se nalazi na kraju nekretnine, na kojoj je građen stambeni objekt do susjedne nekretnine s kojom graniči. Zidovi septičke jame su bili izgrađeni dok je dolazio, jedino je još preostalo staviti ploču na vrh. Na mjestu gdje je izvodio građevinske radove je bilo građevinskog materijala od iskopa. Nitko se nije bunio na izvedene radove. U tom razdoblju je i tužitelj dolazio na predmetnu nekretninu, a to mu je poznato jer ga je vidio i jer je jednom prilikom došao s kolegom te su tada malo i pričali. Tužitelj je bio prisutan u razdoblju kada su radili septičku jamu i nije se ništa bunio, niti je išta govorio. Iznenađen je što su stranke danas na sudu jer su bile stvarno u dobrim odnosima.

Na pitanja tužitelja je odgovorio da nije primijetio postojanje nekih međnih oznaka na trenu. Ne može se sjetiti masline na susjednoj nekretnini. Tužitelj ni njegova majka mu nisu izrijekom dozvolili da se koristi nekretninom u vlasništvu tužitelja, ali da kada je obavljao radove šalovanjem , da se morao koristiti sa susjednom nekretninom, da su i daske bile dole na toj nekretnini, da je tužitelj tada bio prisutan i da nitko ništa nije rekao. Iz Žuljane je otišao u prosincu 2022. U lipnju te godine je već dobio zabranu ulaska u Republiku Hrvastku, ali pošto tuženik nije mogao pronaći novu građevinsku firmu, svjedok je riskirao i ponovno došao u Žuljanu.

8.6. Svjedok ŽF, po struci geodet, koji je sudjelovao u parcelaciji predmetnih nekretnina po nalogu Zdravke Jeić 2015., poznaje parnične stranke preko poslovnih odnosa. U 2018. je za RF radio geodetski projekt za ishođenje njegove građevinske dozvole, a u srpnju 2024. UF ga je angažirao da ponovno pokaže granice njegove nekretnine kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer mu nešto nije bilo jasno. Tom prigodom su obišli granice, pronašli tri oznake, a četvrtu su obnovili. Tom prigodom bili su prisutni on, OF, UF i RF. Kada ga se pita jesu li granice između parcela ranije bile označene navodi da jesu, da ih je označio 2020. godine postavljenjem 6 ili 7 željeznih šipki obojanih crvenom bojom. Tom prigodom kada je postavljao željezne šipke RF je sugerirao da on smatra da bi zid trebao ići ravno kako nosi zid od LF, a on mu je rekao da to nije tako jer kad bi kolce postavili na način kako je sugerirao RF parcela ne bi imala 400 m2 kako je zamišljeno već više na parceli RF i to nekih 10-ak kvadrata više. Objasnio mu je da je to tako, da je parcelaciju radila IF i da je nije moguće mijenjati. Prilikom postavljanja željeznih šipki, misli da nije bio prisutan UF a on je sve pokazao i objasnio njegovoj majci i pok ocu koji su to skupa vodili. Kada je izašao na teren u srpnju 2024., obišli su predmetne nekretnine, uočio je da je ormarić struje postavljen na parceli tužitelja, šaht od vode je bio jednom točkom, jedan kolac nije bio prisutan pa su ga označili sa službenom oznakom željezni kolac obložen Žutom plastikom na kojem piše međna oznaka. Nadalje utvrdio je da zid septičke jame za nekih 20 cm ulazi u česticu tužitelja samo na jednom dijelu i to je prikazao na skici koja mu se predočava na stranici 6 spisa. Uočio je nasutu zemlju između predmetnih parcela, dijelom na jednoj dijelom na drugoj te su upravo negdje po sredini te nasute zemlje označili točku granice. Nije uočio nikakav građevinski materijal, odnosno ne može se sjetiti. Dakle uočio je jedino oko 20 cm jednog kantuna septičke jame i nasutu zemlju o kojoj je iskazao. Tom prigodom između parničnih stranaka nije bilo svađe već više objašnjavanja, pokazivanja i tumačenja kako ide granica među parcelama. Ponovno je rastumačio tuženiku zašto je granica baš tu. Tuženik je tumačio da granica nije tu već je bio uvjeren da postoji nacrt po kojem granica ide u ravnoj liniji sa zidom LF i da bi to trebalo biti njegovo.

Na pitanja tužitelja je odgovorio da dolaskom na teren u srpnju 2024. nije pronašao oznaku na sjeveroistočnoj strani kčbr [katastarska čestica], na jugoistočnoj strani je od građevinskih radova bila malo pomjerena te su je vratili na mjesto, dok je na jugozapadnoj strani bila gdje točno treba biti. Tom prigodom je imao raspravu s tuženikom koja je bila vezana za iskolčenje na tuženikovoj nekretnini kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer je tuženik bio uvjeren da je svjedok radio iskolčenje, a svjedok mu je objašnjavao da on to nije radio, da je radio njegov geodetski projekt ali iskolčene ne jer je bio zauzet drugim poslom. Na daljnji upit odgovorio je da je na zahtjev UF postavio službenu međnu oznaku. Na upit suda svjedok je odgovorio da RF nije bio prisutan 2020. na utvrđenju međa te novog razgraničenja kad se formalno utvrđivala granica među parcelama, već da mu je na njegov zahtjev naknadno neformalno pokazao granicu.

8.7. Svjedok JF, prijatelj tužitelja, tuženika poznaje od 2022. kada ga je tuženik tražio da njegova građevinska firma izvede radove gradnje kuće. Njegova građevinska firma je odradila jedino pripremu terena početkom 2022., radovi su potrajali nekoliko dana. O nastavku radova i izgradnji kuće nema daljnjih saznanja. Na terenu je bio u srpnju 2024. jer ga je pozvao UF koji je sumnjao da je RF ušao na njegovu parcelu te ga je pozvao da bude svjedok prilikom utvrđivanja granica. Stanuje u neposrednoj blizini predmetnih nekretnina, prolazio je tuda, misli da se kuća tuženika nastavila odmah graditi odmah nakon što je njegova firma pripremila teren. Kada ga je tužitelj pozvao 2024. samo mu je rekao da sumnja da je tuženik ušao u njegovu parcelu i da to želi provjeriti. Tom prigodom bil i su prisutni UF, RF, geodet ŽF i on da bude svjedok. Utvrđivale su se granice. Misli da je RF bio svjestan da je ušao u parcelu tužitelja. Po njegovom sjećanju misli da je rekao da će se složiti sa svim što UF kaže a kako su danas na sudu očito je da nisu pronašli rješenje. On nije sudjelovao u razgovoru tom prigodom već je stajao sa strane i ne može se sjetiti detalja razgovora među njima jer je to bilo davno. Misli da je ŽF utvrdio da je tuženik ušao sa septičkom jamom u jednom dijelu na parcelu tužitelja. Kada ga se pita je li još nešto uočio kada je bio na terenu, navodi da se ne može sjetiti nasute zemlje, misli da je bilo nešto građevinskog materijala, ali on na to nije obraćao pozornost. Tužitelj ga je u lipnju 2024. tražio metar radi mjerenja duljine međa. Svjedok je za tuženika početkom 2022. izvodio radove pripreme terena koji su trajali nekoliko dana, a prije i poslije toga nije izvodio radove za tuženika. Svjedoku je poznato da su tuženiku posuđene oplate za šalovanje početkom 2022.

