Poslovni broj: Pn-62/2024-33

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Katarini Bajčić Ivančević, u pravnoj stvari tužiteljice RR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupana po punomoćniku Borisu Gregoviću, odvjetniku u iz Odvjetničkog ureda, Boris Gregović, Krešimir Bagić i Matteo Manarin, odvjetnici u Rijeci protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb zastupano po punomoćniku Zoranu Vukiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri, odvjetnici u Rijeci radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane 02. ožujka 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, zaključene temeljem odredbe članka 335. Zakona o parničnom postupku, javno objavivši dana 30. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati 4.227,42 EUR s pripadajućom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, od 1.1.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od 13.10.2023. pa do isplate, sve u roku 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

II. Odbija tužiteljica s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u visini od 180,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama zatraženim na taj iznos počam od 13. listopada 2023. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici parnične troškove u visini od 2.635,80 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 30. travnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

Tužiteljica u tužbi navodi kako 08. rujna 2023. oko 17.45 sati došlo je do prometne nezgode na cesti A6, Bosiljevo - Delnice - Rijeka na području općine Fužine. Do prometne nezgode došlo je na način da je tužiteljica upravljala osobnim vozilom reg. oz. i br. [registarska oznaka] kada je radi nenadanog, usporednog kretanja drugog nepoznatog vozila instinktivno okrenula volan udesno radi čega je izgubila kontrolu nad vozilom te udara u zaštitnu ogradu i nastaje značajna šteta na vozilu tužiteljice. U vrijeme prometne nezgode vozilo tužiteljica bilo je policom osiguranja automobilskog kaska br. 803000745740 osigurano kod tuženika čime je neprijeporna njegova pasivna legitimacija u ovoj pravnoj stvari. Šteta na vozilu prijavljena je tuženiku temeljem zaključene police osiguranja automobilskog kaska, no tuženik je neosnovano odbio isplatiti nastalu imovinsku štetu na vozilu tužiteljice čime je ista prisiljena svoja prava ostvarivati sudskim putem. Na vozilu tužiteljice nastupila je značajna imovinska totalna šteta u visini od 4.407,42 EUR, a koja je visina štete utvrđena od strane tuženika i ista je stoga nesporna među strankama. U odnosu na tijek zakonskih zateznih kamata, tužiteljica ima pravo na potraživanje zakonske zatezne kamate sukladno odredbi čl. 943. ZOO-a i ugovornim odredbama Uvjeta za osiguranje automobilskog kaska čl. 19. istekom roka od 30 dana od dana zaprimanja odštetnog zahtjeva odnosno prvi sljedeći dan 13. listopada 2023. budući je od tada tuženik znao za sve činjenice ovog štetnog događaja ali je isti otklonio, stoga je u obvezi od tog dana isplati nastalu štete temeljem police osiguranja automobilskog kaska. Obzirom da tužiteljica ima pravo na naknadu nastale štete u cijelosti, to predlaže da Naslovni sud, po provedenom postupku i izvedenim dokazima, donese presudu kojom se tuženiku nalaže da tužiteljici isplati iznos od 4.407,42 EUR zajedno sa zateznim kamatama od 113. listopada 2023 do isplate sve uz naknadu parničnog troška.

Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tuženik priznaje pasivnu legitimaciju jer je na dan štetnog događaja 08.09.2023.godine, osobno vozilo marke Ford Mondeo reg. oznake i broja [registarska oznaka] u vlasništvu tužiteljice bilo osigurano kod tuženika policom kasko osiguranja 803000745740 s valjanošću osiguranja od 15.05.2023.godine do 15.05.2024.godine, na ugovorenu svotu pokrića u iznosu od 26.234,61 EUR (gornja granica obveze) uz ugovorenu odbitnu franšizu (sudjelovanje osiguranika u odšteti s određenim iznosom) u iznosu od 180,00 EUR. Obzirom da kasko osiguranje vozila spada u grupu dobrovoljnih imovinskih osiguranja, na razrješenje spornih odnosa između ugovornih stranaka imaju se primijeniti odgovarajuće odredbe općeg propisa Zakona o obveznim odnosima (dalje u tekstu: ZOO) i odredbe Uvjeta za osiguranje automobilskog kaska LAQO Kasko (dalje u tekstu: Uvjeti AK), u primjeni od 01.01.2023.godine. Prema citiranim Uvjetima AK odredbom iz čl. 2.st.1. propisano je „Što je pokriveno osigurateljnom zaštitom“, pa je tako propisano da su osigurateljnom zaštitom pokriveni svi rizici koji mogu prouzročiti oštećenje, uništenje ili nestanak predmeta osiguranja (puni Kasko), a koji rizici nisu isključeni iz osiguranja. Prema citiranim Uvjetima AK odredbom iz čl. 7. propisana su „Isključenja obveze osiguratelja“ pa je tako između ostalog, propisano da su iz osigurateljnog pokrića isključene, između ostalih slučajeva…., -štete nastale zbog istrošenosti guma preko propisane granice i neodržavanja vozila; Prema citiranim Uvjetima AK odredbom čl.8.st.1.i 2. „Franšiza - sudjelovanje osiguranika u odšteti“, propisano je da osiguranik pri isplati osigurnine sudjeluje u odšteti s određenim iznosom (franšiza) za koji se umanjuje osigurnina…te ako se po nastanku osiguranog slučaja utvrdi da je visina odštete veća od iznosa ugovorene franšize, osiguratelj će osiguraniku isplatiti osigurninu u iznosu utvrđene visine odštete umanjenu za iznos franšize“. Tuženik citira prethodno navedene odredbe Uvjeta AK obzirom da su iste, pored svih ostalih odredbi, važne za razrješenje međusobnih odnosa stranaka u predmetnom sudskom postupku. Nastavno na prethodno navedeno, tuženik navodi da prvenstveno osporava osnov tužbenog zahtjeva, obzirom da se u konkretnom slučaju radi o šteti koja nije u osigurateljnom pokriću, a sve sukladno odredbi iz čl.7. citiranih uvjeta AK. Naime, nije sporno da je predmet ovoga spora zahtjev tužiteljice da joj tuženik isplati osigurninu u visini imovinske štete (totalna šteta) nastale na osobnom vozilu marke Ford Mondeo reg. oznake i broja [registarska oznaka]. Radi se o štetnom događaju koji se dogodio dana 08.09.2023. godine, oko 17,45 sati, na autocesti A6, Bosiljevo-Delnice-Rijeka, Općina Fužine, na način da je tužiteljica upravljajući vozilom [registarska oznaka], desnom prometnom trakom dionice autoceste A6, dolaskom do 49 km + 300 metara, u blagom desnom preglednom zavoju, gdje je kolnik u usponu do 8%, zbog neprilagođene brzine osobinama i stanju ceste i stanju vozila (neispravnost/istrošenost pneumatika na prednjoj osovini vozila), izgubila kontrolu nad vozilom i nekontrolirano u zanošenju, skrenula preko lijeve kolničke trake te s vozilom sletila izvan ceste, pri čemu je došlo do totalnog oštećenja vozila, a tužiteljica je zadobila tjelesne povrede. Iz priložene Potvrde PP Delnice s Ispostavom Čabar od 19.10.2023.godine i Fotoelaborata policije proizlazi da su na oštećenom vozilu bili pneumatici marke Davanti, dimenzija 215/50R17 zatečenog stanja - neispravni pneumatici zimskog profila na prednjoj osovini vozila -ispravni pneumatici zimskog profila na zadnjoj osovini vozila. Pored činjenice da su se na vozilu nalazili zimski pneumatici, umjesto ljetnih, obzirom na datum štetnog događaja, policijskim očevidom utvrđeno je da su prednji pneumatici (gume), bili neispravni, na način da su u cijelosti imali istrošene vanjske i unutarnje dijelove pneumatika, u tolikoj mjeri da se ne vide šare. Zbog svega navedenog, protiv tužiteljica je pokrenut prekršajni postupak zbog prekršaja iz čl.51.st.1. (brzina) i čl.236.st.1.(vozila u prometu na cestama….moraju imati ispravne propisane uređaje i opremu) Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Točno je da je tužiteljica odštetni zahtjev prijavila kod tuženika iz osnova kasko osiguranja vozila, a šteta se kod tuženika vodila u spisu 90 AK 31934/2023. Tuženik je na oštećenom vozilu Ford Mondeo reg.oznake i broja [registarska oznaka] obavio izvid i procjenu štete, te je utvrdio da je obzirom na obim oštećenja na vozilu nastala totalna šteta (popravak vozila nije tehnički moguć niti ekonomski isplativ). Visina totalne štete na vozilu utvrđena je u iznosu od 4.407,42 EUR, na način:- vrijednost vozila na dan procjene 6.296,31 EUR, vrijednost ostataka vozila 1.888,89 EUR-stvarna šteta na vozilu 4.407,42 EUR. Obzirom na navedeno, visina obračuna totalne štete između stranaka nije sporna, s time da je visinu štete potrebno dodatno umanjiti za iznos ugovorene franšize od 180,00 EUR. Tuženik je dopisom od 25.10.2023.godine odbio tužiteljici nadoknaditi štetu/isplatiti osigurninu jer je temeljem zapisnika policije utvrdio da je uzrok predmetnog štetnog događaja neprilagođena brzina (čl.51.st.1.Zakona o sigurnosti prometa na cestama- ZOSPC) i neispravnost propisanih uređaja i opreme vozila (čl.236.st.1.ZOSPC), uslijed čega je tužiteljica izgubila kontrolu nad vozilom i sletila vozilom s ceste, s pozivom na čl.7. Uvjeta AK prema kojem osiguratelj ne nadoknađuje štetu nastalu zbog istrošenosti guma preko propisane granice i neodržavanja vozila. Povodom uloženog prigovora tužiteljice na odluku o neosnovanom zahtjevu, odlukom drugostupanjskog tijela tuženika od 23.11.2023.godine,odbijena je pritužba tužiteljice na prvostupanjsku odluku kojom je njezin odštetni zahtjev utvrđen neosnovanim. Pravno „relevantan uzrok“ predmetnog štetnog događaja je izletanje vozila s kojim je tužiteljica upravljala s ceste zbog neprilagođene brzine i istrošenosti pneumatika, uz dodatno obrazloženje da je ponovnim detaljnim pregledom stanja pneumatika koji su bili na vozilu utvrđeno da isti ne zadovoljavaju kriterije određene Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama. Naime, odredbom čl.72.st.1. do 5. citiranog Pravilnika propisano je da:(1) Pneumatici kao dio opreme vozila, uključujući i rezervne pneumatike, moraju biti odgovarajući za uporabu na onim

vozilima za koja su namijenjeni, s obzirom na njihove dimenzije, brzinu i značajkama nosivosti. (2) Pneumatici na vozilima moraju odgovarati dimenzijama koje je odobrio proizvođač, namijenjeni za vožnju brzinom koja je jednaka ili veća od najveće brzine kojom se vozilo može kretati, ili najveće brzine koju ograničivač brzine ugrađen na vozilo ograničava te moraju biti dimenzionirani da izdrže najveće dopušteno osovinsko opterećenja vozila. (3) Pneumatici na istoj osovini vozila moraju biti jednaki po dimenzijama, obliku šara gazne površine, nosivosti, brzinskoj Karakteristici, vrsti (zimske/ljetne) konstrukciji (radijalne/dijagonalne itd) i marki/tipu. (4) Dubina utora pneumatika po gaznoj površini mora biti viša od tvornički dopuštene dubine označene TWI oznakama, odnosno ako iste ne postoje najmanja dopuštena dubina je 1,60 mm. (5) Zimski pneumatik je pneumatik čiji je profil, sastav i struktura gazećeg sloja konstruirana tako da po blatu, zimskim i snježnim uvjetima postiže bolje rezultate od ostalih cestovnih pneumatika. Obzirom da je tuženik neposrednim opažanjem utvrdio da su prednji pneumatici na vozilu tužiteljice bili istrošeni preko propisane granice, potvrđena je prvostupanjska odluka po kojoj osiguratelj temeljem čl.7. Uvjeta AK nije u obvezi isplatiti osigurninu zbog istrošenosti pneumatika preko propisane granice. O tijeku zakonskih zateznih kamata na potraživani iznos naknade štete/osigurnine tuženik upućuje na primjenu sljedećih odredbi: Prema čl. 1086. ZOO-a „Obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastale štete“, međutim, u njegovoj primjeni i nadalje je aktualna sudska praksa, koja je zauzela stajalište koje glasi: 1. „Zatezne kamate na naknadu nenovčane štete, dosuđene prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke teku od dana donošenja prvostupanjske presude kojom je visina naknade određena“. 2.“Ako je oštećenik sam otklonio štetu prije donošenja sudske odluke, zatezne kamate teku od dana kad je šteta otklonjena, odnosno kad su učinjeni troškovi radi otklanjanja štete“. Obzirom da se u konkretnom slučaju radi o imovinskoj (materijalnoj) nenovčanoj šteti, koja nije reparirana, jer nije dokazan stvarni izdatak u novcu za popravak predmetne štete već se radi o totalnoj šteti, zakonske zatezne kamate mogu početi teći najranije od dana donošenja prvostupanjske presude kojom je visina naknade određena. Zbog navedenog, tuženik osporava da bi zakonske zatezne kamate imale teći od 13.10.2023.godine (30 dana od dana odštetnog zahtjeva) do isplate. Tuženik predlaže naslovnom sudu da u cijelosti odbije tužiteljicu s tužbom i tužbenim zahtjevom kao neosnovanim, te da tuženiku prizna troškove sudskog postupka.

