Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Broj: Gž Ovr-60/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, po sucu Vesni Vrkić Perak, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Stečajna masa iza Konikom d.o.o. u stečaju, Vinkovci, Glagoljaška 52, OIB: 26397854170, zastupan po punomoćniku Vedranu Pajić, odvjetniku iz Osijeka, protiv ovršenika ŽP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja, protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru broj: Ovr- 2784/2024. od 27. ožujka 2026., dana 30. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana, te se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru broj: Ovr-2784/2024. od 27. ožujka 2026. potvrđuje.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru broj: Ovr-2784/2024. od 27. ožujka 2026. odbijen je prijedlog ovrhovoditelja od 21. studenoga 2024. za određivanjem ovrhe na pokretninama ovršenika , kao i njegov zahtjev za naknadom troškova postupka.

2. Protiv navedenog rješenja žalio se ovrhovoditelj zbog svih zakonskih žalbenih razloga. Predložio je da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba ovrhovoditelja nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud je potpuno i istinito utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo te nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku, a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Prema stanju spisa ovrhovoditelj je naime podneskom od 21. studenoga 2024. podnio sudu prijedlog za ovrhu na pokretninama ovršenika a na temelju ovršne isprave odnosno rješenja o ovrsi javnog bilježnika broj: Ovrv-539/2013. od 2. travnja 2013. kojim je određena ovrha općenito na imovini ovršenika.

7. Odredbom članka 252h. stavak 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05., 67/08.) koji se primjenjuje u ovom predmetu, obzirom da je prijedlog za ovrhu javnom bilježniku podnesen 2. kolovoza 2010., propisano je da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može zatražiti od stvarno nadležnog suda da ovrhu odredi na predmetu ovrhe na kojem se na temelju takvoga rješenja ne može tražiti izvansudska ovrha.

U tom slučaju sud će postupiti kao da je od njega zatraženo da ovrhu odredi drugim sredstvom i na drugom predmetu ovrhe (članak 5. stavak 3.).

8. Odredbom članka 252g. stavak 1. Ovršnog zakona propisano je da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od banke koja vodi glavni račun ovršenika pravne osobe ili račun ovršenika fizičke osobe da mu isplati s računa ovršenika iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena.

Stavkom 2. istoga članka određeno je da ovrhovoditelj na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na stalnom novčanom primanju ili općenito na imovini ovršenika može izravno zatražiti od poslodavca ili drugog isplatitelja stalnoga novčanog primanja da mu isplati iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena. Isplatitelj stalnoga novčanog primanja dužan je prilikom postupanja po rješenju o ovrsi voditi računa o pravilima o ograničenju ovrhe na takvim primanjima.

9. Člankom 5. stavak 3. Ovršnog zakona propisano je da kada se ovrha određena pravomoćnim rješenjem o ovrsi određenim sredstvom ili na određenom predmetu ovrhe ne može provesti, ovrhovoditelj može predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe.

U tom slučaju sud će donijeti novo rješenje o ovrsi i nastaviti ovrhu na temelju tog rješenja. Ako ovrhovoditelj u roku od dva mjeseca od obavijesti suda o nemogućnosti provedbe ovrhe ne podnese prijedlog iz stavka 3. ovrha će se obustaviti.

10. Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da u slučaju kad ovrhovoditelj temeljem pravomoćnog rješenja i ovršnog rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave kojim je određena ovrha na tražbini po računu ovršenika kod banke ili na stalnom novčanom primanju odnosno općenito na imovini ovršenika nije uspio s provedbom izvansudske ovrhe, može kod nadležnog suda da ovrhu provede novim sredstvom ili na novom predmetu ovrhe na kojem se ne može provesti izvansudska ovrha, pa je dakle pretpostavka podnošenja prijedloga za sudsku ovrhu u tom slučaju ta da je izvansudska ovrha ostala bez uspjeha te je potrebno da ovrhovoditelj isto dokaže.

11. Ovrhovoditelj je uz prijedlog za promjenu sredstva ovrhe dostavio potvrdu Financijske agencije od 13. srpnja 2017. o redoslijedu osnove za plaćanje iz koje je vidljivo da se predmetna osnova za plaćanje na taj dan nalazila na 13. mjestu i da obveze u redoslijedu prije te iznose 12.371,00 kuna.

Međutim, ovrhovoditelj time nije dokazao da je provedba predmetne ovrhe na računima ovršenika nemoguća nego samo da je bila otežana i to u vremenu više od sedam godina prije podnošenja prijedloga sudu.

Ovrhovoditelj nije dokazao da bi plaća ovršenika bila opterećena drugim ustegama, da je ovršenik nezaposlen, niti da prima mirovinu, odnosno da je ovrha nemoguća a da bi to dokazao, trebao je pokušati pa tek kada iscrpi mogućnost naplate na sredstvu ovrhe određenom rješenjem o ovrsi javnog bilježnika a u ovom slučaju na računu i stalnim primanjima ovršenika, ovrhovoditelj može angažirati sud radi naplate svoje tražbine na drugom predmetu ovrhe što je i smisao odredbe članka 285. Ovršnog zakona.

12. Odredba članka 285. stavak 2. Ovršnog zakona ne daje ovrhovoditelju pravo, bez da je pokušao svoje potraživanje ostvarivati izvansudskim putem temeljem odredbe članka 284. istoga Zakona i bez da je sudu dostavio dokaze da je takva ovrha ostala bezuspješna, da odmah traži provedbu ovrhe putem suda određujući kao predmet ovrhe onaj predmet na kojem nije moguće provesti izvansudsku ovrhu.

13. Kako je dakle ovrhovoditelj zahtijevao određivanje ovrhe na predmetu na kojem se ne može provesti izvansudska ovrha temeljem pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave kojim je određena ovrha općenito na imovini ovršenika a bez da je uz prijedlog dostavio dokaz da je prethodno pokušao namiriti svoju tražbinu izvansudskom ovrhom od ovršenikovog dužnika (poslodavca) odnosno na računima ovršenika te da su iste ostale bez uspjeha, to je protivno žalbenim navodima prvostupanjski sud pravilno odbio prijedlog ovrhovoditelja za određivanjem ovrhe na pokretninama ovršenika.

14. Slijedom izloženog, valjalo je primjenom odredbe članka 380. točka 2. Zakona o parničnom postupku žalbu ovrhovoditelja odbiti, a rješenje prvostupanjskog suda potvrditi.

15. Odluka o trošku žalbenog postupka ovrhovoditelja temelji se na odredbi članka 166. stavak 1. Zakona o parničnom postupku.

Vukovar, 30. travnja 2026.

SUDAC

Vesna Vrkić Perak