9. U odnosu na činjenice koje se utvrđuju u ovom postupku, sud prihvaća iskaze saslušanih svjedoka kao istinite i vjerodostojne, obzirom su dani uvjerljivo, životni su i logični, međusobno se nadopunjuju, a svjedoci imaju neposredna saznanja. Iskaze parničnih stranaka je sud prihvatio kao istinite i vjerodostojne u dijelu u kojem su ti iskazi međusobno suglasni, kao i s iskazima svjedoka te materijalnim dokazima iz spisa predmeta. Treba reći da su iskazi parničnih stranaka u pogledu činjenica koje su bitne za ovaj postupak - posljednje stanje posjeda i čin smetanja, u pretežitom dijelu suglasni, a stranke se razilaze u shvaćanju pojma posljednjeg mirnog posjeda.

10. U postupku smetanja posjeda nije bitno i ne utvrđuje se pravo vlasništva nekretnine nego isključivo pitanje posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja posjeda. Tužitelj u postupku zaštite posjeda nekretnine mora dokazati da je bio u mirnom posjedu nekretnine, dok pitanja pravnog osnova posjeda ili vlasništva nekretnine nisu relevantna. Posjed je faktičko stanje u kojem osoba ima kontrolu nad nekretninom ili pokretninom i koristi je kao da je vlasnik.

10.1. Tužitelji svoj zahtjev temelje na tvrdnji da je tuženik na predmetu spora nasuo zemlju, izgradio podzid septičke jame i deponirao građevinski materijal, a da su za te čine smetanja njihovog posjeda saznali 18. lipnja 2024. Na tužiteljima je prvenstveno bio teret dokaza da su predmet spora (spornu površinu) oni držali u posljednjem mirnom posjedu, a ne ima li za posjed kakav pravni osnov, odnosno jesu li vlasnici spornog zemljišta.

10.2. Temeljem provedenih dokaza proizlazi da je tužitelj ad. 1. svoju nekretninu očistio i 2020. zasadio masline, a da je tuženik na svojoj nekretnini gradio stambeni objekt, a s gradnjom je započeo početkom 2022. Naime, iz iskaza svjedoka BF, koji je izvodio radove gradnje objekta na nekretnini tuženika, proizlazi da je radove, uključujući i gradnju septičke jame, izvodio u razdoblju od veljače do prosinca 2022. Svjedoku je poznata lokacija predmetne septičke jame te navodi da su zidovi iste bili izgrađeni u periodu dok je on još dolazio. Iskazi parničnih stranaka potvrđuju da se izgradnja objekta odvijala u tom periodu, pa tako tuženik iskazuje da je s radovima započeo 28. siječnja 2022., a tužitelj ad. 1. da je tuženik počeo s pripremnim radovima 2021. ili 2022. I svjedok OF potvrđuje da je njegova građevinska firma početkom 2022. odradila radove pripreme terena. Temeljem iskaza parničnih stranaka je utvrđeno da su u tom razdoblju stranke bile u dobrim odnosima, kao i da je tužitelj ad. 1. pomagao tuženiku u potrebnim poslovima, pribavljanju dokumenata, smještaju i sl. Svjedok CF je iskazao da je tužitelj ad. 1. u doba gradnje dolazio na predmetnu nekretninu, da je bio prisutan u razdoblju kada su radili septičku jamu i nije se ništa bunio niti prigovarao. Dalje je svjedok naveo da kada je obavljao radove šalovanjem, da se morao koristiti susjednom nekretninom, da su i daske bile na njoj, da je tužitelj tada bio prisutan i da nije ništa rekao. Na ovaj dio iskaza svjedoka, tužitelj nije prigovorio, pa ga sud cijeni istinitim. Iz svega navedenog, nedvojbeno se utvrđuje da je tužitelju ad. 1. još 2022. bila poznata činjenica da je septička jama izgrađena i njezina pozicija, dakle da istu u faktičnoj vlasti ima tuženik. Životno je da u radovima izgradnje na dijelu na kojem se gradi dolazi do nasipanja zemlje i deponiranja građevinskog materijala, pa kako su radovi izvođeni po nalogu tuženika, nedvojbeno je da je tuženik u svojoj faktičnoj vlasti držao ne samo septičku jamu, već i dio nekretnine na kojoj je nasuta zemlja i odložen građevinski materijal. Iz iskaza tužitelja ad. 1., kojeg u tom dijelu potvrđuje i iskaz njegove majke svjedokinje ŠF, proizlazi da tužitelj dođe u Žuljanu svaka dva do tri mjeseca, tu boravi oko mjeseca dana te svaki put odlazi na predmetne nekretnine. Nadalje, sam tužitelj potvrđuje da mu je i ranije bila poznata tuženikova faktična vlast, obzirom iskazuje da po upozorenju supruge, još 2022. godine, primijetio da se tuženik približava njegovoj maslini, a da se u veljači 2024. tuženik na njegovu parcelu još više proširio deponiranjem građevinskog materijala, a to zasigurno zna jer je iskrčio i presadio masline. I tuženik iskazuje da je tužitelj bio cijelo vrijeme upoznat s onim što i kako se radi, a smatra da je sve radove izveo na svojoj parceli, a ne tužiteljevoj. Dakle, tužiteljima je nedvojbeno bilo poznato koje radove tuženik izvodi, gdje ih izvodi i kada su izvedeni, dakle na kojem dijelu nekretnine i od kada je tuženik imao faktičnu vlast, a tome se nisu protivili, što tužitelji potvrđuju svojim stranačkim iskazom, a i činjenicom da su postupak radi smetanja posjeda pokrenuli tek u srpnju 2024.

