REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola
Poslovni broj P Ob-183/2022-66
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Puli - Pola po sucu toga suda Nataši Horvat kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice-protutužene IMŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Diani Angelini, odvjetnici iz Pule, protiv tuženika-protutužitelja IM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Zvjezdani Zdjelar Lalović, odvjetnici iz Pule i Maji Vukelić Brčić, odvjetnici iz Rijeke , uz sudjelovanje mlt. ČM iz [adresa], zastupanog po posebnoj skrbnici ČMŠ zaposlenoj u Centru za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka, radi roditeljske skrbi, ostvarivanja osobnih odnosa i uzdržavanja , nakon glavne rasprave održane 19. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Diane Angelini, odvjetnice iz Pule, tuženika osobno uz punomoćnicu Maju Vukelić Brčić, odvjetnicu iz Rijeke i punomoćnicu Zvjezdanu Zdjelar Lalović, odvjetnicu iz Pule i posebne skrbnice ČMŠ, a objavljene presude 30. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Mlt. ČM rođen **.**.2017. u [adresa] stanovati će sa majkom ĐMŠ na adresi u [adresa], te će roditelji ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb.
II. Ostvarivanje osobnih odnosa mlt. ČM sa ocem ĐM odvijat će se na način da će dijete sedam dana boraviti u kontinuitetu kod oca, a sedam dana će boraviti u kontinuitetu kod majke, na način da je otac dužan preuzimati dijete od majke na adresi na kojoj živi i vraćati ga na tu istu adresu, a isto je tako majka dužna preuzeti dijete od oca i vratiti ga na adresu oca gdje otac živi, dok će se posredno osobni odnosi s ocem i majkom odvijati na način da dijete s roditeljem s kojim ne boravi tjedan dana čuje svakodnevno telefonom ili videopozivom u trajanju od najmanje 20 minuta.
III. Svaki od roditelja snositi će troškove uzdržavanja mlt. BM u vrijeme koje dijete provede s tim roditeljem, te će eventualne daljnje troškove u vezi uzdržavanja podmirivati u jednakim dijelovima.
IV. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.
V. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice koji glasi:
„Susreti i druženja mlt. CM s ocem EM, OIB: [osobni identifikacijski broj] odvijati će se:
1. tjedan: - utorkom, na način da otac preuzme dijete nakon vrtića, do srijede ujutro, kada otac vodi dijete u vrtić
- četvrtkom, na način da otac preuzme dijete nakon vrtića, do petka ujutro kada otac vodi dijete u vrtić
2. tjedan: - ponedjeljkom, na način da otac preuzme dijete nakon vrtića, do utorka ujutro, kada otac vodi dijete u vrtić
- petak, kada otac preuzme dijete nakon vrtića, do nedjelje u 20 sati (ljeti do 21 sat), kada otac vraća dijete na adresu gdje dijete stanuje s majkom
i tako naizmjence svaki drugi tjedan.
Kada dijete krene u školu, susreti mlt. CM s ocem EM odvijati će se:
1. tjedan: utorkom i četvrtkom, na način da otac preuzme dijete nakon škole i vrati ga na adresu majke u 20 sati
2. tjedan: - ponedjeljkom, na način da otac preuzme dijete nakon škole i vrati ga na adresu majke u 20 sati
- petak, na način da otac preuzme dijete nakon škole, do nedjelje u 20 sati, kada otac vraća dijete na adresu gdje dijete stanuje s majkom
i tako naizmjence svaki drugi tjedan.
Nalaže se tuženiku EM, OIB: [osobni identifikacijski broj] da na ime uzdržavanja mlt. CM, OIB: [osobni identifikacijski broj] plaća iznos od 1.500,00 kn mjesečno, do 15.tog u mjesecu za tekući mjesec, počevši od rujna 2022.g. pa nadalje dok za to budu postojale zakonske osnove, na račun majke mtl. CM, BMŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], otvoren u Zagrebačkoj banci, IBAN:
[broj bankovnog računa]. Sve dospjele iznose uzdržavanja tuženik je dužan platiti u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, u suprotnom je dužan platiti zakonske zatezne kamate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena.“
VI. Odbija se u cijelosti protutužbeni zahtjev tuženika koji glasi:
„Mlt. ČM, rođ. **.**.2017.g., OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovati će s ocem UM na adresi [adresa].
Osobni odnosi majke CMŠ sa mlt. BM ostvarivati će se prije svega dogovorom roditelja, vodeći računa o volji i želji djeteta, a u protivnom :
- prvi i treći vikend u mjesecu od petka poslije vrtića pa do nedjelje u 19,00 sati na način da će otac odvesti dijete na adresu majke i po završetku susreta doći po njega i vratiti ga na adresu oca.
- tijekom tjedna utorkom i četvrtkom od 16,00 h pa do 19,00 sati
- za vrijeme praznika sa svakim od roditelja pola praznika
- državni praznici i blagdani naizmjence
- rođendani svake godine kod jednog roditelja.
Nalaže se tužiteljici EMŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da na ime uzdržavanja mlt. CM, OIB: [osobni identifikacijski broj] plaća iznos od 629,00 kn mjesečno od donošenja presude pa nadalje dok za to budu postojali zakonski razlozi i to do svakog 15-og u mjesecu za taj mjesec sve sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16-og u mjesecu za taj mjesec pa nadalje do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena na račun oca IM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].“
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi koja je podnesena 29. srpnja 2022. navodi da su stranke bile u izvanbračnoj zajednici, u kojoj je 2. srpnja 2017. rođeno zajedničko dijete, mlt. ČM, a da je izvanbračna zajednica prestala u veljači 2022. Tužiteljica da je pred Centrom za socijalnu skrb Rovinj pokrenula postupak obveznog savjetovanja prije pokretanja sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom, u kojim postupcima stranke nisu postigle dogovor. Pred ovim sudom tužiteljica da je bila primorana pokrenuti postupak reguliranja susreta i druženja privremenom mjerom, koji postupak se vodio pod posl.br. R1 Ob-290/2022. Neposredno nakon prekida izvanbračne zajednice, tužiteljica je tuženiku predložila da mlt. BM nastavi stanovati sa njom, a da se susreti tuženika i mlt. BM odvijaju: 1. tjedan: - utorkom, na način da otac preuzme dijete nakon vrtića, do srijede ujutro kada otac vodi dijete u vrtić, - četvrtkom, na način da otac preuzme dijete nakon vrtića, do petka ujutro kada otac vodi dijete u vrtić, 2. tjedan: - ponedjeljkom, na način da otac preuzme dijete nakon vrtića, do utorka ujutro, kada otac vodi dijete u vrtić , - petak, kada otac preuzme dijete nakon vrtića, do nedjelje u 20 sati (ljeti do 21 sat), kada otac vraća dijete na adresu gdje dijete stanuje s majkom . Na ime uzdržavanja mlt. BM predlaže da tuženik plaća iznos od 1.500,00 kn, budući je u trenutku podnošenja tužbe mlt. BM bio star 5 godina. Parnične stranke su od rođenja djeteta stanovali u stanu u vlasništvu tuženikove majke, u [adresa], na adresi [adresa], a kasnije i u obiteljskoj kući tuženikovih roditelja također u [adresa], na adresi [adresa]. Po prekidu izvanbračne zajednice, tužiteljica se sa sinom privremeno, iz obiteljske kuće tuženikovih roditelja, vratila u stan u [adresa], kako bi djetetu bila čim manja trauma oko prekida izvanbračne zajednice njegovih roditelja , međutim tijekom trajanja ovoga postupka preselili su u [adresa], na adresi I [adresa], čemu se tuženik protivio, međutim isti su preselili temeljem privremene mjere. Postavlja zahtjev za naknadom parničnog troška.
2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbenom zahtjevu. Predlaže da mlt. BM nastavi živjeti s ocem i to u [adresa] gdje živi i boravi od kada se rodio pa sve do trenutka kada je tužiteljica odlučila to sve promijeniti. U konkretnom slučaju su i otac i majka osobe koje imaju uvjete za život s mlt. djetetom. Parnične stranke bile su u izvanbračnoj zajednici koja je prestala u veljači 2022. kada je tužiteljica odlučila napustiti životnu zajednicu i odseliti se na drugu adresu. Tužiteljica je na prijedlog tuženika boravila u stanu tuženikove majke na adresi [adresa] u [adresa] kako bi prestanak njihove zajednice što bezbolnije utjecao na dijete, no tužiteljica se je iznenada preselila u [adresa] te time otežala dotadašnju djetetovu rutinu. Tuženik smatra da samo zato što se tužiteljica preselila na adresu u [adresa], ne znači i da dijete mora promijeniti mjesto stanovanja jer i tužiteljica i tuženik ostvaruju roditeljsku skrb nad mlt. BM te tuženik smatra da je u interesu mlt. BM da živi sa ocem, a da sa tužiteljicom ima redovite susrete. Obzirom da mlt. BM kada boravi kod tužiteljice malo spava kod nje, malo kod ujaka (tužiteljičinog brata) te s obzirom da mlt. BM provodi vrijeme u OPG-u tužiteljičine majke kada tužiteljica pomaže u pripremanju doručka za klijente, a dijete ostavlja u da gleda youtube videe, očito je da se tužiteljica ne može takvim obrascem ponašanja u potpunosti posvetiti djetetu i osigurati mu zdravu i sređenu sredinu i okruženje. Tuženiku je uvijek na prvo mjesto stavljao dobrobit mlt. BM te s obzirom da dijete i dalje ide u vrtić u [adresa], da ima prijatelje u [adresa], da ima svoju sobu, rutinu, obitelj po ocu koja je od rođenja uz njega, jasno se da zaključiti da je u interesu djeteta da živi s ocem gdje je živio i do sada. Naime, tužiteljica je u više navrata nastojala predstaviti tuženika kao neodgovornog roditelja samim time što postavlja fotografije sebe i djeteta na Facebook, zbog toga što organizira djetetu proslavu rođendana na brodu i što ga oblači u odjeću TM (radilo se o poklonu tuženikove sestre). Protivno navodima tužiteljice, tuženik voli provoditi vrijeme sa svojim djetetom i želi ga socijalizirati, brine o njegovim interesima te je zato i organizirao proslavu na brodu znajući da je odlazak na more jedno od aktivnosti koje mlt. BM voli. me bi danas većinska populacija roditelja pripala u istu kategoriju. Nadalje, tužiteljica je mlt. BM davala mobitel u najranijoj dobi na što je tuženik upozoravao da je štetno za dijete i da se ne slaže sa takvim ponašanjem tužiteljice. Tužiteljica prima prijavljenu redovnu mjesečnu plaću u iznosu od 3.700,00 kn dok tuženik koji je zaposlen u obrtu [obrt] prima mjesečnu plaću od 5.500,00 kn. Tuženik stoga na ime uzdržavanja mlt. BM predlaže da tužiteljica plaća iznos od 629,00kn, sve primjenom čl. 314.st.2.t.1. Obz-a. Postavlja protutužbeni zahtjev i zahtjev za naknadom parničnog troška.
3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u rodni list, izvješće o provedenom postupku obveznog savjetovanja, platne liste tužiteljice, spis ovoga suda R1 Ob- 270/2022, medicinsku dokumentaciju, provedeno je kombinirano vještačenje po vještacima dr. Ružić i prof. RM koje su 6. rujna 2024. dostavile pisani nalaz i mišljenje, pisana dopuna nalaza i mišljenja od 15. rujna 2025., te je proveden dokaz saslušanje vještaka i parničnih stranaka.
4. Pred ovim sudom između istih stranaka vodio se postupak radi donošenja privremene mjere pod posl.br. R1 Ob-270/2022 po prijedlogu ovdje tuženika, a kojem je spojen predmet posl.br. R1 Ob-290/2022 po prijedlogu odvije Dana 2. ožujka 2023. doneseno je rješenje kojim je određena privremena mjera pod posl.br. R1 Ob - 270/2022 kojom je određeno da će mlt. ČM rođen **.**.2017. u [adresa] stanovati sa majkom ĐMŠ na adresi u [adresa], a da će osobne odnose sa ocem ĐM odvijat na način da će dijete sedam dana boraviti u kontinuitetu kod oca, a sedam dana će boraviti u kontinuitetu kod majke počevši od 6. ožujka 2023. pa nadalje do drugačije odluke suda, s time da će prvi tjedan započeti otac, a drugi tjedan majka i tako naizmjence. Otac je dužan preuzimati dijete od majke na adresi na kojoj živi i vraćati ga na tu istu adresu, a isto je tako majka dužna preuzeti dijete od oca i vratiti ga na adresu oca gdje o otac živi. Navedena odluka preinačena je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu pos.br. Gž Ob-222/2022 od 2. svibnja 2023. na način da će se osobni odnosi s ocem i majkom odvijati i na način da dijete s roditeljem s kojim ne boravi tjedan dana čuje se svakodnevno (telefonski ili videopozivom) u trajanju od najmanje 20 minuta.
5. U navedenom postupku proveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka. Iz iskaza tuženika utvrđeno je da su stranke živjele u izvanbračnoj zajednici 5 godina te da imaju zajedničkog sina. Njihovo posljednje zajedničko prebivalište bilo je u [adresa], to je obiteljska kuća njegovih roditelja u kojoj su živjeli svi zajedno. Bračna zajednica da je prekinuta u veljači 2022. kada je zajednicu napustila tužiteljica te odselila u jedan stan u vlasništvu njegove obitelji gdje je sama živjela negdje do početka kolovoza 2022. a nakon toga je otišla u [adresa] kod svojih roditelja . Od prekida bračne zajednice dijete živi malo kod oca malo kod majke, pohađa dječji vrtić u [adresa] u koji je krenuo sa godinu i tri mjeseca. Sa BM je jako emocionalno povezan, od početka sudjeluje u njegovom odgoju, znam sve oko djeteta i što se tiče hranjenja, održavanja osobne higijene, odlaska u vrtić, kod liječnika, cijepljenje, sistematski i slično. Otac je provodio vrijeme s djetetom na način da bi išao po njega u vrtić, onda bi išli kući nešto pojesti jer u vrtiću ne jede ništa, onda bi išli na more i često je inzistirao da bude više sa drugom djecom da počne što više pričati. Otac ga kupa i sprema za spavanje. Nakon prestanka zajednice kada se dijete vrati iz [adresa] od majke bude dosta divlje i rastrešeno, čak zna vrijeđati djeda i baku, baki je rekao da je vještica i da je zločesta, a djedu je rekao da je odvratan. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da su oba roditelja jednako sudjelovala u odgoju djeteta, zajedno su donosili odluke, zajedno su pokušavali pomoći i nije točno da je ona djetetu sa 18 mjeseci dala mobitel u ruke. Rodila je na carski rez, dijete je bilo nedonošče, od samog početka su postojali problemi sa hranjenjem, počela je raditi kada je sin imao 2 godine a kako radi o OPG-u svoje majke posao joj je fleksibilan. Odluku o polasku u vrtić također su donijeli zajedno kao roditelji. BM nije nikada postavljena točna dijagnoza. Točno je da je on malo odsutan, da ima malo težu komunikaciju i da ide kod logopeda. Stambeno je zbrinuta, kupila si je stan u [adresa] na kredit, radi u OPG-u svoje majke. Činjenica je da dijete ide u vrtić u [adresa] i da od kolovoza 2022. dijete putuje malo u [adresa] malo u [adresa]. Sa djetetom je jako bliska, smatra da mu se u [adresa] sviđa jer je on to rekao. Smatra da bi dijete trebalo živjeti sa njom u [adresa] jer bi mu dobro došla promjena a i dobro se prilagodio u [adresa], svugdje ga vodi, igra se sa njim, posvećuje mu pažnju.
6. Sukladno odredbi čl. 409. Obiteljskog zakona (NN 103/15) propisano je da ako se roditelji nisu sporazumjeli o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi svaki roditelj ili dijete mogu podnijeti tužbu radi rješavanja pitanja s kojim će roditeljem dijete stanovati, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi, osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem te uzdržavanju djeteta. Između stranaka nije sporno da pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad u postupku obveznog savjetovanja nije zaključen Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi budući oba roditelja predlažu da mlt. BM nastavi stanovati sa tim roditeljem.
7. Ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem od posebne je važnosti za djetetovu dobrobit. Sukladno odredbi čl. 417. st. 3. ObZ-a upozoravaju se roditelji na pravne posljedice nepoštivanja obveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem i to na mogućnost izricanja novčane kazne u iznosu do trideset tisuća kuna, mogućnost izricanja zatvorske kazne od jednog dana do šest mjeseci te mogućnost promjene odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati.
8. Sud nije u ovom postupku sukladno odredbi čl. 416. st. 1. t. 3. ObZ-a od Hrvatskog zavoda za socijalni rad zatražio mišljenje i prijedlog budući je odredbom čl. 531. st. 2. ObZ-a propisano da radnje koje su poduzete u postupku radi određivanja privremene mjera neće se ponovno provoditi u postupku u kojem se odlučuje o odnosu koji se privremenom mjerom osigurava, osim ako se ne očekuje utvrđivanje novih činjenica. U predmetu po privremenoj mjeri posl.br. R1 Ob-270/2022 od Hrvatskog zavoda za socijalni rad [adresa] zatraženo je mišljenje sukladno odredbi čl. 536. st. 6. ObZ-a koje je zaprimljeno 25. studenog 2022. iz kojeg u bitnom proizlazi bi roditelji trebali ostvariti ravnopravnu, zajedničku i sporazumnu skrb o djetetu bez obzira na količini vremena provedenog s djetetom, s time da BM živi na adresi majke i ostvaruje osobne odnose s ocem. U slučaju povećanog sukoba roditelja predložili su provesti kombinirano vještačenje a koje je u konačnici i provedeno u ovom postupku. Utvrđeno je da su roditelji razdvojeni na cestovnoj udaljenosti od 36 km, da su zaposleni i imaju stalna primanja, iskazuju visoku razinu brige za BM no ne mogu ipak postići dogovor oko skrbi za dijete s time što otac smatra da će on bolje brinuti o djetetu, a majka navodi da je sa djetetom od rođenja i da je od tada dominantno vodila brigu o djetetu. Sud je u konačnici utvrdio da oba roditelja posjeduju potencijal pozitivnog odgojnog pristupa, imaju znanja te razvijene socijalne i roditeljske vještine potrebne za realizaciju roditeljske uloge. Sud smatra da je najbolji interes djeteta da ima dostupnost oba roditelja te oba roditelja trebaju poticati da BM ima slobodni odnos s drugim roditeljem u dogovorenim ili od sustava određenim okvirima zaštitom BM od razvojno neprimjerenim informacija kao što su partnerski odnosi, financije, i sudski postupci pa bi zajedničkom suradnjom oko djeteta uvelike poboljšali životni aspekt djeteta, a zbog čega je privremenom mjerom odlučeno da sedam dana boravi sa jednim, a potom sedam dana sa drugim roditeljem.
9. U ovom parničnom postupku sud je proveo kombinirano psihijatrijsko- psihologijsko vještačenje po vještacima dr. Klementini Ružić i prof. RM koje su svoj pisani nalaz i mišljenje dostavile 6. rujna 2024. (list 303-352 spisa). Iz istog proizlazi da je u izvanbračnoj zajednici stranaka rođeno jedno zajedničko dijete ČM koji je u vrijeme vještačenja bio u dobi od 6 godina. Majka ima dvije aneurizme, malformaciju vena te epilepsiju, a što je ocu bilo poznato i prije trudnoće majke i prije rođenja djeteta. Otac smatra da majčina bolest istu onemogućava u roditeljskim sposobnostima i u vožnji, dok liječnici kod kojih ona odlazi na kontrolu navode da je bolest majke pod kontrolom te da u njenom zdravstvenom stanju nema zapreka za vožnju automobila ili za uspješno roditeljstvo. Od rođenja djeteta do prekida izvanbračne zajednice u veljači 2022. roditelji su s djetetom živjeli u [adresa] u stanu koji je u vlasništvu očeve majke i u obiteljskoj kući očevih roditelja. Otac navodi kako je on djetetu bio i otac i majka jer se majka nije znala brinuti o djetetu. Majka navodi da se prije rođenja BM nije brinula o nijednom djetetu pa je morala učiti kako se brinuti o malom djetetu, a u čemu joj je pomagala tuženikova majka. Po prestanku zajednice, majka je s mlt. djetetom najprije živjela u [adresa], u stanu tuženikove majke, a kasnije se preselila u svoj stan u [adresa]. Područni ured Rovinj u postupku donošenja privremene mjere dao je nalaz i mišljenje u kojem je predloženo da dijete nastavi živjeti s majkom, a da s ocem ostvaruje susrete i druženja. Otac je tijekom tog postupaka pokušavao sebe nametnuti kao roditelja koji je bolje skrbio o djetetu te bolje skrbi o djetetu, navodio je da je majka narušila djetetovu rutinu i poznatu sredinu odlaskom u [adresa], da dijete previše vremena provodi na putu i u vožnji između [adresa] i [adresa], naglašavao je zdravstvene probleme majke, djetetovu slabiju prilagodbu. Otac je ulogu majke u djetetovu odrastanju u potpunosti minimizirao, majčine postupke je prikazao u negativnom svijetlu. Majka je isticala važnost oba roditelja, pozitivna i negativna ponašanja oca, pri čemu je razmišljala o dobrobiti djeteta. Isto je bilo vidljivo i tijekom vještačenja. Privremenom mjerom određeno je da dijete živi na adresi majke, a da se susreti i druženja oca i djeteta odvijaju po modelu 7/7. Otac navodi kako je majka samovoljno i bez njegovog odobrenja promijenila adresu djeteta, ispisala ga iz vrtića u [adresa] i upisala u vrtić u [adresa]. Otac je dijete upisao na dvije aktivnosti u [adresa], a što zahtjeva Filipov angažman od 3 dana u [adresa] svakog tjedna, te je naglašavao kako je on organizirao djetetu aktivnosti, a majka nije. Majka smatra da bi upisivanje djeteta u druge organizirane aktivnosti u [adresa] dijete opteretilo te smatra da nije važna količina aktivnosti već kvaliteta odnosa između djeteta i roditelja. Oba roditelja drugog roditelja smatraju ugrožavajućim za psihosocijalni razvoj djeteta. Oba roditelja manipulaciju drugog roditelja navode kao ugrožavajuće ponašanje. Roditelji su naveli da je mlt. BM pokazivao fazno nespecifična ponašanja koja su shvaćena kao „poremećaj komunikacije“. Otac je naveo da je on prvi primijetio da mlt. BM ima problema, kako ga je on odvodio na tretmane i on iste organizirao. Otac ima stalnu potrebu da sebe predstavlja boljim roditeljem, pri čemu kod majke kao roditelja ne vidi nikakve pozitivne karakteristike već samo negativnosti. Majka uspijeva verbalizirati i pozitivne i negativne osobine oca kao roditelja. Isto je bilo vidljivo u ranijim postupcima, iz podataka spisa, tijekom provedenih pregleda i tijekom opservacija interakcija. Majka pak navodi da je mlt. BM imao poteškoća, no da je oduvijek bio vezan za oba roditelja (isto je vidljivo iz izvješća vrtića u [adresa] "dijete jednako privrženo ocu kao i majci, te da se pozitivno izražava o oba roditelja") te se lako prilagodio na novu sredinu. O njegovoj dobroj prilagodbi na novu sredinu govore i izvješća vrtića u Antoncima kojeg pohađa mlt. BM. Otac idealizira sebe i svoju primarnu obitelj, sklon je negirati ikakve mane i za mlt. BM. Majka lakše sagledava vlastite negativnosti, lakše percipira i Filipove osobine (pozitivne i negativne). Saznaje se da roditelji ne reagiraju na jednak način za zdravstvene tegobe. Otac je u situaciji kada je dijete imalo herpes višekratno dijete vodio na hitnu službu, što majka smatra da nije bilo potrebno. Tijekom interakcije vidljivo je da roditelji mlt. BM teže drže granice i pravila, no majka se više trudi uspostaviti ih. Tijekom interakcije vidljivo je da je dijete emocionalno vezano za oba roditelja. Kroz psihodijagnostičku obradu vidljivo je da se kod majke ne nalazi dubljih psihopatoloških odstupanja, a kod oca su zabilježene poteškoće na razini mišljenja pri čemu je tijekom pregleda bila vidljiva fiksiranost oca na majku uz sklonost obezvrjeđivanja i poništavanja njenih roditeljskih kapaciteta. Projektivne tehnike su kod oba roditelja detektirale ljutnje kao značajan izvor unutarnjih konflikata. Iako su oba roditelja tijekom interakcije verbalizira svoje negativnosti kao roditelja, opisujući svoje karakterološke osobitosti, oba su roditelja bila sklona negirati negativnosti u vlastitoj ličnosti. Odgovori na inventaru ličnosti opisuju oca kao osobu koja pokazuje pomanjkanje anticipatorne anksioznosti, pojačanu sklonost riziku, grandioznost i narcizam. U interpersonalnim odnosima otac je emocionalno udaljen te kontrolirajući spram okoline. Odgovori na inventaru ličnosti majku opisuju osobu nižeg empatskog kapaciteta koja u zadovoljavanju svojih potreba ne razmišlja o alternativnim rješenjima – impulzivna je, teže uči iz vlastitih grešaka, rigidna je, grandiozna i narcistična. Majka lako osjeti da drugi s njom nepravedno postupaju, može biti ogorčena. Nije sklona praštanju. Među nesvjesnim mehanizmima obrane kod oca dominira negacija, a kod majke projekcija. Projekcija je kod oca bila vidljiva tijekom razgovora i interakcije. U suočavanju sa stresom oba su roditelja usmjerena na traženje socijalne podrške, opisali su kapacitet za kognitivnu restrukturaciju i plansko rješavanje problema. Iako otac nastoji održavati samokontrolu povremeno uđe u konfrontaciju što predstavlja agresivne napore u rješavanju problema. Otac teže prihvaća vlastitu odgovornosti za nastanak problema, majka je iskazala da je sposobna sagledati vlastiti udio u nastanku problema – no projekcija kao mehanizam obrane ju u tome sprečava. U asocijacijama oba su roditelja usmjerena na BM, u odgovorima ga "prisvajaju" - moje dijete/moj sin BM. Iz dobivenih rezultata može se reći da kod oba roditelja dominiraju karakterološke osobitosti. Iste se kod oca mogu dijagnosticirati kao Miješani poremećaj ličnosti (naglašena projektivnost, narcistične crte, nedostatak empatije, sklonost kontroli). Kod majke nalazimo impulzivnost, nizak prag tolerancije na frustraciju, oscilacije raspoloženja-pretežito depresivnost, naznačene narcistične crte, manjak empatije) koje se mogu dijagnosticirati kao Emocionalno nezreli poremećaj ličnosti. Navedene karakteristike ličnosti roditelje ne priječe u obavljanju osnovne roditeljske skrbi, no priječe ih u prepoznavanju i zadovoljavanju emocionalnih potreba djeteta. Usprkos opisanim karakteristikama ličnosti, majka se tijekom vještačenja pokazala kao roditelj koji lakše prepoznaje potrebe djeteta (dijete ima prijatelje, majka ne inzistira na aktivnostima u [adresa] da dijete previše ne optereti, kvalitetno s djetetom provodi slobodno vrijeme, prepoznaje djetetove pozitivne i negativne osobine, pokušava mu nametnuti granice i pravila, kod oca i kod sebe vidi i pozitivne i negativne osobine). Otac je tijekom vještačenja bio sklon dokazivanju da BM nije dobro uklopljen u vrtić i sredinu (što je u suprotnosti s izvješćima), u dokazivanje majčine nesposobnosti da se brine o sebi i djetetu zbog bolesti (što je u suprotnosti s medicinskim nalazima), otac je bio sklon idealizirati sebe, a majku poništavati, negirao je i najmanje negativnosti u djetetovom ponašanju. Otac dijete odvodi na aktivnosti i s njim provodi slobodno vrijeme. Roditelji nisu razriješili ranije konflikte što je izraženije na strani oca koji majku poništava. Mlt Filip je za njegovu dob pod neprimjerenim pritiskom – trebao bi birati strane. Majci se u jednom trenutku obraća s gospođica majka, da bi u drugom trenutku spram nje pokazivao bliskost. U konfliktu je odanosti i govori roditeljima (dominantno ocu) ono što bi on htio čuti, a što je u suprotnosti s onim što saznajemo od djeteta kada ga indirektno pitamo kako provodi vrijeme. Iz razgovora s djetetom i opservacije interakcija vidljivo je da je dijete emocionalno vezano i blisko sa oba roditelja (npr. pita oca ako mama može s njima na bazen ili utakmicu – otac nije odgovorio; uzima crtež da bi ga pokazao majci). Roditelji drugog roditelja opisuju ugrožavajućim za mlt BM. Njihova komunikacija je visoko konfliktna i opterećena međusobnim optuživanjima i iskazivanju negativnosti, a zbog čega smo mišljenja da bi trebali stručnu pomoć nadležnog HZZSR. Zaključak je vještaka da oba roditelja pokazuju karakterološke specifičnosti koje zadovoljavaju kriterije za postavljanje dijagnoze Poremećaja ličnosti. Kod oca-miješani tip, kod majke-emocionalno nezreli tip. Navedeni poremećaji utječu na njihove roditeljske kompetencije na način da teže prepoznaju i zadovoljavaju emocionalne potrebe djeteta što je izraženije na strani oca. Provedenim obradama i postupcima procjenjujemo majku kao kompetentnijeg roditelja. Kod mlt. djeteta aktualno se ne nalaze izražene psihičke smetnje, no dijete je zbog visoko konfliktnog odnosa roditelja te zbog konflikta odanosti pod neprimjerenim pritiskom i u pojačanom riziku za razvoj poremećaja na razini osjećanja ili ponašanja. S obzirom na dob mlt. BM i znakove konflikta odanosti nije preporučljivo ispitivanje želja djeteta glede mjesta stanovanja i načina ostvarivanja osobnih odnosa s drugim roditeljem.
10. Obzirom na iznesene primjedbe na provedeno vještačenje od strane tuženika, od vještaka je zatraženo pisano očitovanje koje je dostavljeno 15. rujna 2025. (list 402-404 spisa), te je proveden dokaz saslušanjem vještaka na ročištu dana 19. ožujka 2026. Iz pisanog očitovanja vještaka proizlazi kako tuženik interpretira vještački nalaz na način da pojedine dijelove izvlači iz konteksta, te neosnovano vještake određuje kao pristrane u odnosu na majku. Prilikom provedbe vještačenja vještaci su izvršili uvid u spis, proveli psihologijsku i psihijatrijsku obradu oba roditelja, opservirali su njihove međusobne interakcije i interakcije roditelja s djetetom, a zaključke donijeli na način da su integrirali sve dobivene podatke. U odnosu na oba roditelja provedeni su identični postupci koji su interpretirani po pravilima struke, zbog čega su navod tuženika „da on nema povoljniju poziciju“ neosnovani i potkrepljuju njegove narcističke crte zbog kojih nije u stanju percipirati negativnosti u vlastitoj ličnosti. Vještaci nisu „bagatelizirali“ epilepsiju koju nesporno majka ima, međutim navedeno predstavlja stigmatizaciju majke temeljem bolesti. Majka redovno odlazi na kontrolne preglede i uzima lijekove, a što sve ne utječe na njezine roditeljske kompetencije.
11. Iz iskaza vještaka proizlazi da tuženik i dalje upire u pristran pristup vještaka iako su u više navrata naglasili da se nalaz i mišljenje izvodi objektivno, a osobito usmjereno u cilju dobrobiti mlt. djeteta. U odnosu na emocionalno nestabilni poremećaj ličnosti koji je utvrđen kod tužiteljice na temelju njezinih karakternih specifičnosti i provedene dijagnostike isti je dijagnosticiran prema važećim kriterijima struke odnosno prema NKB10 klasifikaciji za psihijatrijske bolesti i poremećaje. Kod oca su naišli na karakteristike miješanog poremećaja ličnosti sa istim dijagnostičkim pristupom pri čemu je svaki roditelj na svoju stranu dijagnosticiran kao specifična varijanta poremećaja ličnosti. Ono na što upire tuženik jeste poremećaj mišljenja koji je utvrđen kod tuženika u osnovnom nalazu koji ima granične specifičnosti psihotičnog mišljenja ali bez jasnih kliničkih manifestacija. Nadalje, i otac i majka su psihodijagnostički tretirani istim instrumentarijem pri čemu su u nalazu prema majci bili stroži na način da su i najmanja odstupanja kvalificirali kao potencijalno patološkim, a kod oca su one karakteristike koje bi bile patološke ublažili unatoč čega i jedan i drugi roditelj zadržavaju dijagnozu poremećaja ličnosti. U odnosu na nalaz specijalistice Tanje Kosec od dana 28.07.2025. istaknule su da je specijalistički nalaz klinička procjena i klinički dojam o nekoj osobi u ovom slučaju tuženika, a da je navedeni psihijatar bio u nepovoljnijoj poziciji u odnosu na sudskog vještaka psihijatra koji je u timu imao i psihologa. Nadalje, u ovom nalazu stoji da je gospodin ČM dolazio na prvi pregled psihijatra u lipnju 2023., da je pomoć potražio radi reaktivnih psihičkih smetnji, da je u tretmanu psihijatra redovit sa frekvencijom dolazaka svakih 15 dana. Navedeno utvrđenje jeste u kontradikciji s onime što je tuženik rekao vještacima, a to je da je jedan puta bio kod dr. Č, a iz ovog nalaza proizlazi da je u isto to vrijeme već bio u psihijatrijskom tretmanu kod dr. Kosec što bi značilo da je tuženik vještacima zatajio tu činjenicu. Psihijatrica dr. Kosec je procijenila da kod tuženika ne nalazi elemenata koji bi ukazivali na psihotičnosti što je sa kliničke pozicije točno, međutim psihodijagnostikom je utvrđena granična vrijednost na psihotične sadržaje. Točno je da kod tuženika nema jasnih i nedvojbenih sumanutih ideja, osobito halucinacija bilo kojeg tipa što odgovara psihotičnoj dimenziji odnosno to su psihotični simptomi. Iz ovog nalaza proizlazi da se tuženik psihijatru javio radi vlastitih psihičkih smetnji koje su dijagnosticiranje kao poremećaj prilagodbe, a ne iz motivacije osnaživanja roditeljskih kompetencija. Tome u prilog ide i dijagnoza poremećaja prilagodbe što je varijanta stresom uzrokovana poremećaja. U odnosu na bolest epilepsiju od koje tužiteljica boluje na temelju podataka kojima raspolažemo bolest je u stabilnoj fazi, epileptičkih napadaja nema, posjeduje vozačku dozvolu, vozi automobil, bolest je pod kontrolom, odnosno akutnih epizoda bolesti nema. Posve je jasno da bi tužiteljica bila bez vozačke dozvole i niti joj liječnik obiteljske medicine niti liječnik medicine rada ne bi dao dozvolu za vožnju kada bi bolest bila manifestna. Na temelju utvrđenih psihodijagnostičkih činjenica kao i na temelju podataka iz života višegodišnjih ponašanja i funkcioniranja dobije se dijagnoza poremećaja ličnosti miješani tip kod tuženika. Radi se o uglavnom stabilnim obrascima ponašanja, karakterološkim specifičnostima i funkcioniranju osobe koje su obično cijelo životne. Krivo se upire u poremećaj mišljenja u ovom slučaju jer je mišljenje samo jedan od aspekata psihičkog statusa koji se kod osobe procjenjuje. Drugi aspekt psihičkog statusa koji nam daje cjelovitu sliku i klinički dojam, a koji su temelj za postavljanje dijagnoze jesu: svijest, orijentacija, afekt, mišljenje po formi i po sadržaju, pažnja, koncentracija, raspoloženje, voljno nagonski resursi, emocionalnost, mnestičke i kognitivne funkcije, kritičnost. Postavljanje dijagnoze može se izvršiti i nakon sat vremena, nekada i manje, a znanje, iskustvo i stručnost daju psihijatru sposobnost da postavi dijagnozu, a u konkretnom slučaju ista je poduprta psihološkim testiranjem. Za napomenuti je da su vještaci tijekom obrade obitelji imali mogućnost i priliku opservirati interakciju između oba roditelja i mlt. djeteta te vidjeti na koji način se roditelji odnose prema zadanim pravilima prema mlt. djetetu. Tijekom interakcije bilo je vidljivo da je mlt. BM bio nesklon slijeđenju pravila, da je majka mlt. BM u više navrata pokušala usmjeriti na pravila koja su postavila vještaci, dok otac nije reagirao na rušenje pravila već je intervenirao u onom dijelu koje je on smatrao važnim. Iz navedenog je vidljivo da se majka više trudi djetetu postaviti granice, a bila je i vidljiva očeva popustljivost prema mlt. BM. Vještacima je neupitno da oba roditelja vole svoje dijete ali u svojim postupcima ne rade uvijek u interesu mlt. djeteta, a što je bilo vidljivo i u nalazu psihologa Đ iz studenog 2023. Zadnje informacije koje imamo o mlt. BM su sadržane u podnesku posebne skrbnice od 27.10.2025., a u kojem je mlt. BM iskazao da u svom životu ne bi ništa mijenjao, da je zadovoljan i sretan sa svime. Iz podneska posebne skrbnice može se naslutiti i prepoznati da između mlt. BM i oca postoje razgovori koji nisu u skladu sa smjernicama za razgovor sa djetetom jer takav način razgovora može potaknuti kod djeteta konflikt odanosti. Roditeljima bi se preporučilo da odu zajednički na psihoterapiju, a da bi razriješili ranije konflikte i unaprijedili svoje roditeljske kompetencije i poboljšanje međusobne komunikacije, a što bi bili u interesu njihovog zajedničkog djeteta. Ukoliko tuženik redovno odlazi na psihosocijalni tretman, a položio je i malu školu za uspješnije roditeljstvo može se reći da time radi na sebi, međutim bilo bi uputno da se oba roditelja zajedno uključe u obiteljsku psihoterapiju. Smatraju da bi bilo oportuno strankama izreći neku od blažih mjera iz nadležnosti Zavoda kao npr. nadzor nad ostvarivanjem roditeljske skrbi kako bi preko treće osobe moguće poboljšali međusobnu komunikaciju. Nije uobičajeno da u situacijama kada se roditelji ne slažu i neadekvatno komuniciraju da se dijete viđa s roditeljima po principu 7-7, ali s obzirom da isto traje od 2023. i da je mlt. BM iskazao da ne bi ništa mijenjao, da bi onda u ovoj situaciji bilo dobro uvažiti njegovo mišljenje. Za sada modalitet 7-7 ne treba mijenjati jer na ovaj način dijete ima strukturu vlastitog života i stabilnost što je u ovoj dobi jako važno. Za sada na temelju dostupnih podataka i činjenica je ovaj oblik najpovoljniji obrazac za mlt. dijete.
12. Ocjena je ovoga suda kako su za sada ispunjeni uvjeti i pretpostavke da mlt. dijete nastavi stanovati sa majkom na adresi u [adresa], da roditelji zajednički ostvaruju roditeljsku skrb, te da se osobni odnosi sa ocem odvijaju po sedam dana u kontinuitetu, te putem video poziva u tjednu kada je dijete kod drugog roditelja, sve na način kako je to određeno privremenom mjerom. Ovaj sud u cijelosti prihvaća kombinirano vještačenje dr. Ružić i prof. RM kao stručan i objektivan, proveden sukladno pravilima struke. Posebna skrbnica je predložila da i nadalje se osobni odnosi nastave odvijati prema pravomoćnoj privremenoj mjeri iz razloga što se dijete dobro prilagodilo i adaptiralo te na navedeni način dobro funkcioniranja. Škola koju mlt. BM pohađa već dvije godine izvještava o tome da dječak u svim nastavnim područjima i socijalizaciji sa vršnjacima izvrsno funkcionira, oba roditelja surađuju sa školom i prate uspjeh dječaka a iz čega se zaključuje da BM uspješno funkcionira u aktualnom postojećem rasporedu. Roditelji su naveli da BM tri dana u tjednu pohađa izvanškolske aktivnosti u [adresa], da je udaljenost između [adresa] i [adresa] oko 36 km, te da vožnja traje oko 40 min. Iako majka problematizira predmetnu udaljenosti i činjenicu da bi dodatno nakon škole tri puta tjedno trebala sina voditi na aktivnosti u [adresa], jer da se dijete dodatno umara, razdražljiv je, međutim iz razgovora sa mlt. djetetom proizlazi drugačije. Ovdje valja napomenuti da je mlt. BM u predmetu koji se kod ovoga suda vodi pod posl.br. R1 Ob-663/2024 radi izmjene privremene mjere, dana 27. listopada 2025. proveo razgovor sa posebnom skrbnicom (list 432-435 spisa) iz kojeg u bitnom proizlazi da mu je ovakav raspored 7/7 „OK“, da ga vezano za obitelj ništa ne brine, ne bi ništa mijenja u svom životu, zadovoljan je i sretan sa svime. Ima mamin i tatin tjedan, kada je kod tate svaki dan se čuje sa mamom i obrnuto. Cijeneći navode vještaka prilikom usmenog saslušanja da bi u konkretnoj situaciji trebalo uvažiti mišljenje djeteta, da postojeći model 7/7 koji se primjenjuje od 2023. djetetu daje strukturu i stabilnost, sud je odlučio da će se osobni odnosi odvijati na već ustaljeni način kako je to određeno privremenom mjerom. Roditelji moraju poraditi na međusobnoj komunikaciji, a neprimjereni razgovori s djetetom predstavljaju psihološko zlostavljanje djeteta.
13. Budući se predmetni postupak vodio 4 godine sud je odlučio ponovno provesti dokaz saslušanjem parničnih stranaka iako su isti saslušani u postupku radi privremene mjere. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je privremena mjera u predmetu ovoga suda poslovni broj R1 Ob-270/2022 donesena kada je BM išao u vrtić, tako da ga je ona u tjednu kada je bio sa njom svaki dan vozila i išla po dijete u vrtić u [adresa]. Od njegove 6. do 7. godine morao je pohađati predškolski odgoj u vrtiću u [adresa] tako da ga je otac u onom tjednu kada dijete boravi kod njega trebao voziti u vrtić u [adresa] ali to nije redovno činio. Na završnu priredbu vrtića u [adresa] ona je BM dovela, međutim kada je tuženik trebao dovesti na završnu priredbu u [adresa] nije ga doveo. Bez sudske odluke međusobno su se dogovorili da jedan dan u tjednu ponekad je to četvrtak, ponekad petak, roditelj s kojim taj tjedan nije dijete provede s njim poslijepodne npr. uzme ga iz vrtića, danas iz škole i vrati drugom roditelju navečer. Sve navedeno zahtjeva puno vožnje tako da BM često bude umoran i zaspe u autu, budući vožnja traje oko 40 minuta. BM trenira plivanje u [adresa] utorkom i četvrtom i odlazi u Tinker labs u [adresa] ponedjeljkom. Na te aktivnosti odvodi ga otac i to u onom tjednu kada je BM kod tate . Željela ga je upisati na aktivnosti u [adresa] ali u tome nema podršku tuženika. BM se jako dobro snašao u školi, jako je pametan, inteligentan, prolazi sa 5 i ide u produženi boravak gdje pišu zadaću i igraju se. Zaposlena je u obrtu svoje majke, koji se bavi iznajmljivanjem soba sa doručkom. Radi tijekom ljetnih mjeseci i to od travnja do listopada, sa primanjima između 1.500,00 i 2.000,00 EUR. BM je dobrog zdravlja, više ne odlazi logopedu, ima uobičajene potrebe za dijete svog uzrasta. Oba roditelja kupuju mu odjeću, obuću, plaćaju mu školske izlete, sve dijele. Njezin je prijedlog da BM stanuje sa njom jer smatra da djetetu treba najprije majka, djeca su više vezana za majke, a da se sa ocem viđa svaki drugi vikend, koji dan u tjednu kako god se dogovore odnosno kako je to i predloženo u tužbenom zahtjevu. Iz iskaza tuženika proizlazi da je ovakav raspored 7/7 u djetetovom najboljem interesu. Nije mu se žalio da bi bio umoran zbog vožnje u školu i iz škole. Naime, BM se probudi oko 7,30 sati, iz kuće u školu krećemo u 7,50 sati, otprilike u 8,20 sati su ispred škole. Navečer ide spavati oko 9,30, 9,40 sati tako da ima dovoljno vremena za odmor. Kako je BM po pitanju hrane dosta izbirljiv u produženi boravak po njega dođe najčešće u 14,30 sati ili u 15,15 sati kako bi što prije ručao jer bude gladan. Kada dođu kući najprije ručaju, BM se malo odmori, pogledaju da li je napisao školsku zadaću, utorkom i četvrtkom ima plivanje od 19,00 do 20,00 sati, a ponedjeljkom Tinker labs od 18,45 do 19,45 sati. U dane kada nema navedene aktivnosti igraju se ispred zgrade, prošetaju po gradu, odlazi na dječje rođendane jer u [adresa] ima jako puno prijatelja iz vrtića. Zaposlen je u obiteljskom obrtu, imaju dvije zlatarnice, primanja su mu 1.000,00 do 1.300,00 EUR mjesečno.
14. Odredom čl. 104. st. 1. ObZ-a propisano je da roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb . Odredbom čl. 84. st. 3. ObZ-a propisano je da dijete ima pravo živjeti sa svojim roditeljima, a ako roditelji žive razdvojeno, dijete ima pravo na roditeljsku skrb obaju roditelja, dok je stavkom. 4. istog članka propisano kako je osobno pravo djeteta na ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljima i drugim bliskim osobama s kojima ne stanuje, a prema odredbi čl. 86. st. 2. ObZ-a, u svim postupcima u kojima se odlučuje o nekom djetetovom pravu ili interesu dijete ima pravo na prikladan način, između ostalog, izraziti svoje mišljenje te biti obaviješteno o mogućim posljedicama poštivanja njegova mišljenja, koje se prema stavku 1. istog članka uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelošću. Kada dogovor roditelja izostane isti nadomješta sudska odluka. Prema odredbi čl. 4. Konvencije o kontaktima s djecom (NN Međunarodni ugovori 7/08) dijete i njegovi roditelji imaju pravo na ostvarivanje i održavanje redovitih međusobnih kontakata, a u sudskom razrješenju obiteljskih odnosa se mora polaziti od uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji, zaštite dobrobiti i prava mlt. djeteta te odgovornosti obaju roditelja za podizanje i odgoj djeteta pri čemu posebno treba imati u vidu pravo djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti što u pravilu uključuje kontinuirani kontakt s oba roditelja. Iako roditelji moraju poraditi na vlastitoj međusobnoj komunikaciji, uvažavanju drugog roditelja, ocjena je ovoga suda da je trenutno u najboljem interesu mlt. BM da se nastavi viđati sa ocem na način kako je to i do sada činio. Osnov za takovo presuđenje sud je našao u provedenom kombiniranom vještačenju, a ranije u mišljenju Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Rovinj koji je dan za potrebe donošenja privremene mjere, te iskazanom mišljenju mlt. djeteta danom posebnoj skrbnici. Rukovodeći se načelom najboljeg interesa djeteta, što je osnovno načelo propisano odredbom čl. 5. st. 1. ObZ-a, prema kojoj odredbi sudovi moraju ponajprije štititi prava djeteta i njegovu dobrobit, te odredbom članka 3. Konvencije o pravima djeteta (NN-Međunarodni ugovori, 12/93, 20/97), sud je odlučio da će roditelji zajednički ostvarivati roditeljsku skrb, kao i da će zajedničko dijete stranaka stanovati sa majkom, a osobne odnose s ocem ostvarivati svaki drugi tjedan kontinuirano po 7 dana.
15. Između stranaka ne postoji spor glede visine uzdržavanja, budući svaki od roditelja skrbi o djetetu u vremenu kada je dijete sa tim roditeljem, te mu zajednički priskrbljuju sve što mu je potrebno. Od donošenja privremene mjere mlt. BM jednako vremena provodi sa svakim od roditelja. Radi se naime o situaciji iz čl. 310. st. 3. ObZ-a, kojom odredbom je propisano da ako roditelji provode podjednako vremena s djetetom i podjednako svakodnevno skrbe o djetetu, novčano uzdržavanje za dijete može se urediti sporazumno u skladu s obiteljskim okolnostima. U konkretnoj situaciji gdje će i u buduće mlt. BM jednaku količinu vremena provoditi sa svakim od roditelja, a čija skrb će biti ravnopravna i jednako vrijedna, prema stavu ovoga suda opravdano je da ih snosi svaki od roditelja u vrijeme koje dijete provede s time roditeljem, a eventualne daljnje troškove u vezi uzdržavanja da podmiruju u jednakim dijelovima, a kao što to nesporno već i čine.
16. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP -a. Obzirom na uspjeh stranaka u postupku sud je odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove. Cijeneći kvalitativni uspjeh stranaka u postupku valja istaknuti kako je prijepor između stranaka postojao glede odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati, te o načinu ostvarivanja osobnih odnosa. Tužiteljica je uspjela sa zahtjevom da mlt. dijete nastavi s njom stanovati, međutim nije uspjela sa zahtjevom u odnosu na način ostvarivanja osobnih odnosa. Tuženik nije uspio sa zahtjevom da mlt. dijete stanuje s njim, kao ni sa zahtjevom u odnosu na način ostvarivanja osobnih odnosa, budući je tek tijekom trajanja ovog postupka predlagao da se osobni odnosi nastave odvijati sukladno privremenoj mjeri. Odluka suda da svaka stranka snosi svoji parnični trošak temelji se na čl. 366. st. 1. ObZ-a, budući je sud prihvatio u konačnici prijedlog tuženika u odnosu na način ostvarivanja osobnih odnosa , te prijedlog tužiteljice u odnosu na mjesto stanovanja mlt. djeteta.
U Puli, 30. travnja 2026.
S u d a c
Nataša Horvat
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
Dna:
1. tužiteljici po pun.
2. tuženiku po pun.
3. posebnoj skrbnici
4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Poreč - po pravomoćnosti
