Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Posl. broj: R1 Ob-200/2026-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu Ivanu Poljaku, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice ŠA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], sada u Daruvaru, Trg B. Nelipića 1, zastupane po punomoćnici RA, odvjetnici iz [adresa], protiv I. protustranke KA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], II. protustranke TA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], III. protustranke PA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. protustranke EA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] , radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 30. travnja 2026. godine,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da su predlagateljica ŠA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada Daruvar, Trg B. Nelipića 1, rođena **.**.1954. u [adresa] i sada pok. LA iz [adresa] , rođen **.**.1950. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici koja izvanbračna zajednica je trajala neprekidno od rujna 2016. godine pa sve do smrti pok. LA dana 18. studenog 2025 godine.

O b r a z l o ž e n j e

1. Predlagateljica ŠA podnijela je prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice u kojem navodi da su ona i sada pok. LA živjeli u izvanbračnoj zajednici neprekidno od rujna 2016. godine pa sve do smrti ŽA, dana 18. studenog 2025. godine. Živjeli su u zajedničkom kućanstvu na adresi [adresa]. Za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nisu bili u braku, niti u drugoj izvanbračnoj zajednici. Pok. ŽA LA je ranije bio u braku s ŽA ŠA, koja je preminula **.**.2014. te je brak prestao smrću. Predlagateljica je ranije bila u braku s JA koji je preminuo **.**.2015. te je i taj brak prestao smrću. U ostavinskom postupku iza pok. ŽA LA, njegovi sinovi, ovdje protustranke priznali su izvanbračnu zajednicu između predlagateljice i njihovog oca, te je predlagateljica kao izvanbračna supruga, zajedno s protustrankama, utvrđena nasljednikom iza pok. ŽA LA. U međusobnom odnosu, predlagateljica i pok. LA imali su odnos bračnih drugova. Njihova zajednica je imala sve kvalitete bračne zajednice. Trajala je više od osam godina. U trenutku smrti pok. LA bio je u mirovini, te predlagateljici kao izvanbračnoj supruzi pripada i pravo na obiteljsku mirovinu. Slijedom navedenog, predlagateljica ima interes da se u sudskom postupku utvrdi izvanbračna zajednica, a sve kako bi mogla ostvarivati prava iz mirovinskog osiguranja, pravo na obiteljsku mirovinu. Od strane HZMO, Područni ured u Bjelovaru je i pozvana da dostavi dokaz, rješenje nadležnog suda o utvrđenoj izvanbračnoj zajednici. Budući se prema čl. 25. st. 3. i 4. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 96/2025) status izvanbračne zajednice utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, to predlagateljica i podnosi ovaj prijedlog. Sukladno odredi čl. 436. st. 1. i 3. Obiteljskog zakona, te sukladno s stavom Vrhovnog suda RH prema odluci Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022. godine vezano za pasivnu legitimacija, u ovom predmetu su pasivno legitimirani protustranke, sinovi pok. ŽA, ujedno i nasljednici.

2. Protustranke su u zajedničkom podnesku od 20. travnja 2026. godine navele da je točno da je predlagateljica ŠA živjela u izvanbračnoj zajednici s njihovim ocem od rujna 2016. godine pa do njegove smrti i ne protive se da se donese rješenje i utvrdi izvanbračna zajednica.

3. Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta.

4. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 24. Zakona o izvanparničnom postupku u svezi sa odredbama članka 346. Obiteljskog zakona.

5. Po ocjeni ovoga Suda, prijedlog je osnovan i to iz razloga kako slijedi.

6. Naime, uvidom u izvatke iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. LA nije utvrđeno bi ona ili pok. LA za svoga života, u vremenu za koje se traži utvrđenje izvanbračne zajednice, bili u braku sa drugom osobom.

7. Nadalje, uvidom u rješenje o nasljeđivanju Javnog bilježnika Mladena Čopa broj O-2377/2025, UPP/OS-O-323/2025-2 od 8. siječnja 2026. godine utvrđeno je da su nasljednicima pok. LA proglašeni predlagateljica kao njegova izvanbračna supruga i protustranke kao sinovi pok. ostavitelja.

8. Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

9. Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.

10. Nastanak i prestanak izvanbračne zajednice kao životne zajednice potpuno je neformalan, znači nije precizno zakonski opisan i ta neformalnost čini bitnu razliku u odnosu na nastanak i prestanak braka koji je formalan i gdje je volja (lat. animus) partnera za nastanak i prestanak zajednice jasno očitovana kroz propisani postupak i pripadajuće isprave. Nadalje, zakonodavac nije uredio koji bi to točno elementi upućivali na postojanje izvanbračne zajednice (npr. emotivni, imovinski, socijalni i dr.) i što se podrazumijeva pod terminom životne zajednice.

11. S obzirom na to, po ocjeni ovoga Suda, da li je postojala životna zajednica utvrđuje se, među inim, kroz to da li su izvanbračni partneri živjeli na istoj adresi tj. da li je postojala zajednica stanovanja u zajedničkom kućanstvu, postojanje njihove imovinske povezanosti u vidu zajedničke blagajne, zajedničko snošenje troškova života ili ulaganja, emocionalna, seksualna i općenito partnerska povezanost, kao i socijalni kontakti u vidu održavanja odnosa sa rodbinom (sa strane svakog od partnera) i zajedničkim prijateljima kao i zajedničko provođenje slobodnog vremena u vidu putovanja, izlazaka (priredbe, proslave predstave i sl.), rekreacije i sl. Isto tako, kao bitan segment navedenoga je i međusobna skrb partnera u slučaju bolesti i nemoći da to čine samostalno, kao što je to i izražavanje pijeteta, poštovanja i bliskosti u vidu organiziranja sahrane i odabira zajedničkog mjesta počinka (grobnica, grobno mjesto, spomenik i sl.).

12. Definirajući izvanbračnu zajednicu kao zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca zakonodavac je naglasio pretpostavku slobode od bračnog statusa, odnosno da niti jedan od partnera u vrijeme izvanbračne zajednice nije u već postojećem (pa makar i samo formalnom) braku. S tim u svezi za napomenuti je da su prema važećoj sudskoj praksi sudovi dosljedni u ne priznavanju pravnih učinaka zajednicama čiji partneri žive istodobno i u braku tj. osobama koje su u braku i istodobno u jednoj ili više izvanbračnih zajednica.

13. Nadalje, pretpostavkom vremenskog trajanja zajednice tj. da zajednica traje najmanje tri godine, a kraće samo ako je rođeno zajedničko dijete, po ocjeni ovoga Suda, zakonodavac je odlučio pravno zaštiti samo one zajednice koje su stabilnije i trajnije. Vremenski uvjet od tri godine trajanja odnosi se na zajednice u kojima nije rođeno zajedničko dijete, a ako se rodi zajedničko dijete izvanbračnih drugova neovisno o uvjetu od tri godine. Isto tako, pretpostavlja se da je riječ o trajnijoj i stabilnijoj obiteljskoj zajednici kada je ona nastavljena sklapanjem braka pa i u slučaju iako je trajala kraće od tri godine.

14. Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

15. Nadalje, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona).

16. Sve naprijed navedeno, po ocjeni ovoga Suda, bitno je jer na temelju navoda predlagateljice iznijetih u prijedlogu može se zaključiti da je predlagateljica ovaj postupak pokrenula radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojnog LA.

17. Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.

18. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).

19. Imajući u vidu naprijed navedeno za napomenuti je da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagateljice i LA, a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti jedna od isprava kojom će se ispunjenje pretpostavki dokazivati kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima.

20. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nije precizno propisano odredbe kojega materijalnog zakona primijeniti (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primjenjuju se odredbe Obiteljskog zakona.

21. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je izvanbračna zajednica predlagateljice i LA trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (9 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja.

U Bjelovaru, 30. travnja 2026. godine.

S U D A C :

Ivan Poljak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.

Dostaviti:

- Pun. predlagateljice RA, odvjetnici

- I. protustranci KA

- II. protustranci TA

- III. protustranci PA

- IV. protustranci EA