Poslovni broj: Pp-2855/2023
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU
Stalna služba u Kninu
Poslovni broj: Pp-2855/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, po sutkinji Anamariji Krnić Šupe, uz sudjelovanje zapisničarke Josipe Trogrlić, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog GALEA d.o.o. i drugookrivljenog SH, zbog prekršaja iz članka 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22. , dalje: Zakon o mirovinskom osiguranju), iz članka 150. stavak 1. i 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" br. 80/13., 137/13., 98/19., 33/23., dalje: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju), te prekršaja iz članka 247. stavak 2. točka 1. i stavak 5. Zakona o strancima ("Narodne novine" br. 133/20., 114/22., 151/22., dalje: Zakon o strancima), u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostava u Šibeniku, KLASA:116-02/23- 01/3542, URBROJ: 443-02-03-21-23-7 od 4. listopada 2023., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 26. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika prvookrivljenika i odsutnosti uredno pozvanog drugookrivljenika i tužitelja, dana 28. travnja 2026. godine objavio je i
p r e s u d i o j e
I. prvookrvljenik Galea d.o.o., OIB: 27556003255, sa sjedištem u [adresa], direktor SH, ranije prekršajno osuđivan po potvrdi Odjela za prekršajne evidencije
Drugookrivljenik SH, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin S i majke Z, djev. Trogrlić, rođen **.**.1964. u [adresa], BiH, sa prebivalištem u [adresa], državljanin RH, SSS, vodoinstalater, razveden, dobrog imovnog stanja, ranije prekršajno osuđivan po potvrdi Odjela za prekršajne evidencije, kao odgovorna osoba prvookrivljenika
k r i v i s u
što su:
1. kao pravna i odgovorna osoba dana 4. srpnja 2023. godine na gradilištu u [adresa], na poslovima građevinskog radnika zaposlili radnije ZH, rođen **.**.2000., državljanin Republike Sjeverne Makedonije, broj putovnice [broj putovnice] i ĐH, rođen **.**.1997., državljanin Sjeverne Makedonije, broj putovnice [broj putovnice], pri čemu iste radnike nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje za taj dan rada nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja u Kninu najkasnije prije početka rada,
što, dakle, nisu prijavili obvezno mirovinsko osiguranje radnika u propisnim rokovima,
čime su počinili prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 172. st. 2. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju,
2. kao pravna i odgovorna osoba dana 4. srpnja 2023. godine na gradilištu u [adresa], na poslovima građevinskog radnika zaposlili radnije ZH, rođen **.**.2000., državljanin Republike Sjeverne Makedonije, broj putovnice [broj putovnice] i ĐH, rođen **.**.1997., državljanin Sjeverne Makedonije, broj putovnice [broj putovnice], pri čemu iste radnike nisu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje za taj dan rada, a koju prijavu su trebali dostaviti tijelu nadležnog zdravstvenog osiguranja u Kninu najkasnije do dana 12. srpnja 2023. godine,
što, dakle, nisu u roku propisanom odredbom čl.120. st.4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje,
čime su počinili prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 150. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,
3. kao pravna i odgovorna osoba dana 4. srpnja 2023. godine na gradilištu u [adresa], na poslovima građevinskog radnika zaposlili radnije ZH, rođen **.**.2000., državljanin Republike Sjeverne Makedonije, broj putovnice [broj putovnice] i ĐH, rođen **.**.1997., državljanin Sjeverne Makedonije, broj putovnice [broj putovnice], pri čemu iste osobe nisu imale dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada u Republici Hrvatskoj,
što su, dakle, zapošljavali ili koristili rad stranca koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada,
čime su počinili prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 247. st. 2. toč. 1. i st. 5. Zakona o strancima,
a) pa se prvookrivljeniku, na temelju citiranih zakonskih odredbi, a uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22., dalje: Prekršajni zakon)
u t v r đ u j e
za djelo pod 1. novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisuću četrdeset) eura, za djelo pod 2. novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisuću četrdeset) eura, za djelo pod 3. novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisuću četrdeset) eura
pa mu se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 3.120,00 (tri tisuće stotinu i dvadeset eura) eura.
b) a drugokrivljeniku se, na temelju citiranih zakonskih odredbi, a uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona
za djelo pod 1. novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura, za djelo pod 2. novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura, za djelo pod 3. novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura,
pa mu se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 600,00 (šesto) eura.
II. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske, u protivnom će se postupiti prema odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
III. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene im novčane kazne u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.
