Pn-38/2022-28

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sutkinji ovog suda Martini Miočević Šušnjić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice: ORČIK MA. TZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Neni Rstiću, odvjetniku u Zagrebu protiv tuženika: ŠZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marinu Radiću, odvjetniku u Splitu radi naknade štete, nakon javno održane glavne rasprave dana 19.ožujka 2026.godine u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i zamjenika punomoćnika tuženika, a objavljene 30. travnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku NZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da isplati tužiteljici IZ. TZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neimovinske štete iznos od 24.203,66 eura zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12.12.2017.g. do isplate, koja teče za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje duljih od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, kao i da naknadi parnični trošak, sve u roku od 15 dana.

II. Dužan je tuženik isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 5.633,25 eura,sve u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica TZ (ranije prezimena Tdalje: tužiteljica), je dana 4.svibnja 2022.godine podnio tužbu protiv tuženika ŠZ (dalje: tuženika) radi naknade štete u iznosu od 246.000,00 kuna sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 12.prosinca 2017.godine pozivajući se na presudu Županijskog suda u Šibeniku poslovnog broja K-2/17 od dana 17.rujna 2018.godine i Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Kž-42/2019 od dana 2.ožujka 2022.godine.

1.1.Tužiteljica u tužbi u bitnom navodi kako je presudom Županijskog suda u Šibeniku posl.br.K-2/17 od 17.rujna 2018. tuženik proglašen krivim što je dana 06.04.2016.g. oko 23,30 sati na [adresa] u kampu OLIVE GARDEN RESORT u kamp kućici koju je koristio za stanovanje, bez njezina pristanka izvršio spolni odnošaj, a djelo počinio uporabom sile, pa je time počinio kazneno djelo protiv spolne slobode silovanjem iz čl.153.st.1 u vezi čl.152.st.1 Kaznenog zakona, pa mu je za to kazneno djelo utvrđena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, a za kazneno djelo sprječavanja dokazivanja iz čl.306 st.1 KZ utvrđena mu je kazna u trajanju od jedne godine te je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci. Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.br.Kž-42/2019 od 02.03.2022.godine ukinuta je prednje navedena presuda u odnosu na kazneno djelo sprječavanja dokazivanja iz čl.306 st.1.KZ i predmet u tom dijelu vraćen nadležnom sudu na ponovno suđenje i odluku. Uslijed prednje ukidne odluke preinačena je pobijana presuda u odluci o kazni te je tužitelj za kazneno djelo silovanja osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.

1.2. Tužiteljica kao oštećena je postavila imovinsko-pravni zahtjev u postupku pred Županijskim sudom u Šibeniku 11.prosinca 2017.godine te je istu uputio temeljem odredbe čl. 158. st.2.u parnicu.

1.3.Odredbom čl.1103. ZOO-a je propisano da obveza pravične naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva, pa tužiteljica potražuje zakonsku zateznu kamatu na utuženi iznos od 12.12.2017.g. do isplate.

1.4. Tužiteljica potražuje pravičnu naknadu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje sukladno Zakonu o obveznim odnosima (NN 35/05 do 126/21, dalje: ZOO), koji je na snazi od 01.01.2006.g.

1.5. Temeljem čl.1100 ZOO-a je propisano da u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu vodeći računa o trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih bolova i straha.

1.6.Temeljem odredbe čl.1102. ZOO-a tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete kao osobi prema kojoj je prisilom i zlouporabom odnosa podređenosti i zavisnosti (budući je u vrijeme počinjenja štetnog događaja tužiteljica bila radnik kod tuženika) počinjeno kazneno djelo protiv spolne slobode, silovanjem.

1.7.Dakle jačina i trajanje fizičkih bolova, pretrpljenog straha i duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti nisu samostalni oblik povrede prava osobnosti već kriteriji, mjerila odnosno kvalifikatorne okolnosti koje zajedno sa svim ostalim okolnostima konkretnog slučaja utječu na ocjenu u kojoj je mjeri povrijeđeno to pravo odnosno u kolikom opsegu odnosno visini zbog toga oštećenik ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

1.8. Zbog štetnog događaja koji je zasigurno obilježio život tužiteljice i nanio joj trajne posljedice ista je trpjela:

- intenzivne povremene bolove između kojih su se smjenjivali bolovi srednjeg do slabog intenziteta pa po ovom osnovu potražuje 6.000,00 kn sada 796,34 eura,

- intenzivan strah kao i sekundarni strah srednjeg intenziteta pa po ovom osnovu potražuje 50.000,00 kn sada 6636,14 eura te

- duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti od minimalno 40% pa po ovom osnovu potražuje 70.000,00 kn sada 9.290,60 eura.