Sud je proveo dokaze uvidom u cjelokupnu materijalnu dokumentaciju priležeću spisu, saslušanje tužiteljice i svjedoka ZR, proveden je dokaz prometnim - procjeniteljskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Srećku Hlišću.

Ocjenom svih provedenih dokaza, a u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a ovaj sud drži tužbeni zahtjev tužiteljice u većem dijelu osnovanim.

Tužiteljica u iskazi navodu kako je dana 8.9.2023. upravljala osobnim vozilom marke Ford reg. oznake [registarska oznaka] i kretala se autocestom A6 iz Rijeku u smjeru Zagreba. Kretala se u desnoj prometnoj traci, s njom u vozilu su bila djeca u stražnjem dijelu vozila i u jednom trenutku čula je jedan huk, jedno vozilo je velikom brzinom projurilo pokraj nje, ona se prepala, trznula volanom, izgubila kontrolu nad vozilom i vozilo je počelo krivudati po cesti. Tako se i njezino tijelo počelo bacati po vozilu te je glavom lupila u pregradu između stakla s lijeve strane vozača i šofer šajbe i pala u nesvijest. Vozilo se nastavilo dalje kretati po cesti, desno je izletilo van, preko trotoara u žbunje. To je bio sunčan dan, krasan, uvjeti na cesti su bili dobri, cesta je bila suha. Na vozilu je imala pneumatike za cijelu godinu. Nije joj poznato koliko su pneumatici bili stari, suprug više o tome zna. Na toj dionici dionici autoceste ograničenje brzine je 100 km/h, ona se kretala u okviru te brzine jer su na toj relaciji bili stalno radovi. Kada bi uočila radove bi usporila. Poznato joj je u kojem razdoblju je obvezna uporaba ljetnih pneumatika te u kojem je obvezna zimskih pneumatika. Slijedeći dan je došla u policijsku postaju, uručili su joj nalog i platila je kaznu. Taj prekršajni nalog je uručen zbog izazivanja prometne nesreće, ugrožavanja djece i guma.

Svjedok ZR suprug tužiteljice navodi kako su na dan štetnog događaja na vozilu reg oz. [registarska oznaka] kojim je navedenog dana upravljala supruga, bili zimski pneumatici proizvođača Davanti wintoura+, 17 cola, 215-50- 17. Što se tiče ovih guma postoji specifičnost u istima, policijski službenik koji je radio očevid i utvrđivao stanje guma na vozilu kojim je upravljala tužiteljica vjerojatno nije znao da postoje dva indikatora istrošenosti. Jedan je zakonski, TWI koji je 1,6 mm, a drugi je preporuka zamjene ukoliko se pneumatik koristi u zimskim uvjetima i on iznosi 4,0 mm. Pretpostavlja da je policijski službenik indikator istrošenosti utvrđivao upravo na ovom drugom i da nije uočio prvi, zakonski indikator. Gume su 2021 godište. On je već 9 godina regionalni voditelj prodaje guma za Davanti. Guma je u trenutku štetnog događaja bila stara 2. godine. Ovo vozilo godišnje napravi oko 15 000 km. Policijski službenik koji je radio očevid i utvrđivao stanje pneumatika vezano za štetni događaj očito na krivom mjestu utvrđivao dubinu šara jer nije bio upoznat da ovi pneumatici imaju TWI i indikator zamjene u zimskim uvjetima. Policijski službenik je sigurno istrošenost guma utvrđivao na drugom indikatoru onom koji pokazuje preporuku da se gume zamjene u zimskim uvjetima a ne na ovom dijelu gdje se provjerava utor zakonskog indikatora. Po štetnom događaju isti su odmah htjeli prijaviti Laqo osiguranju no isti su rekli da bez prometne dozvole ne mogu prijaviti štetu pa su idući dan išli u prometnu postaju po prometnu dozvolu, tamo im je rečeno da će prometnu dozvolu dobiti nakon što se plati kazna vezano za prometni prekršaj koji je učinjen i nakon što potpiše zapisnik. Na to smo pristali i takvo stanje prihvatili da što prije prijavimo štetu na vozilu. Vozilo je bilo jako oštećeno, odšlepano je u servis Pogarčić a tamo su rekli nakon pregleda vozila da vozilo neće moći biti popravljeno da je po njihovom iskustvu nastupila totalna šteta. To je u konačnici potvrđeno i od osiguranja.