IV. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti paušalni trošak prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 EUR (četrdeset eura) – svaki okrivljenik, u korist proračuna Republike Hrvatske u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude, priloženom uplatnicom, u protivnom će se troškovi naplatiti prisilno temeljem članka 152. stavka 4. i stavka 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku, podnio je optužni prijedlog protiv prvokrivljenog Galea d.o.o. i drugookrivljenog SH, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
2. Po ispitivanju optužnog prijedloga, sud je zakazao i održao glavnu raspravu 26. ožujka 2026 u prisutnosti punomoćnice prvookrivljenika PH i odsutnosti uredno pozvanog drugookrivljenika. Drugookrivljeniku je u pozivu bila, uz prilaganje optuženja, ostavljena mogućnost iznošenja pisane obrane, uz upozorenje da će se, ukoliko ne iznese obranu u bilo kojem obliku, uzeti da se brani šutnjom. Uredno pozvan okrivljenik nije pristupio pred sud, a izostanak nije ispričao. S tim u vezi, ističe se da su okrivljeniku na prijavljenu adresu dostavljani svi sudski pozivi upućeni u ovom postupku te da je u obavijesti iz članka 109.a Prekršajnog zakona okrivljenik bio upozoren kako se, ukoliko se ne odazove, rasprava može provesti i donijeti presuda bez njegove nazočnosti kao i da je do pravomoćnog završetka postupka i završetka postupka izvršenja dužan obavijestiti tijelo postupka o svakoj promjeni adrese prebivališta i boravišta odnosno sjedišta, jer će mu se, ako tako ne postupi, ili ako izbjegava dostavu, sva pismena dostaviti putem oglasne ploče tijela postupka. Slijedom navedenog, sud je drugookrivljenika na glavnu raspravu za 26. ožujka 2026. uredno pozvao te je istu proveo u njegovoj odsutnosti u skladu s člankom 167. stavkom 3. Prekršajnog zakona jer je ocijenio da su prava okrivljenika adekvatno osigurana.
S tim u vezi ističe se da je drugookrivljeniku u pozivu istaknuto da svoju obranu može iznijeti pisanim podneskom pa je uručivanjem poziva odnosno obavijesti te davanjem odgovarajućih pouka i upozorenja, istome omogućeno sudjelovanje u postupku, odnosno pružena mu je mogućnost da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete te iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist. Međutim, kako je riječ o pravu, a ne obvezi okrivljenika, korištenje tog prava je isključivo na njihovoj dispoziciji, a realizaciju istog drugookrivljenik je propustio svojom voljom.
3. Pozvana da se očituje o krivnji, punomoćnica prvookrivljene pravne osobe je navela da se ne pravna osoba ne smatra krivom za učin prekršaja koji joj se stavljaju na teret.
4. Na glavnoj raspravi održanoj dana 26. ožujka 2026. punomoćnica prvookrivljene pravne osobe PH je navela da je točno da su utužene prigode radnici [adresa] ŠH i ĐH radili na gradilištu u [adresa] na adresi [adresa] kao građevinski radnici. Naime, oni u trenutku dolaska nadležnog inspektora na gradilište nisu imali dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj, ali napominje da je predmetna dozvola za oba radnika odobrena kasnije u toku istoga dana. Oba radnika zajedno s njom otišla su u nadležnu policijsku postaju, gdje im je ispisana novčana kazna i također im je zabranjen boravak i rad na području Republike Hrvatske u trajanju od deset dana po njenom sjećanju, nakon čega su isti napustili Republiku Hrvatsku, ali kasnije nakon isteka zabrane su se opet vratili u Republiku Hrvatsku. Točno je da ŠH i ĐH utužene prigode nisu bili prijavljeni na obvezno mirovinsko osiguranje, niti na obvezno zdravstveno osiguranje, a što je logična posljedica toga kako nisu imali odobrenu dozvolu za boravak i rad u trenutku kada je inspektor pristupio na predmetno gradilište. Na poseban upit suda ima li dokaz o tome da je GH i ĆH na isti dan odobrena dozvola za boravak i rad kada su utvrđeni predmetni prekršaji, odgovara da nema dokaz o navedenom.
5. Sud je u dokaznom postupku izveo dokaze pregledom i čitanjem: zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru Galea d.o.o. od 13. rujna 2023. godine (list spisa 3-4), dopisa PP Knin od 4. srpnja 2023. godine (list spisa 5-6), preslike email korespondencije od 18. rujna 2023. godine (list spisa 7-14), obavijesti o počinjenom prekršaju prvookrivljeniku i drugookrivljeniku (list spisa 16-17), potvrde o ranijoj prekršajnoj kažnjavanosti prvookrivljenika od dana 26. ožujka 2026. godine (list spisa 28-30), te potvrde o ranijoj prekršajnoj kažnjavanosti drugookrivljenika od dana 26. ožujka 2026. godine (list spisa 31-32).
6. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je nedvojbeno utvrdio da su prvookrivljenik GALEA d.o.o. i drugookrivljenik SH počinili prekršaje koji im se optužnim aktom stavljaju na teret.
7. Člankom 3. Prekršajnog zakona između ostalog je propisano da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja. Ako se u tim slučajevima izmijeni naziv ili opis prekršaja ili izmijeni naziv propisa, sud će ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da činjenično stanje podvede pod biće odgovarajućeg prekršaja iz novog propisa pa ako utvrdi da postoji, primijenit će propis koji je blaži za počinitelja. Nema prekršaja ako pravni kontinuitet ne postoji.
7.1. Sud je utvrdio da je u vrijeme počinjenja navedenih prekršaja, dana 4. srpnja 2023., na snazi bio Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21.) koji je člankom 172. stavak 2. točka 5. propisivao da će se novčanom kaznom u svoti od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti za prekršaj poslodavac odnosno obveznik doprinosa ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.) dok je stavkom 3. bilo propisano da će se za postupke iz stavaka 1. i 2. kazniti za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 1.000,00 kuna do 10.000,00 kuna. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 119/22.) u odredbi članka 19. propisano je da se u članku 172. stavku 2. riječi: »5.000,00 do 50.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »660,00 do 6630,00 eura«, a u stavku 3. riječi: »1.000,00 do 10.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »130,00 do 1320,00 eura«.
7.2. Nadalje, dana 21. svibnja 2023., na snazi je bio Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 80/13., 137/13., 98/19.) koji je u članku 150. stavak 1. propisivao da će se novčanom kaznom u iznosu od 70.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba koja Zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. stavak 3.), dok je u stavku 3. propisivao da će se novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 kuna do 15.000,00 kuna kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 33/2023.) u članku 54. propisano je da se članak 150. stavak 1. mijenja i glasi: »(1) Novčanom kaznom u iznosu od 9290,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:- ne isplati naknadu plaće u skladu s obračunom koji je dostavio Zavod najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja obračuna naknade plaće (članak 43. stavak 3.),- ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članak 120. stavak 4.),
- podnese prijavu na osnovi zaključenog ugovora o radu koji se ne temelji na istinitom činjeničnom stanju i postojanju stvarnih okolnosti koje su osnova za stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno ako svrha zaključenog ugovora o radu nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom već isključivo ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (članak 122. stavak 4.) te da se članak 150. stavak 2. mijenja i glasi: Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1060,00 do 1990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.
7.3. Nadalje, dana 21. svibnja 2023., na snazi je bio Zakon o radu ("Narodne novine" broj: 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22.) koji je u članku 229. stavak 1. točka 3. propisivao da će se novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, ili ako radniku ne dostavi primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku (članak 14. stavci 3. i 5.) dok je u stavku 2. propisivao da će se novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznili poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 151/2022.) u članku 60. propisano je, između ostalog, da se članak 229. stavak 1. točka 3. mijenja i glasi:»(1) Novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba: 3. ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (članak 14. stavak 3.), dok se članak 229. stavak 2. mijenja i glasi: (2) Novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
7.4. Nadalje, u vrijeme počinjenja prekršaja, na snazi je bio Zakon o strancima ("Narodne novine" br. 133/20.) koji je u članku 247. stavak 2. točka 1. propisivao da će se novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje kazniti poslodavac – pravna osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad ako: 1. ako zapošljava ili koristi rad državljana treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članak 88. stavak 1.), a u točki 5. da će se za prekršaje iz stavaka 2. i 3. novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit odgovorna osoba u pravnoj osobi. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o strancima u članku 6. ("Narodne novine" br. 114/2022.) propisano je da se u članku 247. stavku 2. riječi: »od 50.000,00 do 100.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »od 6630,00 do 13.270,00 eura«., u stavku 5. riječi: »od 10.000,00 do 50.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »od 1320,00 do 6630,00 eura«., dok je Zakonom o izmjenama i dopuna Zakona o strancima ("Narodne novine" br. 151/2022.) u članku 53. propisano da se članak 247. stavak 2. mijenja i glasi: (2) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac - pravna osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad: 1. ako zapošljava ili koristi rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članak 88. stavak 1.), a u stavku 5. da će se za prekršaje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6630,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, dok je stavkom 7. navedenog članka propisano da će se novčanom kaznom od 2000,00 do 6000,00 eura za svakog državljanina treće zemlje kazniti poslodavac – fizička osoba koja zapošljava ili se koristi radom državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi u [adresa].
7.5. Budući da je sud utvrdio da su od trenutka počinjena prekršaja, a prije donošenja nepravomoćne odluke o prekršaju, na snagu stupili Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 119/22.), Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 33/2023.), Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 151/2022.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima ("Narodne novine" br. 114/2022.) te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima ("Narodne novine" br. 151/2022.) to je sud u smislu članka 3. stavka 3. Prekršajnog zakona bio dužan ispitati postoji li pravni kontinuitet djela prekršaja. Sud je razmatrajući navedene odredbe - članak 172. stavak 2. točka 5. i stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21.), članak 150. stavak 1. i 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 80/13., 137/13., 98/19.), članak 229. stavak 1. točka 3. i stavak 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14., 127/17., 98/19.) te članak 247. stavak 2. točka 1. i stavak 5. Zakona o strancima ("Narodne novine" br. 133/20.), utvrdio da je biće djela navedenih prekršaja nepromijenjeno te da postoji pravni kontinuitet.
7.6. Budući da je sud supsumirajući činjenični opis iz optužnog akta pod biće odgovarajućih djela prekršaja novih propisa utvrdio da pravni kontinuitet postoji, to je u smislu članka 3. stavak 2. Prekršajnog zakona bio dužan utvrditi koji je propis najblaži za okrivljenika. Razmatrajući kaznene odredbe konkurirajućih propisa, sud je utvrdio da su za okrivljenike najblaži: - Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. , 119/22.), Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" br. 80/13., 137/13., 98/19., 33/23.), Zakon o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23.) te Zakon o strancima ("Narodne novine" br. 133/20., 114/22., 151/22.) budući da navedeni propisi propisuju blažu novčanu kaznu (zakonski minimum i maksimum) od onih koji su bili na snazi u trenutku počinjenja prekršajnih djela, sve primjenjujući pritom fiksni tečaj konverzije 7,53450.
8. Bitnu dokumentaciju prethodnog postupka predstavlja zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru i obavijest okrivljeniku o pokretanju prekršajnog postupka.
9. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 13. rujna 2023. godine, razvidno je da je uredujući inspektor utvrdio činjenično stanje, koje okrivljenike tereti za počinjenje predmetnih prekršaja, gdje je punomoćnica prvookrivljenika PH, uz vlastoručni potpis zapisnika, potvrdila evidentiranu situaciju.
10. Čitanjem i pregledom izvatka iz prekršajne evidencija za prvookrivljenika razvidno je da je okrivljeni GALEA d.o.o. ranije prekršajno osuđivana za prekršajna djela iz domene gospodarstva, a da je drugookrivljeni SH ranije prekršajno neosuđivan za prekršajna djela iz domene gospodarstva, već je osuđen za prekršaj iz domene prometa i nasilja u obitelji.
11. Iako je punomoćnica prvookrivljene pravne osobe iskazala da se pravna osoba ne smatra krivom za prekršaje koji joj se stavljaju optužnim aktom na teret, u iskazu je priznala odlučne činjenice koje čine biće djela predmetnih prekršaja, odnosno priznala je učin djela u odnosu na prvookrivljenu pravnu osobu. Dakle, punomoćnica prvookrivljene pravne osobe je prekršajna djela u cijelosti priznala, pa u skladu s čl. 171.a Prekršajnog zakona, kojim je propisano da u slučaju okrivljenikova očitovanja da se smatra krivim u odnosu na sve točke optužbe nije nužno provođenje daljnjih dokaza u odnosu na prekršajnu odgovornost okrivljenika, pa stoga sud slijedom navedenog nije provodio daljnje dokaze.
12. Temeljem priznanja punomoćnice prvookrivljene pravne osobe, kao i dokaza koji prileže spisu proizlazi da su prvookrivljena pravna osoba i drugookrivljenik ostvarili sva bitna obilježja prekršajnih djela stavljenih im na teret.
13. Stoga su se u postupanju okrivljenice, izvan svake sumnje, stekla sva zakonska obilježja prekršaja, činjenično i pravno pobliže opisanih u izreci ove presude. Stoga primjenjujući mjerodavno pravo na utvrđeno činjenično stanje, sud je utvrdio da su prvookrivljenik i drugokrivljenik kao pravna i odgovorna osoba dana 4. srpnja 2023. godine na gradilištu u [adresa], na poslovima građevinskog radnika zaposlili radnije ZH, rođen **.**.2000., državljanin Republike Sjeverne Makedonije, broj putovnice [broj putovnice] i ĐH, rođen **.**.1997., državljanin Sjeverne Makedonije, broj putovnice [broj putovnice], pri čemu iste radnike nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje, da za iste nisu u roku dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, pri čemu iste osobe nisu imale dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada u Republici Hrvatskoj.
14. Eventualne šire okolnosti slučaja, koje bi okrivljenicima išle u prilog, ne ispričavaju ih od protupravnosti postupanja, odgovornosti i kažnjivosti.
15. Prilikom izbora vrste i mjere kazne, polazeći od stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, sud je prvookrivljenoj pravnoj osobi kao olakotne okolnosti cijenio protek vremena od počinjenja prekršaja do donošenja odluke o kazni te dosadašnju prekršajnu neosuđivanost za djela prekršaja iz područja Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o radu, društveni uzrok koji je pridonio počinjenju prekršaja odnosno komplikacije na koje nailaze privatni poduzetnici prilikom zapošljavanja stranaca u Republici Hrvatskoj, dok je kao otegotnu okolnost uzeo raniju prekršajnu osuđivanost za prekršaje iz područja Zakona o strancima. Međutim, polazeći od utvrđenih olakotnih okolnosti, primjenom odredbe članka 37. Prekršajnog zakona sud je prvookrivljeniku utvrdio novčane kazne za svako djelo prekršaja u visini ispod najniže zakonom propisane novčane kazne za ta djela prekršaja te mu je izrekao ukupnu novčanu kaznu u skladu s člankom 39. stavkom 1. točka 2. Prekršajnog zakona. To stoga jer je sud mišljenja da su upravo tako izrečena ukupna novčana kazna primjerene okolnostima konkretnog slučaja te da će se i s tako ublaženom kaznom postići svrha kažnjavanja.
16. Kako se radi o djelima u stjecaju, sud je prvookrivljeniku u konačnici izrekao ukupnu novčanu kaznu u iznosu zbroja pojedinačno utvrđenih i to u iznosu od 3.120,00 (tri tisuće stotinu i dvadeset eura).
17. Prilikom izbora vrste i mjere kazne, polazeći od stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, sud je drugookrivljeniku kao olakotne okolnosti cijenio protek vremena od počinjenja prekršaja do donošenja odluke o kazni te dosadašnju prekršajnu neosuđivanost za djela prekršaja iz područja Zakona o strancima, Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o radu, društveni uzrok koji je pridonio počinjenju prekršaja odnosno komplikacije na koje nailaze privatni poduzetnici prilikom zapošljavanja stranaca u Republici Hrvatskoj, dok je kao otegotnu okolnost uzeo raniju prekršajnu osuđivanost za prekršaje iz područja prometa i nasilja u obitelji Međutim, polazeći od utvrđenih olakotnih okolnosti, primjenom odredbe članka 37. Prekršajnog zakona sud je drugookrivljeniku utvrdio novčane kazne za svako djelo prekršaja u visini ispod najniže zakonom propisane novčane kazne za ta djela prekršaja te mu je izrekao ukupnu novčanu kaznu u skladu s člankom 39. stavkom 1. točka 2. Prekršajnog zakona. To stoga jer je sud mišljenja da su upravo tako izrečena ukupna novčana kazna primjerene okolnostima konkretnog slučaja te da će se i s tako ublaženom kaznom postići svrha kažnjavanja.
13. Kako se radi o djelima u stjecaju, sud je drugookrivljeniku u konačnici izrekao ukupnu novčanu kaznu u iznosu zbroja pojedinačno utvrđenih i to u iznosu od 600,00 (šesto) eura.
14. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenici plate 2/3 iznosa izrečene im novčane kazne u roku određenom ovom presudom.
15. Budući da je sud okrivljenike proglasio krivima na temelju u izreci citiranih propisa, to su okrivljenici obvezni naknaditi trošak prekršajnog postupka koji im je odmjeren u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" broj 18/2013.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna. Izrečena visina paušalnog iznosa primjerena je složenosti i trajanju postupka, a sve u skladu s člankom 139. stavkom 3. Prekršajnog zakona.
16. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
Knin, 28. travnja 2026.
Sutkinja
Anamarija Krnić Šupe
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
1. Tužitelju
2. Prvookrivljeniku GALEA d.o.o.
3. Drugookrivljeniku SH
3. U spis
