Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska ulica 26d

Poslovni broj: Gž-517/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sucu toga suda Milku Samboleku, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pok. GZ, rođ. G, iz [adresa], rođene **.**.1925., a umrle **.**.2025., državljanke RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ostavine, povodom žalbe nasljednice GZZ iz [adresa]/14 , OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćnici Nadi Milić, odvjetnici u [adresa], podnesene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: O-3276/2025-6 od 24. veljače 2026., dana 30. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba nasljednice GZZ i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: O-3276/2025-6 od 24. veljače 2026.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

„I Prekida se ostavinski postupak iza pok. GZ.

II NZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po odvjetnici Tatjani Šakić iz Zagreba, upućuje se da u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovosudnog rješenja pokrene parnični postupak protiv GZZ iz [adresa]/14 radi uračunavanja darova ovoj nasljednici u njezin nasljedni dio.

III Prekid postupka trajati će do pravomoćnog okončanja parničnog postupka.

IV O pokretanju parničnog postupka dužan je NZ obavijestiti ovaj sud dostavom primjerka tužbe, a pozivom na gornji broj spisa.

V Ako u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja NZ ne pokrene parnični postupak, ostavinski postupak će biti nastavljen, a raspravljanje ostavine će se dovršiti bez obzira na prigovore zbog kojih su stranke upućene na parnicu.“

2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom nasljednica GZZ (dalje: žaliteljica) pobija rješenje zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud usvoji žalbu, ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje.

3. U odgovoru na žalbu nasljednik NZ se protivi navodima žalbe tvrdeći, u bitnome, da nasljednica GZZ u žalbi ne spori da su između nasljednika sporne činjenice o kojima ovisi uračunavanje u nasljedni dio . Predlaže da nadležni drugostupanjski sud odbije žalbu i potvrdi pobijano rješenje.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prvostupanjsko rješenje je najprije ispitano u odnosu na one bitne povrede ostavinskog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03, 88/05; 2/07-odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11-pročišćeni tekst; 25/13; 89/14-odluka US RH; 70/19; 80/22; 114/22; 155/23 i 146/25; dalje: ZPP) te je utvrđeno da u prvostupanjskom postupku nije počinjena niti jedna tako normirana bitna povreda.

5.1. Prema odredbi čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju (NN br. 48/03; 163/03; 35/05; 127/13; 33/15 i 14/19; dalje: ZN) ako tim Zakonom nije drukčije određeno, u ostavinskom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.

6. Nakon što je utvrdio odlučne činjenice:

- da su u ostavinskom postupku iza pok. GZ, umrle bez oporuke, utvrđeni zakonski nasljednici prvog nasljednog reda, sin NZ i kćer GZZ,

- da se GZZ prihvatila nasljedstva temeljem zakona, dok se je NZ prihvatio nasljedstva temeljem zakona, ali je osporio GZZ pravo na zakonski dio navodeći da je cijeli život uzdržavao ostaviteljicu i ulagao u sve nekretnine, dok je GZZ svoj dio ostavine prenijela na svoje ime za života ostaviteljice,

prvostupanjski sud zaključuje da NZ traži uračunavanje darova u nasljedni dio GZZ, slijedom čega primjenom odredbe čl. 222. st. 1. i 2. toč. 2. u vezi čl. 225. st. 1. ZN-a odlučuje kao u izreci.

7. Navodima žalbe žaliteljica nije dovela u sumnju činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda i primjenu materijalnog prava.

7.1. Temeljna je žalbena tvrdnja da je pobijana odluka donesena preuranjeno jer je prvostupanjski (ostavinski) sud sam trebao utvrditi odlučne činjenice pa je time institut prekida iz čl. 222. ZN-a primijenjen preuranjeno i protivno njegovoj svrsi. Žaliteljica tvrdi da joj je na opisani način ograničeno pravo iznošenja vlastitih činjenica i pravnih argumenata.

8. Prema odredbi čl. 222. st. 1. ZN-a sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo, a prema st. 2. toč. 2. tog članka na način predviđen odredbom st. 1. sud će postupiti osobito ako su sporne činjenice o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio.

8.1. Prema odredbi čl. 225. st. 1. ZN-a sud će uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim.

9. Iako žaliteljica tvrdi da je prvostupanjski sud u okviru ostavinskog postupka trebao najprije razjasniti osnovne činjenične pretpostavke eventualnog spora - osobito pitanje postojanja i opsega darovanja učinjenih objema stranama, a da je odmah posegnuo za procesnim institutom prekida postupka i upućivanju na parnicu , sama žaliteljica u toč. VI. žalbe ističe da dio imovine koji druga strana (NZ) u postupku prikazuje kao darovanje zapravo nije bio dar, već je riječ o nekretninama koje su kupljene njezinim vlastitim novcem, ali su zbog tadašnjih pravnih ograničenja kupnje nekretnina od strane stranih državljana formalno bile upisane na ime majke (pok. GZ), čime izravno upućuje na postojanje spora između nasljednika u vezi činjenica o kojima ovisi neko njihovo pravo.

9.1. Nadalje, žalbena tvrdnja da iz zapisnika ostavinske rasprave proizlazi da je među nasljednicima već tada jasno utvrđeno da su darovanja za života ostaviteljice učinjena prema oba nasljednika, što su oni potvrdili potpisom u zapisniku, protivna je sadržaju zapisnika u kojem se je nasljednik NZ prihvatio nasljedstva u cijelosti na cjelokupnoj imovini te je istovremeno izjavio da osporava pravo svoje sestre (GZZ) na zakonski dio navodeći da je cijeli život uzdržavao ostaviteljicu i ulagao u sve nekretnine, dok je ona svoj dio ostavine prenijela na svoje ime za života ostaviteljice, a nasljednica GZZ je izjavila da se prihvaća nasljedstva temeljem zakona, navodeći da je ranije prenesena imovina bila podijeljena njoj i bratu (NZ) za života ostaviteljice dok se ostala ostavina treba dijeliti po zakonu. Dakle, tvrdnje nasljednika su bile kontradiktorne i iz njih se ne može zaključiti da je u zapisniku ostavinske rasprave jasno utvrđeno da su darovanja za života ostaviteljice bila učinjena prema oba nasljednika, kako to tvrdi žaliteljica, već se može zaključiti upravo suprotno.

9.2. Zaključno, potpuno je promašena žalbena tvrdnja da je žaliteljici u bitnome ograničeno pravo sudjelovanja u postupku i iznošenja vlastitih činjenica i pravnih argumenata, jer nema nikakve dvojbe da je pobijanim rješenjem nasljednik NZ upućen da u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja pokrene parnični postupak protiv nasljednice GZZ, radi uračunavanja darova toj nasljednici u njezin nasljedni dio, tako da će žaliteljica svakako biti u mogućnosti sudjelovati u eventualnom parničnom postupku te iznositi činjenice i pravne argumente.

10. Slijedom iznijetog primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odbijena je žalba žaliteljice i potvrđeno prvostupanjsko rješenje.

U Varaždinu 30. travnja 2026.

Sudac

Milko Sambolek