Poslovni broj: Usž-1064/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Vlahe Bassegli Gozze, članova vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice LA iz [adresa], protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostava u Pazinu, Građevinska inspekcija, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja građevine – odgodnog učinka tužbe i izdavanja privremene mjere, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-2085/2025-4 od 26. studenog 2025., na sjednici vijeća održanoj 30. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-2085/2025-4 od 26. studenog 2025.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem prvostupanjskog suda pod točkom I. izreke odbijen je prijedlog tužiteljice za određivanjem odgodnog učinka tužbe, a pod točkom II. izreke odbijen i prijedlog za izdavanje privremene mjere kojom se zabranjuje tuženiku izvršenje rješenja, klasa: UP/I-362-02/25-02/635, urbroj: 443-02-04-14-25-1 od 16. rujna 2025. godine do pravomoćnog okončanja postupka uklanjanja.

2. Tužiteljica je protiv rješenja prvostupanjskog suda podnijela žalbu ističući da je protiv rješenja tuženika od 16. rujna 2025. godine (o uklanjanju) podnijela tužbu. Rješenjem o uklanjanju da je naloženo rušenje dograđenog dijela građevine u razini prizemlja i nadogradnje potkrovne etaže iznad cijelog prizemlja sa dvostrešnim krovom izgrađeno na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz obrazloženje da je sve izgrađeno bez izvršne građevinske dozvole i u svrhu rekonstrukcije postojeće građevine sve pobliže opisano u navedenom rješenju. Pritom se tuženik pozvao i na rješenje o izvedenom stanju od 29. siječnja 2016. godine (pravomoćno 3. ožujka 2016.) pokrenut po zahtjevu ĐA iz [adresa] kojim je ozakonjena nezakonito izgrađena poluugrađena stambena zgrada izgrađena na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sve pobliže opisano u navedenom rješenju. Navedeno je da građevina nije završena, da nije izveden krov i završeni fasadski radovi ali da se rekonstrukciji iste pristupilo bez građevinske dozvole pa je utvrđena povreda članka 106. stavak 1. i stavak 2. Zakona o gradnji. Ističe da je u međuvremenu ĐA umro **.**.2023. te je istog naslijedila supruga LA (ovdje tužiteljica). Ističe nespornim da je dograđeni dio građevine u razini prizemlja tlocrtnih dimenzija 2,5 x 4,5 m kako se navodi u rješenju izvršeno bez građevinske dozvole, no nadograđena potkrovna etaža (krov) iznad cijelog prizemlja tlocrtnih dimenzija 5,2 x 11,1 visine nadozida potkrovlja 1m sa dvostrešnim krovom ukupne visine sljemena 5,5 m da je vršena na temelju ovlaštenja iz točke 1.2. rješenja o izvedenom stanju kojom je ovlašteno završiti zgradu i izvesti fasadu, ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida. Tuženik ističe da tužitelja nije dostavila glavni projekt na uvid te iz tog razloga da isto nema težinu dokaza. Tužiteljica ističe da za navedeni krov je izrađen glavni projekt te da je isti predan Gradu Vodn janu prilažući potvrdu o zaprimanju glavnog projekta od strane Grada Vodnjana pa je isto u skladu s točkom 1.2. rješenja o izvedenom stanju. Tuženik ističe između ostalog da je izvedena dogradnja prizemlja čime su povećani tlocrtni gabariti ozakonjene građevine, što tužiteljica niti ne spori te ističe da će ukloniti dograđeno prizemlje dimenzija 4,5 x 2,5m. Međutim, navodi tuženika u dijelu koji se odnosi na to da je kosi krov iznad cijelog tlocrta prizemlja izveden sa nadozidom većim od 0,6 m, čime su povećani visinski gabariti više od dopuštenog, odnosno 1m, kako se navodi, te da se za takve radove treba ishoditi građevinska dozvola te da se ne može graditi primjenom odredbi Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama te da se istoj može pristupiti samo nakon ishođenja građevinske dozvole tužiteljica osporava. Ističe da sporni nadozid nije visine 1m kao što navodi tuženik, već da je visine 0,6 m, a krov se oslanja na grede i rogove te je završen upravo u skladu s Pravilnikom i u skladu s propisima – odredbom članka 5. stavak 1. točka 6. Pravilnika i prema članku 128. Zakona o gradnji. Predlaže usvojiti žalbu, poništiti osporeno rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak prilažući odgovor na tužbu tuženika, fotografije koje prikazuju visinu nadozida, glavni projekt koji je predan Gradu Vodnjanu i prijavu početka građenja.

3. Tuženik se očitovao na žalbu tužiteljice ostajući pri svim navodima iz obrazloženja osporenog rješenja dodajući da obrazac prijave početka građenja s datumom primitka 16. prosinca 2025., nije dokaz o zaprimljenom zahtjevu obzirom da ne sadrži klasu predmeta u kojem je urudžbiran niti se s građenjem može započeti prije nego što nadležni upravni odjel izda obavijest o prijavi početka građenja u sustavu e-dozvola, preslika prve stranice glavnog projekta za dovršetak nezavršene stambene zgrade nije glavni projekt iz kojeg bi bilo moguće utvrditi koji su radovi njime obuhvaćeni, kojih dimenzija, niti kakvu je izjavu potpisao projektant u vezi s usklađenosti projekta s prostorno planskom dokumentacijom, fotografije visine nadozida nisu relevantan dokaz budući je rješenjem o izvedenom stanju ozakonjenja maksimalna visina zgrade od 2,7 m (do vrha ploče prizemlja), a nadzorom građevinskog inspektora izmjerena visina do strehe zgrade u sjevernom uličnom pročelju iznosi 3,7 m, a u južnom pročelju maksimalne visine 4,0 m. Predmetna nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema odredbama PPU grada Vodnjana se nalazi izvan granica građevinskog područja naselja – u zoni rekreacije označenoj sa "R", gdje je gradnja stambenih građevina protivna prostornom planu, a u konkretnom slučaju se primjenjuje i odredba članka 1. stavak 3. točka 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, prema kojoj se samo iznimno protivno prostornom planu mogu projektirati, graditi i izvoditi radovi na završavanju nezavršene zgrade stambene namjene za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju u okviru ozakonjenih gabarita te za izvođenje fasade i ravnog, kosog ili zaobljenog krova bez nadozida. Zaključuje da se na predmetnoj nekretnini odvija permanentna bespravna gradnja, čak i nakon što je Zakonom o ozakonjenju nezakonito izrađenih zgrada dana mogućnost zadržavanja u prostoru zgrade sa stanjem izgrađenosti do 21. lipnja 2011. i mogućnost njezina završetka izvedbom fasade i krova bez nadozida, ali u skladu s prethodno izrađenim glavnim projektom.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja prvostupanjskog suda u granicama razloga navedenih u žalbi u smislu odredbe članka 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. -dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da osporenim rješenjem uz obrazloženje kakvo je njime dano nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

6. Prema podacima spisa predmeta proizlazi da je tužiteljica u konkretnom slučaju podnijela tužbu prvostupanjskom upravnom sudu protiv rješenja tuženika, klase: UP/I - 362-02/25-02/635, urbroj: 443-02-04-14-25-1 od 16. rujna 2025., kojim je naloženo tužiteljici ukloniti: dograđeni dio građevine u razini prizemlja te nadograđenu potkrovnu etažu iznad cijelog prizemlja, visine nadozida potkrovlja 1 m, sa dvostrešnim krovom ukupne visine sljemena 5,5 m, izgrađeno bez izvršne građevinske dozvole i u svrhu rekonstrukcije postojeće građevine, na zemljištu oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve pobliže opisano u navedenom rješenju.

7. Podnoseći predmetnu tužbu, tužiteljica je predložila i određivanje odgodnog učinka tužbe pozivom na odredbu članka 42. Zakona o upravnim sporovima, te prijedlog za određivanje privremene mjere u skladu s istom odredbom Zakona, koji prijedlozi su odbijeni ovdje osporenim rješenjem prvostupanjskog suda od 26. studenog 2025. godine.

8. Prvostupanjski upravni sud se pozvao u obrazloženju osporenog rješenja pravilno na odredbu članka 42. ZUS-a, kojom je propisano da tužba nema odgodni učinak, osim kad je to zakonom propisano (stavak 1.). Sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu (stavak 2.). Dakle, prvostupanjski upravni sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak samo ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti navedeni u citiranoj odredbi Zakona.

9. Nadalje, odgoda izvršenja do okončanja upravnog spora u slučajevima bespravne gradnje bila bi protivna javnom interesu kako to pravilno navodi i prvostupanjski upravni sud. Tuženikovo postupanje, odnosno poduzimanje mjera uklanjanja građevine utemeljeno je na odredbi članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21. i 67/23.), s ciljem suzbijanja nezakonite gradnje. Kako je predmetna građevina izgrađena bez valjane dozvole, a zakonom je propisano da se građenju (pa i rekonstrukciji-nadogradnji) može pristupiti samo na temelju pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole, propisana mjera uklanjanja bespravne gradnje nužna je za postizanje navedenog cilja. Nezakonitom gradnjom tužiteljica je dobrovoljno pristala snositi rizik koji nosi takvo njeno postupanje, odnosno pristala je na mogućnost da joj nadležni građevinski inspektor naloži uklanjanje građevine koja se gradi bez odgovarajućeg odobrenja za gradnju.

10. Nadalje, odredbom članka 42. stavak 3. ZUS-a, propisano je da sud može na prijedlog stranke izdati privremenu mjeru ako je to nužno kako bi se izbjegla šteta koja bi se teško mogla popraviti, a privremena mjera nije protivna javnom interesu, niti bi se njome nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj strani.

11. Predlažući odgodu izvršenja osporenog rješenja tuženika do donošenja pravomoćne presude u ovom sporu proizlazi, sadržajno sagledavajući citirani prijedlog tužiteljice, da je istim također predložila odgodni učinak tužbe. Međutim, već je prethodno objašnjeno da za određivanje odgodnog učinka u konkretnoj situac iji tužiteljica nema ispunjene propisane pretpostavke iz odredbe članka 42. stavak 2. ZUS-a, pa je prvostupanjski upravni sud pravilno odbio postavljeni prijedlog tužiteljice za odgodnim učinkom tužbe. Nadalje, tužiteljica svojim navodima osim toga ničim nije dokazala da bi joj nastala nenadoknadiva šteta odnosno šteta koja bi se teško mogla popraviti, pa je pravilno odbijen i navedeni prijedlog pozivom na odredbu članka 42. stavak 3. ZUS-a.

12. Imajući u vidu sve naprijed navedeno i neprijeporno utvrđeno, ovaj Sud ocjenjuje da je tužiteljičina žalba neosnovana slijedom čega je trebalo u smislu odredbe članka 135. stavak 1. ZUS-a, riješiti kao u izreci.

U Zagrebu, 30. travnja 2026.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner