Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI

    Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

    Poslovni broj: Kž-485/2025-4

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivane Dubravke Kovačević kao predsjednice vijeća, te Gordane Paljevec i Marije Garačić-Turković kao članica vijeća, uz sudjelovanje Slavice Horvačić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika DŽ, zbog kaznenog djela iz članka 243. stavka 1. u svezi s člankom 34. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika protiv presude Općinskog suda u Karlovcu broj K-521/2023 od 12. lipnja 2025. u sjednici vijeća održanoj 30. travnja 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    Žalba državnog odvjetnika odbija se kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Karlovcu optuženi JŽ je na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/20, 36/24, 72/25 i 13/26 – dalje: ZKP/08), oslobođen optužbe za počinjenje kaznenog djela iznude u pokušaju iz članka 243. stavaka 1. i 3. u svezi s člankom 34. KZ/11, činjenično i pravno pobliže opisanog u izreci presude.

    2. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada njegovog branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

    3. Pravodobnu žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje ili je preinačiti i optuženika proglasiti krivim za navedeno kazneno djelo.

    4. Odgovor na žalbu je podnio optuženik po braniteljici Vlatki Milanović, odvjetnici iz Karlovca, s prijedlogom odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

    5. Spis predmeta je na temelju članka 474. stavka 1. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.

    6. Žalba nije osnovana.

    7. U argumentaciji žalbene osnove pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja žalitelj ističe da je pogrešna vrijednosna ocjena provedenih dokaza slijedom čega je i izveden pogrešan zaključak da nije dokazano da bi optuženik počinio terećeno mu kazneno djelo. Nastavno žalitelj analizira iskaze oštećenika i njegovog sina EŽ te supruge oštećenika te iz tih iskaza proizlazi da je optuženik u svrhu iznude 500,00 eura, koja je ostala u pokušaju, uputio prijetnje na način kako mu se stavlja na teret, a da iz iskaza gore navedenih svjedoka proizlazi da su navedene prijetnje i upućene. U odnosu na svjedoke FŽ, ČŽ, IŽ i majku optuženika, žalitelj ističe da niti jedan od svjedoka nema neposrednih saznanja o prijetnjama i koji su iskazali da o sječi ne znaju ništa odnosno da nisu oštećenika vidjeli da sječe drva ali da „cijelo selo to zna“. Ako je smatrao da mu je oštećenik posjekao drva tada je mogao istoga prijaviti, a ne od oštećenika izvući novac.

    8. Prije svega se napominje da kod kaznenog djela iznude jedno od obilježja kaznenog djela je naplata nepostojećeg duga. Dakle, uz to je li ili nije bilo prijetnji je prvenstveno trebalo utvrditi da li se radilo o nepostojećem ili postojećem dugu. Tako prvostupanjski sud navodi da optuženik živi i radi u Saveznoj Republici Njemačkoj, gdje je i njegova majka koja je vlasnica predmetne šume, da dok ga nema njegovo imanje obilazi FŽ i da mu je **.**.2022. ČŽ javio da mu D sječe šumu i zatražio je od FŽ da to provjeri. Dakle, očito je da iz poznatog izvora takvu obavijest optuženik dobio jer u protivnome nije logično da bi baš sinu oštećenika poslao poruku „očekujem u nedjelju 500,00 eura od tvog tate za drva koja mi je ukrao ili će doživjeti boga svoga kad dodjem dolje“. Nije sporno niti da je nakon par dana ŽŽ o tome obavijestio oštećenika koji je potom nazvao optuženika. Nadalje, nije sporno da je optuženik došao u dvorište oštećenika, s time da po navodima optuženog ga je oštećenik pozvao i dok je šetao psa je došao kod oštećenika, a oštećenik osporava da ga je pozvao, no ne osporava da je došao s psom. Nadalje, protivno prigovorima žalitelja, nije točno da su svjedoci ČŽ i FŽ iskazali da o sječi ne znaju ništa. Naime, FŽ je iskazao da on osobno nije vidio da je oštećenik posjekao ta stabla, ali da to zna cijelo selo i od drugih je čuo da je oštećenik posjekao drva, a posebno je iskazao da nakon ovog događaja oštećenik s njim više nije u dobrim odnosima jer smatra da je on to sve pokrenuo. Dakle, nije točno da svjedok nema nikakvih saznanja. Nadalje, ČŽ je iskazao da poznaje i oštećenika i optuženika, da je jednom zgodom hodao s FŽ u blizini šume optuženika i tada je na upit FŽ rekao da je sječu izvršio D. Tek kasnije je saznao da je došlo do problema. Imajući u vidu navedeno i navod optuženika da je i ranije oštećeni sjekao u majčinoj šumi, da je to prijavljivao ali mu je rečeno da se radi o premaloj šteti i da ovaj puta to nije htio pustiti, s pravom zaključuje prvostupanjski sud da se ne može izvan svake razumne sumnje isključiti obrana optuženika da je želio da mu se plati pričinjena šteta. Stoga, protivno prigovoru žalitelja, taj element bitnog obilježja kaznenog djela nije sa sigurnošću dokazan pa je pravilno u nedostatku dokaza optuženik oslobođen optužbe, neovisno od toga što ovaj sud smatra da poruka upućena na mobitel sina oštećenika se ima smatrati prijetnjom. Naime, sva bitna obilježja moraju kumulativno i nedvojbeno i izvan svake sumnje biti dokazana, a što ovdje nije slučaj jer nije dokazano da bi se radilo o nepostojećem dugu.

    9. Ispitujući pobijanu presudu na temelju članka 476. stavka 1. ZKP/08 drugostupanjski sud nije utvrdio da bi bila počinjena koja bitna povreda odredaba kaznenog postupka na koju je dužan paziti po službenoj dužnosti niti je na štetu optuženika povrijeđen kazneni zakon.

    10. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci na temelju članka 482. ZKP/08.

    U Velikoj Gorici 30. travnja 2026.

    Predsjednica vijeća

    Ivana Dubravka Kovačević

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.