Poslovni broj: Usž-851/2025-5

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Vlaha Bassegli Gozze, članova vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja P.B. GRAD d.o.o. Zagreb, Radnička cesta 50, zastupan po odvjetnici Mariji Perkov iz Odvjetničkog društva Marić Stajčić i Perkov j.t.d. sa sjedištem u Zagrebu, Radnička cesta 54, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnji ured, Sektor za nadzor građenja, Služba podrške radu, Građevinska inspekcija, Zagreb, Šubićeva 29, radi bespravne nadogradnje poslovne građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Zagrebu, poslovnog broja: Us I-388/2024-7 od 25. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 30. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda i rješenje Upravnog suda u Zagrebu, poslovnog broja: Us I-388/2024-7 od 25. listopada 2024.

II. Odbacuje se prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe.

III. Odbacuje se prijedlog tužitelja za izdavanje privremene mjere kojom se zabranjuje izvršenje rješenja o uklanjanju.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbenog dijela upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenje tuženika, klasa: UP/I-362-02/23- 02/1298, urbroj: 443-01-15-23-2 od 14. prosinca 2023. godine kojim se tužitelju kao investitoru nalaže ukloniti bespravnu nadogradnju poslovne namjene izgrađenu na ravnom krovu, iznad 8. kata na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve pobliže opisano u navedenom rješenju (I.). Odbijen je tužitelj sa zahtjevom za naknadu troškova prvostupanjskog upravnog spora (II.). Rješenjem prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužitelj s prijedlogom za odgodnim učinkom tužbe.

2. Tužitelj je protiv citirane presude prvostupanjskog suda podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga, smatrajući da je počinjena povreda odredbe članka 60. Zakona o upravnim sporovima, koja se odnosi na obrazloženje presude za koje ističe da nije sačinjeno sukladno zakonskoj odredbi. Smatra da iz obrazloženja presude proizlazi da sud pri donošenju iste nije razmatrao dokaze i navode na koje se tužitelj pozvao, već da prihvaća nekritički navode tuženika. Smatra neutvrđenim na temelju koje osnove je utvrđeno da je upravo tužitelj osoba koja treba izvršiti uklanjanje predmetnog objekta, odnosno dijela objekta, koja nekretnina je predmet nadzora i što je predmet uklanjanja. Ističe da je zkč. br. [katastarska čestica] upisana u Zk. uložak [broj ZK uloška], koji se sastoji od 455 posebnih suvlasničkih dijelova, a sud da nije mogao uvidom u Zk. izvadak utvrditi na kojem se dijelu, zajedničkom ili posebnom nalazi navodno bespravno izgrađeni dio. Smatra da niti rješenje tuženika nije sačinjeno u skladu s odredbom članka 98. stavak 1. i 3. Zakona o općem upravnom postupku, pri čemu se dodatno poziva i na odredbu članka 3. Zakona o gradnji, smatrajući da u konkretnom slučaju nije obrazloženo da bi se radilo o rekonstrukciji. Smatra da ono što je upisano u zemljišne knjige ne može biti predmetom uklanjanja . Poziva se na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, konkretno na odredbu članka 120. Smatra da tuženik nije točno utvrdio radi li se ovdje o gradilištu ili završenom objektu, u čemu se sastoji navodna nadogradnja, je li nadogradnja izvršena na objektu koji je već postojao na krovu i za kojeg je ishođena dozvola. Tužitelj je predložio usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti te poništiti osporenu presudu. Tužitelj je naknadno podneskom od 16. veljače 2026. godine podnio Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za odgodni učinak tužbe ističući da je prvostupanjski upravni sud isti prijedlog odbio. Ističe da je žalba protiv presude uložena i protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za odgodni učinak tužbe da u skladu s člankom 26. stavak 2. u vezi članka 42. stavak 2. ZUS-a i po drugi puta predlaže odgodu izvršenja osporenoga rješenja. Pritom ističe da je vođen identičan inspekcijski nadzor za istu poslovnu građevinu izgrađenu na istoj katastarskoj čestici oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na temelju istovjetnog inspekci jskog nadzora provedenog istog dana te da se oba rješenja odnose na uklanjanje bespravnih nadogradnji na istoj zgradi, međutim da je sud u tom drugom sporu odobrio predloženi odgodni učinak tužbe. Ističe da je tuženik paralelno s ovim postupkom pristupio prisilnom izvršenju osporavanog rješenja putem izricanja novčanih kazni te da su izrečene ukupno tri novčane kazne, temeljem kojih su blokirani poslovni računi tužitelja te tuženik najavljuje uskoro donošenje rješenja prisilnog izvršenja putem treće osobe na odgovornost i trošak tužitelja. Podneskom tužitelj predlaže odgodu izvršenja rješenja tuženika do pravomoćnog okončanja upravnog spora po žalbi. Podneskom od 1. travnja 2026. godine – požurnicom, tužitelj ustraje na donošenju rješenja o odgodnom učinku tužbe navodeći da je doneseno rješenje o izvršenju putem treće osobe za dan 10. travnja 2026. godine te da bi izvršenjem nastala šteta koja se naknadno ne bi mogla otkloniti, da postoji mogućnost naknadne legalizacije predmetnog objekta za kojeg je doneseno rješenje o uklanjanju jer je u tijeku izmjena Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, ističući da su predmetne nadogradnje na poslovnoj građevini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljive na DOF5/2011 te da je tužitelj već pokrenuo postupak ishođenja lokacijske i građevinske dozvole. Smatra da uslijed toga proizlazi jasno opravdano donošenje odluke o odgodnom učinku tužbe. Predlaže žurno donošenje rješenja kojim se odgađa izvršenje rješenja tuženika od 3. studenoga 2023. godine do pravomoćnog okončanja ovog upravnog spora ili alternativno donošenje privremene mjere, sukladno članku 41. stavak 3. ZUS- a, kojim bi se zabranilo izvršenje prethodnog rješenja do odluke o prijedlogu za odgodni učinak, a najmanje do isteka roka od 14. travnja 2026. godine.