10.3. Slijedom svega iznesenog, ovaj sud zaključuje da je iz samog iskaza tužitelja ad. 1. razvidno da je još 2022. imao saznanje o izgrađenoj septičkoj jami i njezinom položaju, deponiranom građevinskom materijalu i nasutoj zemlji, a da na nijedan način nije sprječavao ni ograničavao izvođenje radova objekta tuženika, odnosno kako je sam tužitelj naveo da je još u veljači 2024. primijetio da se tuženik na njegovu parcelu još više proširio deponiranjem građevinskog materijala, dakle da mu je poznato da je tuženik imao faktičnu vlast – stvarno držanje predmeta spora, odnosno da je tuženik bio posljednji mirni posjednik predmeta spora, a ne tužitelji. Posjed se može smatrati mirnim kada osoba posjeduje stvar bez smetnji i slobodno je koristi . Naime, kako to propisuje odredba članka 21. stavak 2. ZVSP -a i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. To znači da posjed postaje miran kad osobi od koje je pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je oduzet, dakle kad propusti prekluzivne rokove za posesornu zaštitu iz članka 21. stavak 3. ZVSP-a. U konkretnom slučaju, tužitelji u svojim stranačkim iskazima ne potvrđuju tužbenu tvrdnju da su bili posljednji posjednici predmeta spora, upravo suprotno, iz njihovih iskaza nedvojbeno proizlazi da je tuženik bio posljednji mirni posjednik.

11. Tužitelj smatra da je za navodni čin smetanja posjeda saznao 18. lipnja 2024., obzirom u svom iskazu navodi da je njegova spoznaja da je tuženik ušao u njegov posjed na njegovoj parceli bila u lipnju 2024., kada je on to primijetio kako je opisao u tužbi. Međutim, iz provedenog dokaznog postupka jasno proizlazi da je tužitelj imao saznanje da je tuženik na predmetu spora nasuo zemlju, izgradio podzid septičke jame i deponirao građevinski materijal, i to još u 2022., dakle bilo mu je poznato da je tuženik posljednji mirni posjednik predmeta spora. Tužitelj je u lipnju 2024. zapravo spoznao da je tuženik svojim radnjama prešao granicu između nekretnina kčbr. [katastarska čestica] (u vlasništvu tužitelja) i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u vlasništvu tuženika), a što proizlazi iz prikaza izmjerenog stanja s podacima katastarskog plana koji je izradio ŽF, dipl. ing. geod. od 6. srpnja 2024. (stranica 6 spisa), e-maila tužitelja od 7. srpnja 2024. s prilozima, prepiske između stranaka te iskaza svjedoka ŽF, geodeta, koji je po pozivu tužitelja izašao na teren 6. srpnja 2024., te u prisutnosti tužitelja ad. 1., tuženika i svjedoka OF, utvrdio da zid septičke jame za nekih 20 cm ulazi u česticu tužitelja samo na jednom dijelu i to je prikazao na skici na stranici 6 spisa. Uočio je nasutu zemlju između predmetnih parcela, dijelom na jednoj dijelom na drugoj te su upravo negdje po sredini te nasute zemlje označili točku granice. Tom prigodom između parničnih stranaka nije bilo svađe već više objašnjavanja, pokazivanja i tumačenja kako ide granica među parcelama. Dakle, tužitelj ad. 1. je u lipnju 2024. posumnjao da je granica među nekretninama stranaka prijeđena, što mu je geodet potvrdio u srpnju 2024., dakle dobio je saznanje da je radnjama tuženika, prema mišljenju tužitelja, došlo do prekoračenja međe između nekretnina stranaka građenjem septičke jame i uznemiravanja prava vlasništva njegove nekretnine nasipanjem zemlje i deponiranjem građevinskog materijala . Međutim, kako je već navedeno, u ovom postupku se ne raspravlja o stvarnim pravima na nekretnini, vlasničkim pravima na nekretnini niti o pravu na posjed, kako to jasno i izričito propisuje zakon, već isključivo o posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, kako to propisuje odredba članka 22. stavak 2. ZV -a i odredba članka 441. ZPP-a. Slijedom tih odredbi, sud nije posebno cijenio isprave, iskaze svjedoka i stranaka na okolnosti koje nisu relevantne za ovaj postupak, a evidentno je da je među strankama prijeporna i međa između nekretnina, pitanje prava vlasništva, zaštite istog i kome ta zaštita pripada.

12. S obzirom na to da je u ovom postupku utvrđeno da je tuženik bio posljednji mirni posjednik predmeta spora, to tužiteljima ne pripada pravo na zaštitu posjeda, radi čega je temeljem odredbe članaka 20. - 22. ZVSP-a valjalo odlučiti kao u izreci rješenja, a strankama se napominje da zaštitu svojeg prava vlasništva od eventualne povrede mogu ostvarivati u parničnom postupku, kao i da pravo na vlasničku zaštitu, za razliku od posjedovne zaštite, nije ograničeno ni zastarnim niti prekluzivnim rokovima.

13. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a. Kao potreban trošak tuženika za vođenje parnice, sukladno čl. 155. ZPP-a, te na temelju Tbr. 7. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023, 107/2025), sud je utvrdio jednokratnu nagradu za cijeli prvostupanjski postupak u iznosu od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki postupak (sastav odgovora na tužbu, zastupanja na ročištima od 28. listopada 2024., 12. veljače 2025., 29. siječnja 2026.), a za svaku daljnju radnju odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 bodova, pa je tako priznato još i pristup na ročište koje je odgođeno 8. svibnja 2025. – ali temeljem Tbr. 9. t. 5. u visini od 25 bodova te zastupanje na ročištu od 18. ožujka 2026. u visini od 50 bodova, ukupno 325 bodova, pa polazeći od vrijednosti boda iz Tbr. 54. Tarife i uz PDV od 25 % sveukupno ukupno iznosi 812,50 EUR-a. Stoga je naloženo tužiteljima, u roku propisanom člankom 328. stavak 2. ZPP-a, platiti tuženiku troškove postupka u ukupnom iznosu od 812,50 EUR.

U Dubrovniku 30. travnja 2026.

Sutkinja

Ana Srhoj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana održavanja ročišta za objavu ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu odnosno od primitka ovjerenog prijepisa rješenja ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

RJEŠENJE SE DOSTAVLJA:

1. tužitelji (za tužiteljicu ad.2. putem punomoćnika – tužitelja ad. 1.)

2. punomoćnik tuženika