REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD
Tome Skalice 2
35000 SLAVONSKI BROD
Poslovni broj: Gž Ovr-97/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Draženki Ilak, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ... ([osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], protiv ovršenika ... ([osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupan po punomoćnici Heleni Kugler, odvjetnica iz Zagreba, radi ovrhe, rješavajući žalbu ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu od 8. prosinca 2025., poslovni broj: Ovr-817/2025-13, 30. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba ovrhovoditelja ... [adresa], preinačuje se rješenje Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu od 8. prosinca 2025., poslovni broj: Ovr-817/2025-13, te se odbija prijedlog ovršenika za odgodu izravne naplate kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:
"Odgađa se ovrha na novčanim sredstvima ovršenika ...... ( [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] do okončanja postupka povodom uloženog pravnog lijeka (prijedloga za proglašenje prijenosa i pljenidbe nedopuštenom)."
2. Protiv rješenja suda prvog stupnja ovrhovoditelj je pravovremeno uložio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
2.1. Ističe kako je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijanog rješenja, odlučujući o prijedlogu ovršenika, počinio bitnu povredu odredaba parničnog P o s lo v n i b r o j : G ž O v
postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku, jer pobijano rješenje ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, izreka rješenja je nerazumljiva i rješenje nema razloge o odlučnim činjenicama. Ističe kako iz dokumentacije koju je dostavio ovršenik uz prijedlog ne proizlazi zaključak prvostupanjskog suda da bi ovršenik bio ograničene likvidnosti i da bi se provedbom ovrhe u većem dijelu onemogućila isplata plaća. Mišljenja je da se radi o paušalnim navodima ovršenika koji nisu potkrijepljeni dostavljenom dokumentacijom.
2.2. Dalje u žalbi navodi da je prvostupanjski sud u točki 1. obrazloženja naveo kako je „ovrhovoditelj podnio zahtjev za izravnu naplatu temeljem bjanko zadužnice ovjerene od strane javnog bilježnika Snježane Plavetić Zrnić poslovni broj: OV-106/2018 od 20. siječnja 2018., a iz prijedloga ovršenika za odgodu izravne naplate te radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim od 28. svibnja 2025. i zahtjeva za izravnu naplatu i dostavljene zadužnice proizlazi da se ovršenik poziva na naplatu temeljem bjanko zadužnice ovjerene od strane javnog bilježnika Zdravka Bišćanin iz [adresa] pod poslovnim brojem: OV-1541/2019 od 26. lipnja 2019.
2.3. U žalbi dalje navodi da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 65. Ovršnog zakona za odgodu ovrhe, jer ovršenik paušalnim navodima koje nije potkrijepio niti jednim materijalnim dokazom zasigurno nije učinio vjerojatnim da bi provedbom predmetne ovrhe pretrpio nenadoknadivu, odnosno teško nadoknadivu štetu.
2.4. Nadalje ističe da iz dostupnih informacija kojima raspolaže nije vidljivo da je ovršeniku onemogućeno poslovanje, da bi otpustio zaposlenike, da bi došlo do neisplate plaća ili neizvršavanja preuzetih obveza u novonastaloj situaciji izazvanoj pokrenutom izravnom naplatom. Također je mišljenja da iznos od 13.272,28 eura, koji je zatražen izravnom naplatom, ne predstavlja iznos zbog čije naplate bi ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Ističe kako ovršenik nije u blokadi, niti je nad istim otvoren stečajni postupak.
2.5. U konačnici navodi kako smatra da nisu ispunjene zakonom propisane pretpostavke za udovoljenje ovršenikovom prijedlogu, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da će provedbom ovrhe trpjeti nenadoknadivu, odnosno teško nadoknadivu štetu, što njegov prijedlog čini neosnovanim. Predlaže prihvatiti žalbu i preinačiti pobijano rješenje, te prijedlog za odgodu odbiti kao neosnovan. Trošak žalbe ne traži.
3. Ovršenik se u odgovoru na žalbu protivi svim žalbenim navodima. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.
4. Žalba je osnovana.
5. Iako ovrhovoditelj u žalbi osnovano navodi kako je u obrazloženju pobijanog rješenja u točki 1. navedeno da se izravna naplata provodi temeljem bjanko zadužnice ovjerene od strane javnog bilježnika Snježane Plavetić Zrnić poslovni broj: OV-106/2018 od 20. siječnja 2018., dok iz prijedloga ovršenika i dostavljene dokumentacije proizlazi da se radi o bjanko zadužnici koja je ovjerena od strane javnog bilježnika Zdravke Bišćanin iz Duge Rese poslovni P o s lo v n i b r o j : G ž O v
broj: OV-1541/2019 od 26. lipnja 2019., takav propust prvostupanjskog suda ne predstavlja bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje ZPP) u vezi s člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 dalje: OZ). Naime, iz cjelokupnog sadržaja spisa i provedenih dokaza jasno je na koju se ispravu odnosi odlučivanje, pa navedena netočnost ne dovodi u pitanje razumljivost niti zakonitost pobijane odluke, već ima značaj očite pogreške u pisanju koja ne utječe na pravilnost i mogućnost ispitivanja pobijane odluke.
5.1. Ispitujući dalje pobijano rješenje sukladno žalbenim navodima ovrhovoditelja, ali i po službenoj dužnosti, ovaj drugostupanjski sud utvrdio je da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede postupka iz točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. stavka 2. članka 354. ZPP-a, na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavku 2. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a.
6. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi, a žalbenim navodima se ne osporava, da je ovrhovoditelj protiv ovršenika pokrenuo postupak izravne naplate iznosa od 13.272,28 eura, temeljem bjanko zadužnice do 100.000,00 kuna, potvrđene kod javnog bilježnika Zdravke Bišćanin iz Duge Rese pod poslovnim brojem: OV-1541/2019 od 26. lipnja 2019., nakon čega je ovršenik 28. svibnja 2025. podnio prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, te prijedlog za odgodu izravne naplate. Prvostupanjski sud je zaključkom od 3. srpnja 2025. uputio ovršenika na pokretanje parnice protiv ovrhovoditelja radi proglašenja ovrhe na novčanim sredstvima nedopuštenom.
7. Iz obrazloženja pobijanog rješenja prvostupanjskog suda proizlazi da je ovršenik pokrenuo parnicu, odnosno da se pred Trgovačkim sudom vode dva parnična postupka pod poslovnim brojem: P-1976/2025 i pod poslovnim brojem: P-1977/2025. Prvostupanjski sud dalje obrazlaže da je zadužnica instrument osiguranja naplate određene i dospjele tražbine vjerovnika izričito vezana uz novčanu obvezu. Za izravnu naplatu po zadužnici mora postojati određena i dospjela tražbina iz osnovnog ugovora ili pravnog posla koji je zadužnicom osiguran. Zadužnica u konkretnom slučaju da osigurava čin sklapanja ugovora, a naplata temeljem nje nije moguća bez jasno utvrđene dospjele tražbine. S obzirom na činjenicu da je između ovrhovoditelja i ovršenika u tijeku parnični postupak o ishodu kojega ovisi je li ovrhovoditeljeva obveza dospjela na naplatu temeljem predmetnih zadužnica, prvostupanjski sud smatra da o ishodu parničnog postupka ovisi i osnovanost tražbine ovrhovoditelja.
7.1. Dalje prvostupanjski sud obrazlaže da bi pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava ovršeniku bilo onemogućeno daljnje poslovanje i ispunjenje ranije preuzetih obveza, kao i obveza isplate plaće svojim zaposlenicima, zbog čega je prvostupanjski sud prihvatio prijedlog za odgodu ovrhe. Pri tome prvostupanjski sud navodi da je ovrhovoditelj javno trgovačko društvo, ali prednost daje interesu zaštite radnika i održavanju poslovanja ovršenika, te odgađa ovrhu.
P o s lo v n i b r o j : G ž O v
8. Odredbom članka 210. stavkom 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, a odredbom članka 65. stavka 1. OZ-a da sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, pri čemu mora biti kumulativno ispunjena i jedna od pretpostavki iz točke 1. do
11. stavka 1. istog zakonskog članka.
8.1. Nesporno je da je ovršenik ispunio pretpostavku za odgodu ovrhe prema odredbi članka 65. stavka 1. točke 1. OZ-a, jer je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosima nedopuštenim koji predstavlja pravni lijek, dakle pravno sredstvo ovršenika u postupku izravne ovrhe kod Financijske agencije.
9. Međutim, suprotno shvaćanju prvostupanjskog suda, ovaj drugostupanjski sud smatra da nije ispunjena druga procesna pretpostavka za odgodu ovrhe, jer nije učinjena vjerojatnom opasnost od nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.
9.1. Naime, za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se vjerojatnost bilo kakve štete, već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće. Stoga vjerojatnost nastanka štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, pa je ovršenik prvenstveno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio. Pri procjeni postojanja ovih pretpostavki sud odlučuje u smislu odredbe članka 2. stavka 1. ZPP-a, u svezi članka 21. stavka 1. OZ-a, u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.
9.2. Što se tiče utvrđenja prvostupanjskog suda (koje osim toga nije zasnovano na materijalnim dokazima) da bi provedbom ovrhe poslovanje ovršenika bilo ozbiljno ugroženo, jer ovršenik ne bi imao dovoljno sredstava za redovito poslovanje i plaće radnika, ističe se da nije od utjecaja način na koji će se provedba ovrhe odraziti na poslovanje ovršenika, jer to nije šteta koju pretpostavlja članak 65. stavak 1. OZ-a, a s obzirom da provedba ovrhe uvijek ima negativan učinak na poslovanje ovršenika, pa kada bi se utjecaj ovrhe na poslovanje ovršenika koji su poslovni subjekti ili egzistenciju ovršenika koji su fizičke osobe, smatrao štetom u smislu članka 65. stavka 1. OZ-a, onda ovrhovoditelji ne bi niti mogli naplaćivati svoja potraživanja, niti bi se ovrha mogla provesti.
10. Stoga, a kako ovršenik nije dokazao da svoje potraživanje ne bi mogao naplatiti od ovrhovoditelja, koji je osim toga trgovačko društvo u pretežitom državnom vlasništvu koje uredno i stabilno posluje, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, ne postoji realna opasnost da ovršenik u slučaju uspjeha u pokrenutom sporu neće moći naplatiti svoje potraživanje, zbog čega je žalbu ovrhovoditelja valjalo prihvatiti i preinačiti pobijano rješenje, te odbiti prijedlog za odgodu ovrhe.
P o s lo v n i b r o j : G ž O v
11. Slijedom navedenog, a temeljem članka 380. točka 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a odlučeno je kao u izreci.
Slavonski Brod, 30. travnja 2026.
Sutkinja
Draženka Ilak