3. Tuženik se nije očitovao o žalbi.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prijedlog za odgodni učinak tužbe i izdavanje privremene mjere podnesen ovom Sudu nije dopušten.

6. Ispitujući osporenu presudu i rješenje prvostupanjskog upravnog suda u granicama razloga navedenih u žalbi, u smislu odredbe članka 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da osporenom presudom i rješenjem uz obrazloženje kakvo je njime dano nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

7. Naime, prema podacima spisa predmeta proizlazi da je u konkretnom slučaju proveden inspekcijski nadzor izvođenja građevinskih radova na ravnom krovu iznad 8. kata poslovne građevine izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa] , i to dana 30. listopada 2023. godine u nazočnosti člana Uprave tvrtke tužitelja IFD te je utvrđeno da je tužitelj kao investitor izveo nadogradnju poslovne građevine izgrađene na predmetnoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na navedenoj adresi i to na način da je: na ravnom krovu iznad 8. kata izgradio nadogradnju nepravilnog tlocrtnog oblika, visine etaže, smještena sjeveroistočno i sjeverozapadno od prostora liftova i stubišta, koja nadogradnja je poslovne namjene i u funkciji. Nadogradnja je izvedena prema skici koja je prilog zapisniku navedenog inspekcijskog nadzora te tlocrtnih dimenzija: cca 25,30 x 6,20 + 14,40 x 8,05 + 4,70 x 4,30 + 10,60 x 10,00 m. Utvrđeno je da je investitor i vlasnik predmetne nadogradnje tužitelj.

8. Prvostupanjski upravni sud je u upravnom sporu izvršio uvid u cjelokupni spis predmeta, spis tuženika kao i rješenje tuženika od 14. prosinca 2023. godine, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 24. studenoga 2023. godine, potvrdu glavnog projekta od 15. srpnja 2010. godine, potvrdu izmjena i dopuna glavnog projekta od 21. studenoga 2011. godine, uporabnu dozvolu od 3. veljače 2012. godine, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 30. listopada 2023. godine te naposljetku zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – zk. ul. br. [broj ZK uloška].

