REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-1050/2025-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĆŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mariju Boniću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika HOO TV d.o.o., Zagreb, Ulica Ljudevita Posavskog 48, OIB: 54294536626, zastupanog po punomoćniku Lovri Badžinu, odvjetniku iz Zagreba, radi nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 24. ožujka 2026., u nazočnosti punomoćnika stranaka, objavljene 30. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je ništetan otkaz Ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljen dana 03.06.2024.god. između tužitelja i tuženika te da tužitelju nije prestao radni odnos kod tuženika.

2. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u roku od 15 dana.“

II/ Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 625,00 eura u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi ističe da je sukladno čl. 133. Zakona o radu (dalje u tekstu: ZOR) prije podizanja ove tužbe uputila tuženiku zahtjev za zaštitu prava radnika, međutim tuženik je donio odluku kojom je predmetni zahtjev tužitelj ice odbio kao neosnovan. Tužiteljica smatra da su se prema utvrđenom činjeničnom stanju stekli uvjeti za primjenu pravnog instituta vraćanja radnika na posao u slučaju nedopuštenog otkaza iz čl. 124. Zakona o radu.

2. Tužiteljici je 18. travnja 2025. u korisnički pretinac u sustavu e-Građani stigla obavijest o prestanku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a koju obavijest je tužiteljica otvorila, odnosno pročitala 20. travnja 2025. Iz predmetne obavijesti tužiteljica je saznala da ju je tuženik kao poslodavac odjavio iz radnog odnosa s obveznih osiguranja s danom 13. ožujka 2025., i u kojoj odjavi je kao razlog prestanka svojstva osiguranika, ovdje tužitelj ice, naveden sporazumni otkaz. Budući da sporazumni otkaz, odnosno sporazumni raskid ugovora o radu tužiteljica nikada nije potpisala, a otkaz ugovora o radu nije zaprimila, nesporno je odluka o otkazu ništetna, a odluka poslodavca o odjavi iz radnog odnosa nedopuštena. Nadalje, tuženik u svojoj Odluci od 21. svibnja 2025., a kojom Odlukom se referira na zahtjev tužiteljice za zaštitu prava radnika, navodi kako je u predmetnom slučaju 13. ožujka 2025. donio izvanredni otkaz ugovora o radu za tužiteljicu, zbog osobito teške povrede radne obveze.

3. Nadalje, čl. 132. ZOR-a propisuje da je poslodavac ovlašten isključivo dostavu potvrda, isprava, akata i drugih pismena koje poslodavac upućuje radniku, izvršiti u pisanom obliku, odnosno u elektroničkom obliku, pod uvjetom da su dostupni radniku, da se mogu ispisati i pohraniti te da poslodavac zadrži dokaz da ih je radniku dostavio odnosno da ih je radnik primio.

4. Punomoćnik tužiteljice je tuženiku putem e-mail korespondencije poslao upit da mu se dostavi sporna odluka o izvanrednom otkazu, ali do dana podizanja ove tužbe od tuženika nije dobio odgovor. Tužiteljica zahtijeva da se utvrdi nedopuštenost predmetnog otkaza.

5. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da spori osnovu tužbenog zahtjeva u cijelosti, kao i sve istaknute činjenične navode tužiteljice. Navod tužiteljice da bi iz obavijesti HZMO-a od 18. travnja 2025. saznala da ju je poslodavac odjavio iz radnog odnosa s obveznih osiguranja s danom 13. ožujka 2025. i kao razlog prestanka svojstva osiguranika naveden sporazumni otkaz nije istinit, što je vidljivo iz obavijest HZMO-a; iz obrasca eM-2P HZMO-a kao razlog prestanka svojstva osiguranice stoji – izvanredni otkaz radnika.

6. U odnosu na navod tužiteljice da nikada nije zaprimila bilo kakav akt koji bi se odnosio na otkaz ugovora o radu, niti postoji bilo kakav materijalni dokaz da je isti tužiteljici uručen, niti ima ikakvih dokaza da predmetna odluka o izvanrednom otkazu uopće postoji, ističe se kako je tužiteljici radni odnos kod tuženika prestao na temelju Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 13. ožujka 2025. Predmetna odluka radnici je uredno dostavljena sukladno propisima Zakona o radu te internim pravilima sadržanim u Pravilniku o radu poslodavca, čime su u potpunosti poštovani svi važeći postupovni standardi. Tvrdnje o eventualnim nepravilnostima u vezi s postupkom dostave ili pravnom osnovom prestanka radnog odnosa nisu točne, niti proizlaze iz konkretnih okolnosti slučaja, pri čemu tuženik pojašnjava da je 13. ožujka 2025. direktor poslodavca OŠ pokušao tužiteljici uručiti Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu, i to osobno, na radnom mjestu zaposlenice, u nazočnosti dva svjedoka - ZŠ i TŠ, a tužiteljica je odbila primiti i potpisati navedenu Odluku, nakon čega se samovoljno udaljila s radnog mjesta bez daljnje komunikacije, da bi idući dan 14. ožujka 2025. e-mailom obavijestila poslodavca da je otvorila bolovanje s danom 14. ožujka 2025. - kada joj je efektivno radni odnos već prestao odlukom od dana ranije.

7. Nastavno odbijanju tužiteljice da zaprimi odluku o izvanrednom otkazu, 13. ožujka 2025., tuženik je istog dana navedenu Odluku poslao preporučenom poštom s povratnicom na adresu prebivališta tužiteljice (broj pošiljke: RG747859649HR), no tužiteljica predmetnu pošiljku nije preuzela te je ista 14. travnja 2025. vraćena na adresu tuženika; tuženik je na taj način postupio sukladno članku 124. Pravilnika o radu tuženika od 22. ožujka 2023. kojim je propisano da sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom donosi direktor ili osoba koju direktor ovlasti pisanom punomoći. Odluke iz stavka 1. ovog članka dostavljaju se radniku izravno, uz potpis kojim radnik potvrđuje primitak odluke. Ako radnik odbije primiti odluku ili ako se ne nalazi na poslu, odluka se radniku dostavlja preporučenom poštanskom pošiljkom na kućnu adresu koju je isti dostavio poslodavcu. Ako dostavu odluke na kućnu adresu nije moguće provesti na način iz stavka 3. ovog članka, odluka će se istaknuti na oglasnoj ploči poslodavca. Istekom roka od tri dana od dana isticanja odluke na oglasnoj ploči dostava se smatra izvršenom.

8. Nadalje, radi osiguranja pravne valjanosti dostave tuženik je istoga dana kada su mu Odluka o izvanrednom otkazu i povratnica vraćeni kao neuručeni (14. travnja 2025.), istaknuo Odluku o izvanrednom otkazu na oglasnoj ploči tuženika, gdje se ista nalazila tijekom propisanog roka od tri (3) dana, zaključno sa 17. travnjem 2025., nakon proteka kojeg roka se Odluka imala smatrati dostavljenom. Tuženik je o činjenici isticanja i skidanja Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu tužiteljice s oglasne ploče tuženika sastavio Zapisnik br. 265/2025, supotpisan od tri svjedoka, te 18. travnja 2025. izvršio odjavu tužiteljice kao osiguranika pri HZMO-u i HZZO-u zbog prestanka radnog odnosa s danom izvanrednog otkaza 13. ožujka 2025.

9. U toku postupka sud je izvršio uvid u: e-građane (strana 5 spisa), elektronički zapis HZMO-a (strana 6-8 spisa), Ugovor o radu (strana 9-15 spisa), Zahtjev za zaštitu prava (strana 16, 17 spisa), Odluku tuženika o Zahtjevu za zaštitu prava (strana 18-19 spisa), obrazac eM-2P HZMO-a (strana 28 spisa), Odluku o otkazu (strana 30-31 spisa), e-mail korespondenciju (strana 32 spisa), potvrdu tužiteljice o privremenoj nesposobnosti za rad (strana 34 spisa), Pravilnik o radu (strana 35-73 spisa), broj pošiljke (strana 74 spisa), zapisnik o ne/uručenju odluke (strana 75 spisa), dokumentaciju u eSpisu (strana 93-104 spisa), saslušani su svjedoci ZŠ i TŠ (strana 106-107 spisa), saslušana je tužiteljica (strana 84-85 spisa), zz tuženika (strana 85 spisa).

10. Izvedene dokaze tijekom postupka sud je cijenio čl. 8. ZPP-a te je ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno ocijenio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan.

11. Predmet postupka je utvrđenje ništetnosti otkaza Ugovora o radu tužiteljice.

12. Među strankama je nesporno da je tužiteljica bila u radnom odnosu kod tuženika temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme od 3. lipnja 2024. do 3. lipnja 2025. (u daljnjem tekstu Ugovor); da je tuženik tužiteljici otkazao Ugovor Odlukom o izvanrednom otkazu ugovora o radu 13. ožujka 2025 . (u daljnjem tekstu Odluka); da je tužiteljica podnijela Zahtjev za zaštitu prava 5. svibnja 2025. koji je tuženik Odlukom od 21. svibnja 2025. odbio kao neosnovan.

13. Saslušana svjedokinja ZŠ, tajnica uprave, iskazala je da je bila prisutna s TŠ kad je član uprave OŠ tužiteljici objasnio zašto joj daje otkaz i zbog čega smatra da je ona odgovorna ; htio joj je uručiti Odluku, a tužiteljica je (misli da je pročitala Odluku) rekla da mora nazvati tatu , izašla je iz konferencijske dvorane i više se nije vratila. Isti dan član uprave OŠ otkaz je poslao tužiteljici. O razlozima otkaza ima saznanja sa sastanka uprave koja ih je obavijestila da se tužiteljici otkazuje ugovor zbog prekršaja koji je napravila.

14. U svom iskazu saslušani svjedok TŠ, voditelj prodaje i marketinga, iskazao je da je bio prisutan sastanku OŠ s ZŠ i tužiteljicom na kojem je tužiteljici dana Odluka jer je propustila postupiti po dopisu, misli Porezne uprave; član uprave OŠ objasnio je tužiteljici razloge i rekao da je time načinjena šteta tuženiku, zbog čega je u blokadi ; tužiteljica je odbila potpisati taj otkaz, uzela je stvari, rekla da mora nazvati tatu i izašla iz firme, više se nije pojavila.

15. Tužiteljica izjavljuje da je pozvana u ured direktora da su joj ponudili sporazumni otkaz i okrivili da su zbog nje u blokadi računa, sporazum nije htjela potpisati dok se ne konzultira s tatom i odvjetnikom, i otišla je kući; drugi dan joj nije bilo dobro i otvorila je bolovanje, koje je trajalo od 14. ožujka do 28. travnj.,Ttuženiku je slala doznake putem maila tajnici ZŠ i ništa joj nije bilo rečeno, i tražila je od tajnice da joj se ostavi sporazumni raskid da će netko doći po to, ali joj je rečeno da ga je uzeo direktor da ga pošalje putem pošte , koju nije zaprimila. Slučajno je otvorila e-građani stranicu Mirovinskog osiguranja i vidjela da je odjavljena s mirovinskog osiguranja, što joj nitko nije rekao niti obavijestio o tome. Otišla je na burzu i tamo vidjela da joj je izvanredno otkazan ugovor o radu, o čemu ju isto nitko nije obavijestio, a i doktorica ju je obavijestila da više nema pravo na zdravstveno osiguranje.

16. U svom iskazu zz tuženika OŠ iskazuje da je tužiteljica pozvana na razgovor radi otkazivanja ugovora o radu zbog propusta koje je napravila i zbog čega je poslovanje tuženika došlo u pitanje, da su na razgovoru bili prisutni, kao svjedoci, ZŠ i TŠ, u ožujku 2025. kada je i nastupio 13. ožujka, da tužiteljica nije htjela potpisati odluku o izvanrednom otkazu i isti dan joj je otkaz poslan putem pošte preporučeno, povratnica se vratila da je neuručena i otkaz je stavljen na oglasnu ploču tuženika , tužiteljici nije nuđen sporazumni otkaz ugovora o radu. Odnosno otkaz je nastupio tri dana nakon što je objavljen na oglasnoj ploči i išla je odjava na HZZO i HZMO, tužiteljica je bolovanje otvorila nakon što je dobila izvanredni otkaz, sljedeći dan.

17. Sud nije poklonio vjeru u iskaz saslušane tužiteljice, koji je u suprotnosti s dostavljenim dokazima u spis i iskazima zz tuženika i svjedoka. Naime, iz dostavljenog obrasca HZMO, koji je javna isprava, razvidno je da je razlog prestanka osiguranja izvanredni otkaz radniku temeljem čl. 116. ZR-a, a ne kako to navodi tužiteljica sporazum o otkazu. Nadalje, iz Odluke o izvanrednom otkazu razvidno je da je tužiteljica isti odbila potpisati, to je zaključak suda da je tužiteljici odluka o otkazu uredno dostavljena i o razlozima otkazivanja ugovora o radu imala je saznanja 13. ožujka 2025., te činjenica što je istu odbila potpisati i preuzeti ne može ići na teret tuženika i smatrati se da je ista nezakonita.

18. Nadalje, za istaknuti je da tužiteljica u tužbi ne navodi niti jedan razlog ništetnosti Odluke o otkazu; na tužiteljici je teret dokaza.

19. Odredbom čl. 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, u daljnjem tekstu ZOO) propisano je da je ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske prisilnim propisima ili moralu društva ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo. (2) Ako je sklapanje određenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor je valjan ako u zakonu nije što drugo predviđeno za određeni slučaj, a strana koja je povrijedila zakonsku zabranu snosit će odgovarajuće posljedice.

20. Prema stavu ovoga suda, Odluka o otkazu Ugovora o radu tužiteljici ne može biti ništetnost, a imajući u vidu da tužiteljica tužbeni zahtjev ne temelji na činjenici sklapanja Ugovora koji bi bio protivan Ustavu, prisilnim propisima odnosno moralu društva. Međutim, kada bi otkaz ugovora o radu bio u protivnosti s odredbama Zakona o radu, tada bi se radio o ništetnosti otkaza kao pravnog posla pa bi zahtjev za sudsku zaštitu trebao biti postavljen kao zahtjev za utvrđenje ništetnosti odluke o otkazu , ali otkaz ugovora o radu je jednostrani pravni posao pri kojem ne može biti mana volje jedne od stranaka ugovora koja otkazuje taj ugovor i onda nije moguće tražiti zaštitu od otkaza ugovora o radu poništenjem odluke o otkazu nego utvrđenjem nezakonitosti i nedopuštenosti takvog otkaza, a što ovdje nije slučaj, kako je gore navedeno.

21. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

22. Visina stope zakonske zatezne kamate dosuđena je prema čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05. i 41/08. - u daljnjem dijelu teksta ZOO). Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP -a, a odnosi se na zastupanje stranke po punomoćniku i uspjeha stranaka u parnici.

23. Tuženiku su dosuđeni troškovi koji su bili prijeko potrebni radi vođenja parnice i zastupanja po punomoćniku sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023), a čiji trošak se sastoji od troškova jednokratne nagrade u visini od 250 bodova odnosno 500,00 eura, uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 125,00 eura, ukupno je tuženiku dosuđen trošak u iznosu od 625,00 eura, tuženik je odbijen sa zahtjevom za naknadu troška podneska od 15. ožujka 2026. temeljem odredbe čl. 299. a ZPP -a.

24. Tužiteljica je temeljem odredbe čl. 15. st.1. t.3 Zakona o sudskim pristojbama oslobođena od plaćanja istih.

U Zagrebu 30. travnja 2026.

Sutkinja:

Aleksandra Pomykalo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.

DNA

1. pun. tužiteljice

2. pun. tuženika