1.9.Temeljem čl.19 ZOO-a tužiteljica ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti, prava na tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, privatnost osobnog života, slobodu i dr. Prednje odredbe ZOO-a štite osobnost svakog čovjeka, ukupnost njegovog psiho-socijalnog stanja, njegov personalitet i njegovo pravo da od svakog drugog subjekta traži ostvarivanje poštivanja vlastite osobnosti. Duševno zdravlje tužiteljice je u konkretnom štetnom događaju narušeno izazivanjem neugode, nezadovoljstva, frustracije, ljutnje i ti osjećaji predstavljaju poremećaj dotadašnjeg duševnog mira tužiteljice te zadiranje u njezinu zaštićenu sferu prava osobnosti na duševno zdravlje. Teškim kaznenim djelom - silovanjem, tužiteljici je od strane tuženika povrijeđena čast, ugled, dostojanstvo, duševno zdravlje i spolna sloboda budući se radi o gruboj prisili u počinjenju navedenog kaznenog djela protiv spolne slobode. Obzirom na intenzitet tog štetnog događaja isti je zasigurno obilježio život tužiteljice i nanio joj trajne posljedice. Svrha je popravljanja neimovinske štete u nastojanju da se dosuđenim novčanim iznosom postigne što je više moguće pravična i približna djelomična satisfakcija u vidu djelomičnog uklanjanja nastalih štetnih posljedica u unutarnjoj sferi oštećenikove osobnosti, pa imajući u vidu Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine parnične novčane naknade nematerijalne štete VSRH određene zaključkom Građanskog odjela VSRH br.Su-IV-47/2020-5 od 15.06.2020.g. koji su povećani za 50%, tužiteljica smatra opravdanim dosudu iznosa pravične novčane naknade po ovom osnovu od 120.000,00 kn.

1.10. Dakle, ukupno potraživanje tužiteljici po osnovi povrede prava osobnosti iznosi 246.000,00 kuna.

2.Tuženik u svom odgovoru na tužbu osporava tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti ističući kako je za vrijeme trajanja kaznenog postupka tuženiku povrijeđen niz ustavnih prava, nadalje kako je tužiteljica u više navrata imala spolne odnose s tuženikom iz čega se zaključuje kako njihov odnos nije bio isključivo poslovne prirode, kako je već ranije prijavila svog poslodavca u Dubaiju zbog lažnog prijavljivanja na silovanje te kako se sa tuženikom, izmjenjivala nježnosti, nije imala tragova nasilja i slično, što bi moglo ukazivati na prisilni spolni odnos. Temeljem iznijetog, tuženik smatra kako ne tužba u cijelosti neosnovana.

2.1.Na ročištu glavne rasprave održanom dana 19.ožujka 2026.godine, tuženik putem svojeg punomoćnika priznaje aktivnu i pasivnu legitimaciju u ovoj pravnoj stvari, priznaje osnov tužbenog zahtjeva u visini od 5.214,00 eura.

3. Tužiteljica povlači potraživanje naknade štete na ime fizičkih bolova navedenih u tužbi (6.000,00 kn sada 796,34 eura) radi ekonomičnosti postupka.

4.U tijeku postupka sud je radi utvrđenja odlučnih činjenica izvršio uvid u predmet Županijskog suda u Šibeniku poslovnog broja K-2/17 od 17.rujna 2018.godine (list 5 do 23 spisa), presudu i rješenje Vrhovnog suda Republike hrvatske poslovni broj Kž-42/2019 od dana 2.ožujka 2022.godine (list 24 do 39), presliku dozvole boravka za tužiteljicu (list 40 spisa); imovinsko pravni zahtjev od dana 5.prosinca 2017.godine (list 42 i 43 spisa); presliku povijesti bolesti KBC Sestre milosrdnice od dana 9.travnja 2016.godine (list 44 spisa), Izvadak iz matice vjenčanih (list 45 spisa), presliku nalaza ambulantnog pregleda tužiteljice Neuropsihijatrijske bolnice dr.TZT (list 81 i 82 spisa).

4.1.U postupku je izveden dokaz vještačenjem po vještaku psihijatrijske struke Gordanu Makariću (list 84 do 85 spisa).

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice umjeren na potraživanje iznosa od 24.203,66 eura na ime pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti uslijed uzrokovane kaznenim djelom počinjenim od strane tuženika, sve sukladno presudi Županijskog suda u Šibeniku posl.br.K-2/17 od 17.rujna 2018. i presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.br.Kž-42/2019 od 02.03.2022.godine.

7. Temeljem odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08-isp., 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 153/23; dalje ZPP) sud je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno utvrdio kao nesporno kako slijedi.

8. Uvidom u presudu Županijskog suda u Šibeniku posl.br.K-2/17 od 17.rujna 2018. i presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.br.Kž-42/2019 od 02.03.2022.godine sud je od utvrdio kako je tuženik proglašen krivim što je dana 06.travnja 2016.godine oko 23,30 sati na [adresa] u kampu OLIVE GARDEN RESORT u kamp kućici koju je koristio za stanovanje, bez pristanka tužiteljice izvršio spolni odnošaj, a djelo počinio uporabom sile, pa je time počinio kazneno djelo protiv spolne slobode silovanjem iz čl.153.st.1 u vezi čl.152.st.1 Kaznenog zakona, pa mu je za to kazneno djelo utvrđena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, a za kazneno djelo sprječavanja dokazivanja iz čl.306 st.1 KZ utvrđena mu je kazna u trajanju od jedne godine te je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci. Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.br.Kž-42/2019 od 02.03.2022.godine ukinuta je prednje navedena presuda u odnosu na kazneno djelo sprječavanja dokazivanja iz čl.306 st.1.KZ i predmet u tom dijelu vraćen nadležnom sudu na ponovno suđenje i odluku. Uslijed prednje ukidne odluke preinačena je pobijana presuda u odluci o kazni te je tužitelj za kazneno djelo silovanja osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.

9. Sud je vezan pravomoćnom kaznenom presudom u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja, sukladno odredbi čl. 12.st.3. ZPP.

10.Odredba čl.1100. ZOO-a propisuje da u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu vodeći računa o trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih bolova i straha.

11. Tuženik ne osporava osnov potraživanja kao ni visinu potraživanja do iznosa od 5.214,00 eura.

12.Temeljem odredbe čl.1102. ZOO-a tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete kao osobi prema kojoj je počinjeno kazneno djelo protiv spolne slobode, silovanjem.

13. U ovoj pravnoj sud je izveo dokaz vještačenjem po vještaku psihijatrijske struke prim.Gordanu Makariću dr.med.radi utvrđivanja utjecaja navedenog štetnog događaja na psihičko zdravlje i integritet tužiteljice.

13.1. Vještak psihijatrijske struke navodi u svom nalazu i mišljenju od dana 13.siječnja 2026.godine kako je tužiteljica bila izložena štetnom događaju 6. travnja 2016.g. u vidu silovanja od strane muške osobe. Kao izravnu posljedicu navedenog prvotno da je razvila simptomatiku Akutne stresne reakcije (F43.0), te potom PTSP-a (F43.1). Tužiteljica je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situaciji visokog stresogenog potencijala, u vidu poniženja, osjećaja bespomoćnosti i osujećenosti, te realnog straha za tjelesni integritet. Navedeno je i dovelo do razvoja psihičkih poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika. Između štetnog događaja i razvoja psihičkih poremećaja postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, u tužiteljice je došlo do povrede duševnog zdravlja. Tužiteljica je pri štetnom događaju trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma psihotraume i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je umjereni do jaki oscilirajući strah do sveukupno 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno do 4 tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah do sveukupno 8 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg do umjerenog intenziteta, u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj. Duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti vještak psihijatar ocjenjuje s 20 %, te kako tužiteljica u tom opsegu morati ulagati pojačane napore u svom životu. Navedeno da se ogleda u njezinoj smanjenoj slobodi u osobnom, obiteljskom i socijalnom funkcioniranju, na način kako je opisano u psihičkom statusu.

14. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka te se uz njihovu iskazanu suglasnost vještak nije pozivao na iznošenje svog usmenog mišljena na sudsko ročište.

15. Sud nije vezan nalazom i mišljenjem vještaka jer je vještačenje dokazno sredstvo čiju vjerodostojnost sud slobodno ocjenjuje na osnovi savjesne i brižljive ocjene svih odlučnih činjenica, međutim, sud, a tako ni stranke, nemaju potrebna stručna znanja kojim vještaci medicinske struke raspolažu te upravo oni u svom nalazu utvrđuju sadašnja stručna zapažanja potrebna za utvrđenje sadržaja neke relevantne činjenice, a ujedno iznose i svoje stajalište o značenju, vjerovanju, uzrocima i posljedicama određenih činjenica koje bi mogle biti važne za utvrđivanje istinitosti u dokazivanju. S tim u vezi, sud u cijelosti prihvatio mišljenja vještaka ortopeda i psihijatra, kao stručna i u svim relevantnim činjenicama jasno rastumačenim.

16. U ovoj pravnoj stvari osnov tužbenog zahtjeva proizlazi iz utvrđenje kaznene odgovornosti tuženika, a ujedno ista nije osporena od strane tuženika, tako da se u ovoj pravoj stvari nakon nesporne pravne osnove ima utvrditi visina pravične novčane naknade. Ističe se kako je sud imao u vidu Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Izmjene istih na način da su isti povećani za 50 % na sjednici Građanskog odjela od 5.ožujka i 15.lipnja 2020.godine. Međutim, istaknuti je kako spomenuti kriteriji predstavljaju isključivo smjernice sudovima pri odlučivanju o dosudi pravične novčane naknade, a ne točne izračune koji se trebaju matematički zbrojiti. Primarni kriteriji za određivanje pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti treba biti težina povrede prava osobnosti te okolnosti povrede koje opravdavaju dosudu pravične novčane naknade.

16.1.Silovanje predstavlja jedan od najtežih oblika kršenja integriteta osobe jer izravno i nasilno udara na sve razine ljudskog bića ostavlja duboke posljedice na žrtvu i to fizičke kad osoba gubi kontrolu nad svojim tijelom, traume psihičke naravi pa tako se kod tužiteljice razvio osim anksioznosti, depresije i straha, Akutna stresna reakcija (F43.0) i PTSP. Tužiteljici se život promijenio na način da živi u strahu od ponavljanja ovakvog čina od strane neke druge osobe, straha hoće li se njezinoj djeci dogoditi isto te se uslijed rečenog štetnog događaja javljaju dugoročne posljedice koje uključuju i izazivaju promjene ponašanja i problem u funkcioniraju. Sam vid kaznenog djela počinjenog na štetu tužiteljice kojom je istoj isključeno njezino pravo na spolnu slobodu, ostavilo je istoj zasigurno dugotrajne posljedice koje utječu na život žrtve godinama jer se radi o iznimno traumatskom događaju. Zbog društvenih predrasuda, žrtva često osjeća da joj je ugled "okaljan", što dodatno narušava njezin integritet u društvenoj zajednici.Oporavak integriteta je dugotrajan proces međutim stav ovog suda je da žrtva takvog čina nikada više ne može bit „ista“.

17.O troškovima postupka odlučeno je temeljem odredba čl. 154. st.1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13; dalje ZPP).

17.1.O troškovima postupka odlučeno je temeljem odredba čl. 154. st.1. i članka 155. ZPP.

17.1.Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku iz redova odvjetnika i to za sastav tužbe, podneske tužiteljice od 9. srpnja 2022., 27. rujna 2022., 30. siječnja 2023. i 19. studenog 2025, pristupa na ročišta održana 21. rujna 2022. i 19. ožujka 2026., sve uvećano za trošak izrade nalaza i mišljenja u iznosu od 700,00 eura i sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 186,00 eura i na presudu 372,25 eura, sve uvećano za 25% PDV-a, dok se odbija zahtjev za dodjelom parničnog troška u odnosu na podneske od 25. lipnja 2025. i 31. srpnja 2025. kao neosnovan, budući se ne radi o obrazloženim podnescima neophodnim za vođenje ovog postupka već isključivo o požurnicama sudu, a sve imajući u vidu odredbu čl. 155. ZPP-a,.

17.2. Ukupan trošak parničnog postupka koji je tuženik dužan isplatiti tužiteljici iznosi 5.633,25 eura.

17.Temeljem svega iznijetog sud je odlučio kao u izreci ove presude.

Šibenik, 30.travnja 2026.

Sutkinja

Martina Miočević Šušnjić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu nadležnom drugostupanjskom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave iste, a ulaže se putem ovog suda u tri primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.