Poslovni broj R1 Ob-409/2023-23
Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Valeriji Baričević Frković, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja GĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv protustranaka 1. VĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. IĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, 30. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagatelj CĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], rođena **.**.1947. i pok. DĐ
CĐ, JMBG [jedinstveni matični broj građana] s posljednjim prebivalištem na adresi [adresa], rođen **.**.1944., živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja izvanbračna zajednica je trajala dulje od tri godine te koja je prestala smrću pok. DĐ, **.**.2007.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je ovom sudu dostavio prijedlog radi utvrđivanja priznavanja izvanbračne zajednice s pok. DĐ, radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.
2. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Jelene Tus iz Novog Vinodolskog, poslovni broj O-107/2007 od 24. rujna 2007. (stranica 2-4 spisa), u izvadak iz matice umrlih (stranica 8 spisa), u izvadak iz matice rođenih (stranica 44-45 spisa). Sud saslušao predlagatelja, protustranke, svjedoka.
3. Analizom i ocjenom provedenih dokaza utvrđeno je kako je prijedlog predlagatelja osnovan.
4. Uvidom u rješenje nasljeđivanju javnog bilježnika Jelene Tus iz Novog Vinodolskog, poslovni broj O-107/2007 od 24. rujna 2007., uvidom u izvadak iz matice umrlih sud je utvdio da je pok. ZĐ preminuo **.**.2007.,
5. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. DĐ sud je utvrdio da je isti rođen **.**.1944. u [adresa], da je sklopio brak sa UĐ **.**.1971., te da je presudom Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P- 3727/87 taj brak razveden, te da je umro u Rijeci, 5. travnja 2007.
6. U odnosu na navedeni prijedlog protustranke su se očitovale na način da isti ne pobijaju navode iz prijedloga te da ga potvrđuju kao istinitog.
7. Na ročištu od 7. veljače 2025. predlagatelj je naveo da je navedeni prijedlog podnio radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu. Naša izvanbračna zajednica između nje i pok. DĐ trajala je od 1992. pa sve do njegove smrti 5. travnja 2007. Njih dvoje su u vremenskom periodu od 1992. pa do njegove smrti živjeli u pravilu na dvije adrese i to na adresi [adresa] i na adresi [adresa]. Otišla je u mirovinu 2006., a pok. DĐ je bio u mirovini od 1990. Nije bilo prekida u izvanbračnoj zajednici. U izvanbračnoj zajednici rođene su dvije kćeri i to protustranke. Ona i pok. DĐ ranije su bili u braku jedan s drugim, oženili su se 25. prosinca 1971., a razveli se krajem 80-ih godina. Zajednicu su financirali iz zajedničkih sredstava, prvenstveno od plaća. Radila je na tehničkom fakultetu, a on je plovio u Jugoliniji. Zajednički su plaćali troškove režija, prehrane i školovanja djece. Imala je kredite kao i on, ne u isto vrijeme te su ih također zajednički podmirivali. Zajedno su gradili kuću u [adresa] na način da je dobila zemlju darovnim ugovorom, a on je podigao kredit u svojoj firmi za kupnju montažne kuće. Emotivni odnos je bio kao kod supruga i supruge. Pok. DĐ je preminuo od sepse. Posljednja tri mjeseca života je proveo u bolnici. O njemu su se brinule sve tri na način da su mu donosili sve što mu je trebalo, kupile, kuhale. Troškove sahrane snosile su sve tri, predlagateljica i protustranke. Za vrijeme sahrane stajala je pored lijesa na strani gdje stoje članovi obitelji zajedno s kćerima i svi su joj izražavali sućut kao da mu je supruga. Sahranjen je u [adresa].
8. Na istom ročištu 1. protustranka VĐ i 2. protustranka IĐ, iskazala su da se u cijelosti slažu s iskazom predlagateljice, njen majke i suglasnaje da joj se prizna postojanje izvanbračne zajednice s njenim pok. ocem. 2. predlagateljica je navela da su njeni roditelji nastavili živjeti zajedno kao da se nisu razveli. Prvotno joj nije bilo poznato da su joj se roditelji razveli, a to je saznala tek kada je otišla na fakultet.
9. Svjedokinja ĐĐ je iskazala da iz prva nije znala da su se pok. DĐ i GĐ razveli. Negdje 2005. brat joj je rekao da je dečko, a ona mu je na to rekla ma daj nemoj se šaliti, o čemu ti pričaš, imaš ženu, na što joj je rekao da je on razveden, a to joj je kasnije potvrdila i predlagateljica. Nije joj poznato kada su se razveli, ali koliko zna oni su cijelo to vrijeme živjeli na dvije adrese, u [adresa] u [adresa], i u [adresa], ali kućne brojeve ne zna. Njih dvoje su imali bolji odnos nego ona i njen suprug, ona je mirne narav, a njen je brat više temperamentan. Ostavili su na nju dojam kao supruge i supruga. Nije joj poznato na koji način je financijski funkcionirala njihova zajednica. Misli da su imali neke kredite za kuću u [adresa], ali ne može to sa sigurnošću tvrditi. Njen brat je umro od zatajenja organa. Zadnja 4 mjeseca proveo je na jedinici intenzivne njege KBC Rijeka. Predlagateljica i protustranke su se brinule za pok. DĐ na način da su ga hranile, presvlačile i vodile su potrebnu brigu koja mu je bila potrebna s obzirom na njegovo stanje. Troškove sahrane snosila je predlagateljica zajedno sa kćerima. Sahrana je bila u [adresa] i stajala je pored lijesa na strani gdje stoje članovi obitelji zajedno s kćerima i svi su joj izražavali sućut kao da mu je supruga
10. Sud je u cijelosti prihvatio kao vjerodostojne i istinite izjave predlagateljice i i svjedoka s obzirom na to da su u bitnome iskazivali istovjetno te u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu.
11. Odredbom čl. 11. stavkom 1. Obiteljskog zakona (Narodne Novine broj 103./2015., 98./2019., 47./2020. i 49/.2023. u daljnjem tekstu: ObZ propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
11.1.Stavak 2. ObZ-a istog članka propisuje da izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
12. Odredbom članka 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/2013., 151/2015., 33/2015., 93/2015., 120/2016., 18/2018., 62/2018., 115/2018., 102/2019., 84/2021. i 119/2022.) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji.
12.1. Stavkom 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz čl. 1. t. 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.
13. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da su predlagatelj i pok. DĐ, JMBG [jedinstveni matični broj građana] s posljednjim prebivalištem na adresi [adresa], živjeli zajedno u istom kućanstvu na na dvije adrese i to na adresi [adresa] i na adresi [adresa], u vremenskom periodu od 1992. do 5. travnja 2007. odnosno njegove smrti. Da su bili u emotivnoj vezi, te da su zajedno privređivali. Dakle, utvrđeno je da je između predlagatelja i pok. DĐ postojala životna zajednica te da je to bila ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici, koja je trajala dulje od tri godine te koja je prestala smrću pok. DĐ, do 5. travnja 2007.
14. Slijedom navedenog, temeljem citirani zakonskih odredbi riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
Rijeka, 30. travnja 2026.
Sutkinja
Valerija Baričević Frković
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koja se može podnijeti u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi pisanim putem u tri primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
1. pun. predlagatelja- sudska pristojba na prijedlog plaćena (stranica 1 spisa) uz rješenje o sudskoj pristojbi rješenje iznosu od 19,98 eura
2. 1. i 2. protustranci
