REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Posl.br. R1-76/2025-23

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli-Pola po sucu toga suda Mirni Mačešić – Biscuoli kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagatelja VK iz [adresa], Rosenheimer strasse 24, OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Mirjana Žrvnar, odvjetnik iz Pule, protiv protustranke LK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Sanja Čohilj Vadinjof, odvjetnik iz Pule, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, nakon zaključene glavne rasprave održane dana 9. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnika predlagatelja i protustranke, dana 30. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I Razvrgava se suvlasništvo nekretnine kč. br. [katastarska čestica] u naravi stambena zgrada, Kućine 16a, 16b, dvorište, ukupne površine 767 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to 8. suvlasnički dio: 5070/10000 etažno vlasništvo E-3, s kojim je povezano pravo vlasništva na posebni dio nekretnine – stambena jedinica oznake S3 – u planu posebnih dijelova zgrade označen od broja 20 do broja 38 – stan koji se nalazi u prizemlju i prvom katu zgrade, a koji se sastoji od: ulaza sa stepenicama, hodnika, kuhinje, dnevne sobe, blagovaonica, wc, kupaonice, radne sobe i terase, sve u djelu prizemlja zgrade i dva hodnika, četiri spavaće sobe, wc, kupaonice i terase na prvom katu zgrade korisne površine 172,49 m2 i pripadak kućnog vrta korisne površine 22,18 m2 – sve ukupne korisne površine 194,67 m2, civilnom diobom odnosno prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način te će se na taj način dobivena kupovna cijena podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka svakoga u ½ djela.

II Nalaže se protustranci da predlagatelju naknadi trošak parničnog postupka odmjeren u ukupnom iznosu od 1.075,63 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica navodi da je u zemljišnim knjigama zajedno sa protustrankom upisana kao suvlasnik u ½ djela na kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno na 8. suvlasnički dio: 5070/10000 etažno vlasništvo E-3, s kojim je povezano pravo vlasništva na posebni dio nekretnine – stambena jedinica oznake S3 – u planu posebnih dijelova zgrade označen od broja 20 do broja 38 – stan koji se nalazi u prizemlju i prvom katu zgrade, a koji se sastoji od: ulaza sa stepenicama, hodnika, kuhinje, dnevne sobe, blagovaonica, wc, kupaonice, radne sobe i terase, sve u djelu prizemlja zgrade i dva hodnika, četiri spavaće sobe, wc, kupaonice i terase na prvom katu zgrade korisne površine 172,49 m2 i pripadak kućnog vrta korisne površine 22,18 m2 – sve ukupne korisne površine 194,67 m2. Navodi da je protustranka njen bivši bračni drug a brak da je razveden 09.04.2019. Ističe kako sa protustrankom nije mogla postići sporazum o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice pa predlaže da se razvrgnuće suvlasničke zajednice provede sudskim putem. Nadalje navodi kako se protustranka godinama nalazi u isključivom posjedu predmetnih nekretnina te da iste iznajmljuje u turističke svrhe a sav prihod da zadržava za sebe bez njene suglasnosti. Predlagatelj predlaže da se nekretnina podijeli geometrijski na način da stan u prizemlju i na prvom katu se podijeli u dvije etažne jedinice tako da svaka stranka postane samo vlasnik svoje etažne jedinice. Ukoliko takav način diobe ne bi bio moguć predlaže da cijela nekretnina pripadne u samo vlasništvo jedne od stranaka a da se drugome isplati tržišna vrijednost suvlasničkog djela ili da se nekretnina proda na javnoj dražbi. Potražuje naknadu parničnog troška.

2. Protustranka u odgovoru na prijedlog navodi kako nije sporno da je sa predlagateljicom suvlasnik u ½ djela na predmetnoj nekretnini. Također navodi kako se načelno ne protivi razvrgnuću suvlasničke zajednice. Ističe da nije točno da godinama drži u posjedu predmetne nekretnine, da ih iznajmljuje u turističke svrhe i da novce zadržava za sebe. Nadalje navodi da nekretnine iznajmljuje ali uz suglasnost predlagateljice čemu da se ona nikada nije protivila. Također navodi da se iz tih iznosa podmiruju kreditne obaveze koje su podignute radi adaptacije izgradnje i opremanja predmetne nekretnine te da predlagateljica nije platila niti jednu ratu kredita iako i kredit predstavlja bračnu stečevinu svakoga u ½ djela.

3. U dokaznom postupku pročitan je vjenčani list, vlasnički list, pročitan je zapisnik sa očevida, pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za građevinu Sulek d.o.o. te njegova usmena dopuna nalaza od 09.04.2026.

4. Zahtjev predlagatelja za razvrgnućem suvlasničke zajednice osnovan je u cijelosti.

5. Uvidom u vlasnički list koji prileži strani 6 spisa sud je utvrdio da su predlagatelj i protustranka suvlasnici svaki u ½ djela na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] u naravi stambena zgrada, Kućine 16a, 16b, dvorište, ukupne površine 767 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to 8. suvlasnički dio: 5070/10000 etažno vlasništvo E-3, s kojim je povezano pravo vlasništva na posebni dio nekretnine – stambena jedinica oznake S3 – u planu posebnih dijelova zgrade označen od broja 20 do broja 38 – stan koji se nalazi u prizemlju i prvom katu zgrade, a koji se sastoji od: ulaza sa stepenicama, hodnika, kuhinje, dnevne sobe, blagovaonica, wc, kupaonice, radne sobe i terase, sve u djelu prizemlja zgrade i dva hodnika, četiri spavaće sobe, wc, kupaonice i terase na prvom katu zgrade korisne površine 172,49 m2 i pripadak kućnog vrta korisne površine 22,18 m2 – sve ukupne korisne površine 194,67 m2.

6. Odredbom čl. 50. ZVDSP-a propisano je da kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona.

Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan naprijed navedenom odredbom sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja.

Ako geometrijska dioba nije moguća kao što je to u ovom slučaju, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilno razvrgnuće.

7. Očevidom na licu mjesta te uvidom u izjavu stalnog sudskog vještaka mjernične struke Studio Land d.o.o. sud je utvrdio da predmetnu nekretninu nije moguće geometrijski podijeliti. Također nekretninu nije moguće niti etažnom diobom dijeliti jer je već ista tako podijeljena.

8. Sud je nakon provedenog očevida te izjave vještaka geodetske struke i uvidom u nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke Sulek d.o.o. utvrdio da geometrijska dioba nije moguća budući se radi o stanu u stambenoj zgradi koji je etažno već uređen u zemljišnoj knjizi. Dioba je moguća isplatom suvlasničkog djela predlagatelja prema protustranci ili obrnuto a čije su vrijednosti suvlasničkih udjela utvrđeni u ovom postupku, te je moguća i civilna dioba.

9. Prema mišljenju suda pravo na razvrgnuće isplatom iz čl. 51. ZVDSP-a iako je realno moguće u konkretnom slučaju prema samom zakonu to nije moguće učiniti već to stranke mogu učiniti u eventualnom izvansudskom postupku.

Naime, suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učinit vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima. U tom slučaju ostali suvlasnici imaju do isplate založno pravo na stvari koja je pripala predlagatelju razvrgnućem. Ako ih ne isplati u roku oni mogu zahtijevati ispunjenje ili naplatu vrijednosti zaloga, a mogu i tražiti da se poništi odluka o razvrgnuću isplatom.

Naime suvlasnici nisu dokazali do zaključenja glavne rasprave da imaju bilo koji osobito ozbiljan razlog kako bi se razvrgnuće provelo isplatom pa sud smatra da nema zakonskih pretpostavki za takvu vrstu diobe. Suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem 9/10 ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog za ovakav način razvrgnuća suvlasničke zajednice što u ovom slučaju nije riječ.

10. Kao što je već navedeno geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća niti je moguća dioba isplatom. Stoga je sud provedenim građevinskim vještačenjem utvrdio da tržišna vrijednost predmetne nekretnine iznosi 470.000,00 eura od čega razmjerno suvlasničkim udjelima od 1/2 dijela svakog suvlasnika bi predlagatelju pripalo 235.000,00 eura a protustranci 235.000,00 eura. Stoga je sud nakon što je utvrdio tržišnu vrijednost nekretnine odredio da se predmetni stan proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima sve sukladno čl. 50. st. 4. ZVDSP-a.

11. Naime, odredbom čl. 47. ZVDSP-a propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je to moguće i dopušteno i to mu pravo ne zastarijeva. Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba osim kada bi to bilo na štetu ostalih no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. Ovo razvrgnuće nije na štetu protustranke koja se i suglasila sa zahtjevom predlagatelja za razvrgnućem suvlasničke zajednice.

Suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava kojih se suvlasništvo razvrgava. Pravo na razvrgnuće ostvarit će suvlasnik u sporazumu sa suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo – dobrovoljno razvrgnuće, ili putem suda – sudsko razvrgnuće ako nije što drugo zakonom određeno kao što je to ovaj slučaj.

12. Odredbom čl. 55. ZVDSP propisano je da svaki suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuću stječe na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću a na zakonom određeni način, pravo vlasništva ili neko drugo pravo izvodeći ga iz onog svog suvlasničkog dijela s kojim je sudjelovao u tom razvrgnuću, a koji mu istodobno prestaje. U slučaju sudskog razvrgnuća, izvršenje odluke o razvrgnuću moći će zahtijevati svaki od suvlasnika koji je sudjelovao u tom razvrgnuću, bez obzira na to na čiji je zahtjev sud odlučivao.

13. Odredbom čl. 54. ZVDSP propisano je da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drugačije. U konkretnom slučaju sud je protustranku obavezao na naknadu parničnog troška razmjerno suvlasničkim udjelima u predmetnoj nekretnini dakle u 1/ 2 dijela.

14. Predlagatelju pripada naknada parničnog troška sukladno čl. 154.st. 1.u svezi sa čl. 155 ZPP-a i to za trošak plaćenog predujma za provedeno vještačenje u iznosu od 1.753,09 eura, trošak sudske pristojbe na prijedlog od 199,09 eura i trošak sudske pristojbe na odluku suda u iznosu od 199,09 eura, odnosno sve ukupno 2.151,27 eura.

Kako su stranke suvlasnici svaki u ½ djela to je protustranka dužna predlagatelju nadoknaditi ½ zatraženih troškova u sveukupno iznosu od 1.075,63 eura jer je u početku predlagateljica snosila sve troškove samostalno.

U Puli 30. travnja 2026.

S u d a c

Mirna Mačešić-Biscuoli

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. predlagatelj po punomoćniku

2. protustranka po punomoćniku