Uvjetima kasko osiguranja tuženika u čl. 7 propisana su isključenja obveze osiguratelja te je između ostalog propisano da su iz osigurateljnog pokrića isključene i štete nastale zbog istrošenosti guma preko propisane granice i neodržavanja vozila.

Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prometne i procjeniteljske struke Srećka Hlišća proizlazi kako fotografije osobnog vozila pokazuju oštećenje prednjeg donjeg dijela i posmično oštećenje prednjeg lijevog ruba te nastavno cijele dužine lijevog boka, koje je nastalo udarom o dvovisinske branike metalne odbojne ograde, kao i oštećenja podvozja prelaskom preko rubnjaka rigola i jednostruke distantne metalne odbojne ograde, s time da je došlo do polukružnog prosijecanja vanjske bočnice pneumatika prednjeg lijevog kotača uz rame naplatka. Na fotografijama očevida se vidi da je gazni sloj zimskog profila pneumatika prednjih kotača pojačano istrošen, naročito prema bokovima gdje gotovo posve nestaje, što je karakteristika trošenja u slučaju premalog tlaka u pneumaticima, odnosno nepravilne geometrije kotača.

Kod policijskog očevida nije izmjeren tlak u neoštećenim pneumaticima, niti je utvrđen tjedan i godina proizvodnje pneumatika (DOT1). Ova okolnost nije utvrđena niti prilikom Izvida štete tuženika, niti postoje fotografije bočnica na kojima bi se vidio podatak o vremenu proizvodnje pneumatika, osim da se radi o pneumaticima Davanti Wintoura +. Dostupne fotografije pneumatika koji su pod tlakom ne pokazuju da bi bočnice bili jače ispupčene na mjestu nalijeganja na površinu kolnik, koja bi okolnost posredno ukazivala da je tlak u pneumaticima bio prihvatljiv. Pisanom dokumentacijom policijskog očevida je zabilježeno da su se na svim kotačima vozila nalazili pneumatici Davanti dimenzije 215/50 R 17. Na prednjoj osovini zimski profil je bio neispravan, a na stražnjoj osovini ispravan. Prema tome, prednji pneumatici su zadovoljavali uvjet istrošenosti za propisano ljetne uvjete vožnje od 1,6 mm, ali ne i za propisano zimske uvjete vožnje od 4,0 mm. Naime, minimalna dubina profila pneumatika (bilo koje vrste) je zakonom od-ređena na 1,6 mm. Dakle za zimski pneumatik vrijedi uvijek 1,6 mm kao najmanja dubina profila, a za ljetnu isto, osim kada se pneumatici smatraju zimskom opremom, onda moraju imati najmanje 4,0 milimetara dubok profil. Kod toga je obvezna upotreba zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta - autocesti. Prema prometnoj dozvoli dozvoljene dimenzije pneumatika na osobnom vozilu su 215/50 R 17, 215/55 R 16 i 235/45 R 17.

Gledano u smjeru kretanja osobnog vozila na desnoj strani desne vozne trake počinju dva izdužena traga zanašanja i kočenja položena u lijevom luku prema sredini kolnika i lijevoj voznoj traci, s time da se na rubovima otiska pneumatika na fotografijama očevida ne vide tragovi struganja naplataka. Nastavno na ove tragove dijagonalno preko kolnika nalazi se mjesto udara osobno vozila u dvovisinsku distantnu metalnu odbojna ogradu, s time da je donji branik jače utisnut, a ispred mjesta udara na vanjskom dijelu slivnika nalaze se tragovi bočnog smicanja pneumatika, a iza toga tragovi krhotina. U povratku se preko desne trake pruža se poprečno trag zanašanja koji prelazi na zaustavnu traku i rigol, gdje se nalazi mjesto udara kotača u rubnjak, a iza toga je na mekom terenu pregaženjem deformirana metalna odgojna ograda. Uz trag zanašanja se ne vidi postojanje traga struganja naplatka. Iza ograde se na mekom terenu nalaze tragovi plastike osobnog vozila, koje se zaustavilo usporedno s kolnikom uz mrežastu ogradu, okrenuto prednjim dijelom u smjeru vožnje. Na kolniku mjesta nesreće tijekom zanašanja osobnog vozila nisu pronađeni tragovi koji bi ukazivali na struganje naplataka uslijed nedovoljnog tlaka u pneumaticima. Materijalni tragovi i zaustavljeni položaj osobnog vozila pokazuju da se tužiteljice kretala desnom voznom trakom, kada je destabiliziranim osobnim vozilom skrenula ulijevo i naglo zakočila, te je pred prelazak na lijevu traku u smjeru središnje odbojne ograde popu-stila pritisak na pedalu kočnice, nakon čega je uslijedio nalet prednjeg lijevog ruba osobnog vozila, a ona preusmjeravanjem udesno i cijele dužine lijevog boka osobnog vozila, u dvovisinsku distantnu metalnu odbojnu ogradu, od koje se osobno vozilo odbilo natrag preko kolnika, kada prelazi kotačima preko rubnjaka rigola, udara prednjim dijelom u jednostruku ogradu s prelaskom podvozjem preko nje i zaustavljanjem na mekom terenu. 3.2. Osobno vozilo se nakon udara u ogradu s desne strane zaustavilo na putu od oko 5,0 m, na kojem je moglo ostvariti usporenje od oko 4,0 m/s2, kao i relativni pad brzine naletom svih kotača na rubnjak i prelaskom preko ograde od oko 30 km/h (8,3 m/s), pa mu je tada brzina iznosila oko: = 10,4 m/s ili 38 km/h Od mjesta udara u središnju ogradu do mjesta udara u ogradu s desne strane, osobno vozilo je prevalilo put od oko 29,0 m, na kojem je moglo ostvariti usporenje od oko 3,5 m/s2, pa mu je nakon udara u središnju ogradu brzina iznosila oko: 17,6 m/s ili 64 km/h a za relativni pad brzine udarom u središnju ogradu od oko 40 km/h (11,1 m/s), brzina naleta na istu je iznosila oko 75 km/h. Osobno vozilo je prešlo preko lijeve trake na putu od oko 8,0 m, na kojem je putu zanašanjem moglo ostvariti usporenje od oko 2,0 m/s2, pa mu je za završetku tragova zanašanja i kočenja brzina iznosila oko: 78 km/h Osobno vozilo se po tragovima kočenja u zanašanju kretalo na putu od oko 23,0 m, na kojem je moglo biti ostvareno usporenje od oko 6,0 m/s2, tako da je na početku brzina osobnog vozila iznosila oko: 98 km/h , a uz vrijeme porasta usporenja radne kočnice od 0,2 s, kod reagiranja tužiteljice kočenjem oko:

100 km/h, dakle kada je osobno vozilo bilo u vožnji desnom voznom trakom des- tabilizirano, a tužiteljica na to reagirala kočenjem i skretanjem u-lijevo, brzina joj nije prelazila ograničenih 100 km/h. Tužiteljica je uz vrijeme reagiranja kočenjem od oko 0,6 s rea-girala na ok 22,2 m ispred položaja osobnog vozila na početku tragova u vožnji desnom voznom trakom.

Prema podlogama Državne geodetske uprave desni zavoj kojim se ima polumjer zakrivljenosti središnjice od oko 662,5 m, pa je na osobno vozilo djelovalo na desnoj traci bočno ubrzanje od oko: 1,2m/s[2] koje je tako blago da utvrđeno stanje pneumatika nije moglo imati nikakvog utjecaja na početnu destabilizaciju osobnog vozila, na koju je tužiteljica reagirala kočenjem i skretanjem s posljedičnim potpunim gubitkom kontrole nad osobnim vozilom. Na suhom asfaltnom kolniku početna destabilizacija osobnog vozila nije mogla biti uzrokovana stanjem gaznog sloja pneumatika prednjih kotača, kakvo proizlazi iz sta-nja spisa, pa ne postoji uzročno posljedična veza stanja pneumatika na vozilu tužiteljice i izlijetanja vozila s kolnika. U nedostatku tehničkog razloga, uzrok početne destabilizacije osobnog vozila mogao je biti bilo koji subjektivan razlog tužiteljice. U zaključku vještak navodi kako je provedeno prometno vještačenje pokazalo je sljedeće: - Tužiteljica je upravljala osobnim vozilom desnom voznom trakom po suhom asfaltnom kolniku autoceste između čvora Vrata i tunela Sleme, blagim usponom desnog zavoja, kada je destabilizirala osobno vozilo iz nekog subjektivnog razloga i kod toga reagirala skretanjem ulijevo i naglim kočenjem, kod kojeg je u potpunosti izgubila kontrolu nad osobnim vozilom. - Brzina osobnog vozila je iznosila oko 100 km/h, koliko je iznosilo i ograničenje brzine. - Na vozilo je u zavoju djelovalo bočno ubrzanje od svega 1,2 m/s2, koje je tako blago da utvrđeno stanje pneumatika zimskog profila gaznog sloja nije moglo imati nikakvog utjecaja na početnu destabilizaciju osobnog vozila. - Na suhom asfaltnom kolniku početna destabilizacija osobnog vozila nije mogla biti uzrokovana stanjem gaznog sloja zimskih pneumatika prednjih kotača, kakvo proizlazi iz stanja spisa, pa ne postoji uzročno posljedična veza stanja pneumatika na vozilu tužiteljice i izlijetanja vozila s kolnika.