9. Tuženik i prvostupanjski upravni sud (koji je izvršio uvid u cjelokupan spis predmeta) pravilno zaključuju da za predmetnu nadogradnju – rekonstrukciju nije ishođeno potrebno odobrenje za gradnju, odnosno građevinska dozvola. Naime, tuženik je uvidom u službenu dokumentaciju Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje graditeljstvo te komunalne poslove i promet od 24. studenoga 2023. godine utvrdio navedenu činjenicu. Pravilno pritom utvrđuje tuženik i sud da iz spisu priloženih potvrda (naprijed navedenih) proizlazi da se unutar građevine predviđa ukupno sedam funkcionalnih jedinica te da poslovna građevina ima četiri podzemne etaže i devet nadzemnih etaža (P+8 K), time da je heliodrom na krovu upravne građevine, dok iz uporabne dozvole od 3. veljače 2012. godine proizlazi da se uporabna dozvola izdaje za dio građevine izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je investitor obvezan, između ostalog, ishoditi zasebne uporabne dozvole za heliodrom na krovu devete etaže.

10. Prvostupanjski upravni sud se pravilno poziva na odredbu članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) na temelju koje odredbe u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

11. Naime, prema stanju spisa predmeta, rješenja tuženika i osporene presude proizlazi da je predmetna nekretnina u odnosu na koju je doneseno rješenje o uklanjanju građevinskog inspektora izgrađena kao objekt sa 8 etaža i ravnim krovom terase. Tužitelj je u zemljišnim knjigama upisan u suvlasničkom dijelu od 863,68/10.000 etažno vlasništvo (E-449) poslovni prostor oznake PP/02/02, pov. 495,00 čm, poslovni prostor na etaži 02. i 03. [adresa], zajedno sa pripadajućom terasom oznake T/02/02, pov. 206,98 čm na etaži 02, pripadajućom terasom oznake T/01/09, pov. 305/24 čm na etaži 09 te pripadajućom tehnološkom prostorijom oznake TP/02/09, pov. 379/02 čm s pripadajućim prostorijama na etaži - 4., -3., -2. i -1. Proizlazi da je bespravna nadogradnja poslovne namjene, izgrađena na ravnom krovu iznad 8. kata, na način kako je to opisano osporenim rješenjem tuženika i u rješenju navedenih tlocrtnih dimenzija. Prvostupanjski sud utvrđuje da, međutim navedene tehnološke prostorije ne odgovaraju bespravnoj nadogradnji pobliže opisanoj rješenjem građevinskog inspektora i sačinjenoj skici koja čini sastavni dio sačinjenog zapisnika. Prvostupanjski sud se u obrazloženju presude pozvao i na priložene potvrde glavnog projekta iz 2011. godine kao i uporabnu dozvolu izdanu 2012. godine, ali za dio građevine (ne i za bespravni nedograđeni dio na devetom katu) pravilno utvrđujući da za tehnološke prostorije vezane za krov – poslovne građevine nije izdana potvrda glavnog projekta. Pri tom se prvostupanjski upravni sud pozvao na odredbu članka 149. stavak 1. i 3. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17. i 39/19.) prema kojoj odredbi je propisano da upis zabilježbe iz stavka 1. ovog članka (uporabna dozvola) je dokaz o evidentiranju navedene isprave, odnosno da isprava nije evidentirana, međutim, navedeno nije dokaz o zakonitosti i uporablj ivosti građevine.

12. Obzirom na navedeno pravilno je prvostupanjski upravni sud osporenim rješenjem odbio prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe, pri čemu se pravilno pozvao i na odredbu članka 42. stavak 2. ZUS-a, članak 103. Zakona o Državnom inspektoratu. Suprotno mišljenju tužitelja odgoda izvršenja, u predmetima inspekcijski utvrđene bespravne gradnje protivna je javnom interesu.

13. U obrazloženju osporene odluke prvostupanjski upravni sud je iznio jasne i valjane razloge kojima se rukovodio prilikom donošenja osporene odluke, koje razloge u cijelosti prihvaća i ovaj Sud, obzirom da su utemeljeni na pravilnoj ocjeni dokaza provedenih u postupku, relevantnih za donošenje zakonite odluke u ovoj upravnoj stvari. Također, treba reći da je izrekom osporenog rješenja tuženika jasno i precizno utvrđena građevina – nadogradnja koja je izgrađena bez prethodno ishođene građevinske dozvole.

14. Tužitelj navodima žalbe nije doveo u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a u odnosu na podnošenje zahtjeva za ozakonjenje predmetne nezakonite gradnje na temelju očekivanih, po tužitelju, izmjena Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama treba reći da navedeni prigovor nije od utjecaja na zakonitost ovdje osporenog inspekcijskog rješenja, već može biti pravno relevantan jedino u tom postupku u smislu odredbe članka 42. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj: 86/12., 43/13., 65/17., 14/19.) kojim je propisana mogućnost prekida postupka izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade.

15. Ovaj Sud nalazi neosnovanim i prigovore tužitelja kojima ističe da ne bi bio investitor predmetne dogradnje kao i da nije jasno utvrđeno da bi tužitelj bio investitor obzirom da je nadležni građevinski inspektor mjere sukladno Zakonu o Državnom inspektoratu ovlašten izreći kako investitoru, tako i vlasniku građevine, a u konkretnom slučaju nije sporno da je tužitelj i vlasnik predmetnog dograđenog dijela, poslovnog objekta na ravnom krovu iznad 8. etaže poslovne zgrade izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] [adresa].

16. Tužitelj u svojoj žalbi protiv osporene presude (točka II.8.) navodi da je prema navodima samog tuženika u inspekcijskom rješenju nadogradnja izvršena tijekom proljeća 2020. i ljeta 2022. godine, dok su naprijed navedene potvrde i uporabna dozvola iz 2011., odnosno 2012. godine, dakle ne i za bespravno nadograđeni dio. Također, u podnesku dostavljenom ovom Sudu 16. veljače 2026. tužitelj navodi (točka III.c) da nadogradnje postoje već više od tri godine. Navodi tužitelja iz citiranog podneska da je pokrenuo postupke izdavanja lokacijske/građevinske dozvole kao i namjeru podnošenja zahtjeva za legalizaciju (budući da je u tijeku izmjena Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama) idu u prilog utvrđenom od strane građevinskog inspektora da se u konkretnom slučaju radi o bespravnoj gradnji.

17. Naposljetku, treba reći da je prijedlog tužitelja za odgodni učinak tužbe (16. veljače 2026. godine te 1. travnja 2026. godine) te podredno izdavanje privremene mjere iz navedenog razloga nedopušten. Naime, redovnim pravnim lijekom se osporava zakonitost prvostupanjske presude pa je opseg žalbenog spora determiniran osporenom odlukom, u kojem se ocjenjuje njezina zakonitost te se poradi navedenog, u sporu koji se vodi povodom žalbe podnesene protiv presude kojom je odlučeno o zakonitosti rješenja o uklanjanju, nije dopušteno predlagati izdavanje novog prijedloga za odgodni učinak tužbe ili privremene mjere, koja nije bila predložena pri prvostupanjskom sudu za vrijeme trajanja prvostupanjskog spora.

18. Slijedom svega navedenog, razlozi na kojima tužitelj temelji žalbu u ovom upravnom sporu nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost osporene presude i rješenja prvostupanjskog upravnog suda, pa je stoga na temelju odredbe članka 135. stavak 1. i 147. ZUS-a odlučeno kao u izreci presude, dok se rješenje suda temelji na odredbi članka 42. ZUS-a.

U Zagrebu, 30. travnja 2026.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner