Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-275/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, po sutkinji toga suda Ivani Mašić, u pravnoj stvari tužitelja AB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (kao nasljednice iza BB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]), protiv 1. tužene RB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], i 2. tuženika LB OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Katarini Kranjčević Zanki, odvjetnici u Zadru, zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi i dopuni žalbe tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu poslovni broj Psp-16/2021-25 od 28. prosinca 2022., 30. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba i dopuna žalbe tužitelja te se rješenje Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu poslovni broj Psp-16/2021-25 od 28. prosinca 2022. potvrđuje.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj Psp-16/2021-25 od 28. prosinca 2022. riješeno je:

„I.Odbija se tužba i tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I.Utvrđuje se da su prvotuženica RB iz [adresa], [osobni identifikacijski broj] drugotuženik ĐB [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], neutvrđenog dana samovlasno smetali tužitelja BB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], a za što je isti saznao dana 4. prosinca 2021. u posljednjem i mirnom posjedu nekretnina u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Gospiću, Zemljišnoknjižni odjel Otočac, označenim kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi oranica Brdo, površine 695 čhv, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] , u naravi oranica Veliko brdo upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška],k. o. [katastarska općina], a koji je dio nekretnine na Skici lica mjesta izrađenoj od strane sudskog vještaka Miroslava Lokasa, dipl.ing.geod. iz lipnja 2022. godine označen kao područje između točaka D, E, F, A, B, C , D na način da je drugotuženik po izričitom nalogu prvotužene izorao dio nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], a koji je dio nekretnine na Skici lica mjesta izrađenoj od strane sudskog vještaka Miroslava Lokasa, dipl.ing.geod. iz lipnja 2022. godine označen kao područje između točaka F i A, iskopao međašno kamenje koje je potom prvotužena uzela i bacila na nepoznato mjesto nakon čega je prvotužena između točaka koje su na Skici lica mjesta izrađenoj od strane sudskog vještaka Miroslava Lokasa, dipl.ing.geod. iz lipnja 2022. godine označene kao točke A, B,Czabila 11 komada željeznih narančasto obojenih šipki visokih otprilike 50 centimetara.

II. Nalaže se prvotuženoj RB iz [adresa], [osobni identifikacijski broj] drugotuženom NB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da uspostave posjedovno stanje kakvo je bilo prije smetanja posjeda za koje je tužitelj saznao **.**.2021. i to tako da poravnaju zemlju i vrate međašno kamenje na mjesta na kojem su se nalazili na nekretnini u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Gospiću, Zemljišnoknjižni odjel Otočac, na k. č. br. [katastarska čestica],u naravi oranica Veliko brdo , upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koji je dio nekretnine na Skici lica mjesta izrađenoj od strane sudskog vještaka Miroslava Lokasa, dipl.ing.geod. iz lipnja 2022. godine označen kao područje između točaka F i A ,sve u roku od osam dana pod prijetnjom ovrhe.

III. Zabranjuje se prvotuženoj RB iz [adresa], [osobni identifikacijski broj] drugotuženom NB iz [adresa], [osobni identifikacijski broj] drugo takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja na nekretninama u zemljišnim knjigama Općinskog suda u u Gospiću, Zemljišnoknjižni odjel Otočac, označenim kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi oranica Brdo, površine 695 čhv, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica],u naravi oranica Veliko brdo , upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koji je dio nekretnine na Skici lica mjesta izrađenoj od strane sudskog vještaka Miroslava Lokasa, dipl.ing.geod. iz lipnja 2022. godine označen kao područje između točaka D, E, F, A, B, C , D , pod prijetnjom novčane kazne, sve u roku od osam dana pod prijetnjom ovrhe.

IV. Nalaže se prvotuženoj RB iz [adresa], A [adresa],

OIB:[osobni identifikacijski broj] drugotuženom NB iz [adresa], [osobni identifikacijski broj] solidarno tužitelju DB [adresa], [osobni identifikacijski broj] parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja rješenja po kamatnoj stopi koja je propisana Zakonom o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 28/18, 126/21) primjenom uvećanja prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.”

II. Nalaže se tužitelju da tuženicima 1 i 2 naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.300,00 kn/437,99 eura1 , u roku od 15 dana.“

2. Pravovremeno podnesenom žalbom i dopunom žalbe navedeno rješenje pobija tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje; ZPP), poglavito ističući počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP-a. U žalbi opširnim žalbenim navodima osporava utvrđenja i stajalište prvostupanjskog suda tvrdeći da je nesporno utvrđeno iskazima svjedoka i tužitelja da je tužitelj dokazao posljednji mirni posjed prijepora koji je na Skici lica mjesta izrađenoj od strane sudskog vještaka Miroslava Lokasa, dipl.ing.geod. iz lipnja 2022. označen kao DEFABCD, kao i da je na dijelu prijepora koji je označen kao područje između F i A u Skici, a koji da je preoran od strane drugotuženika po nalogu prvotužene postojao put kojim se godinama koristio tužitelj prilikom obrađivanja oranica. Smatra irelevantnim geodetsko mjerenje od 4. studenog 2021. u odnosu na kvalitetu i opseg, kao i način posjedovanja, te osporava da bi toga dana predao posjed 1. tuženoj jer da postavljanjem tri izrazito niska drvena kolčića na tri točke na katastarskoj međi 1. tužena nije promjenila niti ograničila način dotadašnjeg njegovog posjedovanja na prijeporu. Ističe da je sud pogrešno utvrdio da bi 2. tuženik orao do katastarske međe odnosno do područja na kojem su bile zabijene metalne šipke, kao i da ga 1. tužena nikad nije smetala oranjem na cijeloj površini prijepora već da je smetanje na drugom dijelu učinila samo zabijanjem šipki, a da je orala na liniji A – F odnosno po putu kojim se koristi pa da je na taj način postala nevidljiva međa između k. č. br. [katastarska čestica] prema k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Smatra da zabijanje drvenih stupića nije čin odnosno radnja kojom bi 1. tužena mogla umiriti svoj posjed odnosno uzurpirati dio nekretnine u posjedu tužitelja budući da je tužitelj i prije ročišta na kojem je održan očevid u srpnju 2022. godine još uvijek bio u posjedu jer je orao prijeporni dio nekretnine pa je 1. tužena, kako i sama tvrdi, namjerno posadila krumpir dva metra dalje od njegova oranja kako bi bilo transparentno vidljivo da ore po njezinom dijelu nekretnine, a kolčići koje koriste geodeti za označavanje pojedinih relevantnih točaka na međi nisu smetali niti ograničavali njegov posjed niti su na ikakav način predstavljali fizičku prepreku na dijelu nekretnine koja je u njegovom posjedu. Predlaže da drugostupanjski sud žalbu usvoji, ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak uz naknadu troška žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu i dopunu žalbe nije podnesen.

4. Žalba i dopuna žalbe nisu osnovane.

5. Pobijana odluka nije donesena uz počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP -a, niti uz počinjenje bitnih povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a na koje povrede drugostupanjski sud pazi povodom žalbe i dopune žalbe tužitelja i po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi sa člankom 381. ZPP-a.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za zaštitom njegovog posljednjeg i mirnog posjeda prijepornog dijela nekretnina pobliže naznačenih u Skici lica mjesta sačinjenoj po sudskom vještaku mjerničke struke za koji tvrdi da su mu 1. tužena i 2. tuženik smetali na način da je 2. tuženik po izričitom nalogu 1. tužene izorao prijeporni dio označen kao područje između točaka F i A, iskopao međašno kamenje koje je potom 1. tužena uzela i bacila na nepoznato mjesto, a nakon čega da je 1. tužena između točaka koje su na Skici lica mjesta označene kao točke A, B, C zabila 11 komada željeznih narančasto obojenih šipki visokih otprilike 50 centimetara , uspostavom prijašnjeg stanja poravnavanjem zemlje i vraćanjem međašnog kamenja na mjesta na kojem su se nalazili uz zabranu takvog i sličnog smetanja ubuduće.

7. Odredbom članka 22. stavak 1 i 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – dalje; ZV) propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Iz citiranih odredbi ZV-a razvidno je da je za pružanje posjedovne zaštite nužno dokazati posljednji mirni posjed i čin smetanja, a posjednik koji dokaže te pretpostavke ima pravo zahtijevati da se utvrdi čin smetanja posjeda, tražiti uspostavu posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja i zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

8. Tijekom prvostupanjskog postupka, i sada u žalbenoj fazi, među strankama je sporno postojanje i opseg posjeda na dijelovima nekretnine koji je predmet ovog postupka, kao i radnje koje tužitelj označava smetanjem posjeda.

9. Prvostupanjski je sud zaključio da je 1. tužena stekla, odnosno umirila posjed prijepora samim obilježavanjem međe od strane geodeta drvenim kolcima 4. studenoga 2021.

9.1. Takav zaključak ovaj sud ne prihvaća budući da obilježavanje međe tehničkim oznakama ne predstavlja stjecanje posjeda niti dovodi do gubitka dotadašnjeg posjeda, osobito u situaciji kada nije utvrđeno da je time došlo do faktičnog preuzimanja vlasti na stvari ili isključenja tužitelja iz posjeda, kao i uzimajući u obzir da se tužitelj protivio takvom označavanju granice.

10. Međutim, unatoč navedenome, ovaj sud nalazi da tužitelj nije dokazao pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite.

11. Ovaj sud prihvaća da je tužitelj, nakon provedenog očevida i izrađene skice lica mjesta određenije specificirao tužbeni zahtjev, označavajući sporni dio nekretnine te precizirajući radnje smetanja u odnosu na linije A i F, te A, B, C.

12. Međutim, unatoč takvoj konkretizaciji, iz provedenih dokaza nije moguće pouzdano utvrditi posljednje mirno stanje posjeda na spornom dijelu. Iako tužitelj i pojedini svjedoci navode da je između točaka A i F postojao put koji je predstavljao granicu njegova korištenja zemljišta, iz njihovih iskaza ne proizlazi nedvojben zaključak o točnom položaju, širini i kontinuitetu tog puta kao stabilne i prepoznatljive granice posjeda. Pritom su svjedoci različito opisivali način korištenja zemljišta, a ni postojanje međašnog kamenja nije potvrđeno, dok se ni sam tužitelj nije mogao o tome određeno očitovati.

13. Istodobno, iz iskaza mjernika koji je ranije sudjelovao u pokušaju obilježavanja međe, proizlazi da faktično korištenje zemljišta između stranaka nije odgovaralo katastarskoj međi te da je sporno uživanje bilo upravo u području prijepora, što dodatno potvrđuje da granica posjeda između stranaka nije bila jasno određena.

14. Nadalje, tužitelj je tijekom postupka iznosio različite navode o radnjama koje smatra smetanjem (uklanjanje međašnog kamenja, postavljanje željeznih šipki, preoravanje dijela zemljišta), pri čemu iz provedenih dokaza nije moguće pouzdano utvrditi koja je konkretna radnja predstavljala smetanje, niti vrijeme njezina poduzimanja. Ovo stoga jer tužitelj ne zna kada su postavljene željezne šipke, iako tvrdi da je vidio 1. tuženu da ih postavlja, dok saznanja o preoravanju temelji na izjavi 2. tuženika, a iskazi samih stranaka, kao i svjedoka u tom dijelu nisu suglasni.

15. Konačno, tužitelj nije dokazao da je i nakon obilježavanja međe od strane geodeta nastavio faktično izvršavati posjed na spornom dijelu nekretnine, odnosno da je bio u posljednjem mirnom posjedu prijepora u trenutku navodnog smetanja. Njegovi žalbeni navodi o razdoblju u kojem se ne obavljaju poljoprivredni radovi ne mogu nadomjestiti nedostatak konkretnih dokaza o stvarnom vršenju posjeda.

16. Slijedom svega navedenog, iako je prvostupanjski sud pogrešno smatrao da je tužena stekla posjed samim obilježavanjem međe od strane geodeta, pravilno je odbio tužbeni zahtjev, budući da tužitelj nije dokazao pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite, pa je pobijano rješenje odbijanjem žalbe tužitelja valjalo, na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a, potvrditi te stoga odlučiti kao pod točkom I. izreke ovoga rješenja.

17. Kako tužitelj nije uspio sa žalbom, ne pripada mu pravo na naknadu troška žalbenog postupka, zbog čega je, temeljem odredbe članka 166. stavak 1. ZPP-a, odlučeno kao pod točkom II. izreke ovoga rješenja.

U Karlovcu 30. travnja 2026.

Sutkinja

Ivana Mašić