Tužiteljica je je u cijelosti prihvatila nalaz i mišljenje vještaka Srećka Hlišća.

Tuženik u podnesku od 17. listopada 2025. iznosio primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, u dijelu gdje vještak nije mogao utvrditi godine i tjedna proizvodnje pneumatika što da je odlučno radi donošenja sveobuhvatne ocjene o istrošenosti prednjih pneumatika te predlaže da se vještak na iste očituje., tuženik i dalje smatra da je istrošenost prednjih pneumatika na rubovima uzrok prometne nesreće kod kretnja vozilom od 100 km/h sa zimskim pneumaticima.

U svom pisanom očitovanju vještak navodi kako je u nalazu i mišljenju analizirano, polumjer zakrivljenosti središnjice desnog zavoja kojim se osobno vozilo kretalo iznosi oko 662,5 m, pa je na isto djelovalo na desnoj traci bočno ubrzanje od oko 1,2 m/s2. Ovakvo bočno ubrzanje je tako blago da utvrđeno stanje pneumatika nije moglo imati nikakvog utjecaja na početnu destabilizaciju osobnog vozila na suhom i čistom asfaltnom kolniku. Na suhom asfaltnom kolniku početna destabilizacija osobnog vozila nije mogla biti uzrokovana stanjem gaznog sloja pneumatika prednjih kotača, kakvo proizlazi iz stanja spisa, pa ne postoji uzročno posljedična veza stanja pneumatika na vozilu tužiteljice i izlijetanja vozila s kolnika.

Nalaz i mišljenje vještaka Srećka Hlišća ovaj sud drži objektivnim i izrađenim sukladno pravilima struke, a svojim pisanim i usmenim očitovanjem vještak je u potpunosti otklonio primjedbe tuženika.

Tužiteljica u ovom postupku potražuje naknadu štete nastale na njezinom vozilu u štetnom događaju od 08. rujna 2023. a koje vozilo je u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano policom kasko osiguranja kod tuženika.

Tuženik odbija tužiteljici štetu nastalu na vozilu pozivajući se na čl. 7 Uvjeta AK-isključenje obveze osiguratelj jer da je štetna na vozilu tužiteljica nastala zbog istrošenosti guma preko propisane granice te se u tom smislu poziva na potvrdu PP Delnice Ispostava Čabar od 19.10.2023 i foto elaborat oštećenog vozila i pneumatika zatečenih na vozilu, te da su policijski službenici utvrdili da se neispravni pneumatici zimskog profila na prednjoj osovini, a ispravni prenu matici zimskog profila na zadnjoj osovini zbog čega je protiv tužiteljice i pokrenuti prekršajni postupka zbog prekršaja iz članka 51.st1. (brzina) i čl. 236.st.1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama ( ispravnost propisan opreme i uređaja). Nadalje i osobnim pregledom po izvidu štete da je utvrđeno da su prednji pneumatici bili istrošeni preko propisane zakonske granice stoga da nije u obvezi isplatiti osigurninu.

Iz nalaza i mišljenja vještaka Srećka Hlišća jasno proizlazi kako je tužiteljica upravljala osobnim vozilom desnom voznom trakom po suhom asfaltnom kolniku autoceste između čvora Vrata i tunela Sleme, blagim usponom desnog zavoja, kada je destabilizirala osobno vozilo iz nekog subjektivnog razloga (u iskazu tužiteljica navodi zbog naglog dolaska drugog vozila koje se kretalo velikom brzinom) i kod toga reagirala skretanjem ulijevo i naglim kočenjem, kod kojeg je u potpunosti izgubila kontrolu nad osobnim vozilom. Brzina osobnog vozila je iznosila oko 100 km/h, koliko je iznosilo i ograničenje brzine. Na vozilo je u zavoju djelovalo bočno ubrzanje od svega 1,2 m/s2, koje je tako blago da utvrđeno stanje pneumatika zimskog profila gaznog sloja nije moglo imati nikakvog utjecaja na početnu destabilizaciju osobnog vozila. Na suhom asfaltnom kolniku početna destabilizacija osobnog vozila nije mogla biti uzrokovana stanjem gaznog sloja zimskih pneumatika prednjih kotača, kakvo proizlazi iz stanja spisa, koji su zaista bili neispravni, pa ne postoji uzročno posljedična veza stanja pneumatika na vozilu tužiteljice i izlijetanja vozila s kolnika. Nadalje iz fotografija priležećih spisu jesno je razvidno da je DOT oznaka na pneumaticima tužiteljice 2221, što znači da su gume proizvedene u 22. tjednu 2021., a kako se štetni događaj dogodio 2023. to su pneumatici bili stari malo preko dvije godine u vrijeme štetnog događaja. Dostupne fotografije pneumatika koji su pod tlakom ne pokazuju da bi bočnice bili jače ispupčene na mjestu nalijeganja na površinu kolnik, koja bi okolnost posredno ukazivala da je tlak u pneumaticima bio prihvatljiv. Dakle jasno je iz nalaza i mišljenja vještaka da unatoč neispravnom stanju prednjih pneumatika na vozilu tužiteljica stanje istih nije u uzročno posljedičnoj vezi na početnu destabilizaciju osobnog vozila i izlijetanja vozila s kolnika. Stoga je tuženik neosnovano otklonio tužiteljičin zahtjev za naknadom štete.

Visina tužbenog zahtjeva među strankama nije sporna , naime nije sporno da je na vozilu tužiteljice nastupila totalna štete, vrijednost vozila na dan procjene iznosi 6.296,31 EUR, vrijednost ostataka vozila 1.888,89 EUR, pa je stvarna šteta na vozilu 4.407,42 EUR. No kako je policom osiguranja koja je vrijedila na dan štetnog događaja ugovorena odbitna franšiza u visini od 180,00 EUR (list 82- 83 spisa) stoga je tužiteljici temeljem odredbe čl. 921 i čl. 943 ZOO-a u konačnici valjalo dosuditi iznos od 4.227,42 EUR dok ju je s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u visini od 180,00 EUR valjalo odbiti slijedom čega je odlučeno kao u točkama I i II izreke ove presude.

Na dosuđeni iznos od 4.227,42 EUR tužiteljici je valjalo priznati zatezne kamate kako to i sama traži počam od 13. listopada 2023. sukladno odredbi čl. 943 st. 4 ZOO-a i čl. 19 Uvjeta za kasko osiguranje, sve s obzirom da je tužiteljica 13. rujna 2023 podnijela odštetni zahtjev, da je 13. listopada 2023. istekao rok od 30 dan za dobrovoljno podmirenje štete, a u tom roku je i utvrđena visina totalne štete na vozilu tužiteljice. Stoga je pogrešno mišljenje tuženika budući da se radi o novčanoj nerapariranoj šteti da bi kamate trebale teći od presuđenja. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I izreke ove odluke.

Ostali navodi parničnih stranaka i ostali dokazi nisu posebno obrazlagani budući nisu bili važni za presuđenje u ovoj pravnoj stvari

Odluka o troškovima temelji se na odredbe čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP-a, jer tužiteljica nije uspjela samo s neznatnim dijelom tužbenog zahtjeva u pogledu visine dok je u odnosu na osnov uspjela u cijelosti, tužiteljici zastupanoj po punomoćniku valjalo priznati trošak za sastav odsutnog zahtjeva u visini od 100 bodova (Tbr. 28) za sastav tužbe u visini od 100 bodova (Tbr.7 toč.1) sastav podneska od 03. svibnja 2024. 03.10.2025 i 22.10.2025. svako u visini od po 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1.) te za pristup na ročišta održana dana 20.03.225., 14.05.2025. i 02.03.2026. svako u visini od 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1.), vrijednost boda 2,00 EUR sve uz priznanje 25% PDV-a, a odmjereno sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za radi odvjetnika, nadalje trošak prometno procjeniteljskog vještačenja u visini od 500,00 EUR te trošak sudske pristojbe na tužbi 45,27 EUR i na presudu u visini 90,53 EUR što sveukupno iznosi 2.635,80 EUR. Tužiteljicu je valjalo odbiti sa zahtjevom za naknadom troška za sastav podneska od 22. svibnja 2025. jer istim samo dostavlja dokaz o uplati predujma za vještačenje pa se ne radi o nužnom trošku u smislu odredbe čl 155 ZPP-a.

Na dosuđeni trošak tužiteljici, temeljem odredbe čl. 151 st. 3 ZPP-a pripada zakonska zatezna kamata od presuđenja pa je odlučeno kao u točki II. izreke presude.

U Rijeci 30. travnja 2026.

S u d a c

Katarina Bajčić Ivančević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud u RH.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika