REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž-584/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sutkinja Biljane Bojanić, kao predsjednice vijeća, Nataše Babić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Kristine Pavičić-Sirotić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica 1. HT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 2. HTJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Romeo Herceg, odvjetnik u Zaboku, protiv tuženog LT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Marijan Sente, odvjetnik u Zagrebu, radi ukidanja prava stvarne služnosti kolnog puta, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku poslovni broj P-200/2022-60 od 26. siječnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 30. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku poslovni broj P-200/2022-60 od 26. siječnja 2026.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

„I. Ukida se pravo stvarne služnosti kolnog puta preko nekretnine 1. tužiteljice HT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] [katastarska čestica] dvorište i kuća od 951 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužnog dobra za korist nekretnine tuženika LT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], čkbr. [katastarska čestica] oranica od 258 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasnog dobra te se tuženiku zabranjuje pristup na nekretninu 1. tužiteljice i dalje izvršavanje prava stvarne služnosti kolnog puta, sve u roku od 15 dana.

II Ukida se pravo stvarne služnosti kolnog puta preko nekretnine 2. tužiteljice HTJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] čkbr. [katastarska čestica] dvorište i gospodarska zgrada od 425 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužnog dobra, za korist nekretnine tuženika LT iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] čkbr. [katastarska čestica] oranica od 258 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasnog dobra te se tuženiku zabranjuje pristup na nekretninu 2. tužiteljice i dalje izvršavanje prava stvarne služnosti kolnog puta, sve u roku od 15 dana.

III. Tuženiku: LT iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] se nalaže da 1. tužiteljici: HT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljici: HTJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.917,74 EUR s zakonskom zateznom kamatom prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima tekućom od dana 26. siječnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa , koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa , koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sve u roku 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika LT iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.625,00 EUR s zakonskom zateznom kamatom .“

2. Pravovremenom žalbom navedenu presudu pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka jer izreka presude proturječi razlozima presude te jer nema razloga o odlučnim činjenicama, te da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava. U bitnome navodi da tuženik nema drugi odgovarajući pristup do svoje nekretnine nego preko nekretnina tužiteljica, jer su predloženi alternativni pravci u vlasništvu trećih osoba, te po svojim karakteristikama nisu uvjetni za prolaz poljoprivrednim strojevima. Prvostupanjski sud pogrešno primjenjuje članak 242. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kada zaključuje da je služnost izgubila razumnu svrhu samo zato što smatra da postoji neki drugi mogući pristup. Članak 242. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima dopušta ukidanje služnosti ako postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz koji vlasniku poslužnog dobra čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz. U konkretnom slučaju tuženik služnost prolaza redovito koristi, povlasna nekretnina je poljoprivredno zemljište, postojeći put je najkraći, ustaljen i funkcionalan, a prvi alternativni pravac preko nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije faktično moguć, dok dulji alternativni pravac prolazi preko nekretnina trećih osoba. S obzirom da je pogrešna odluka o glavnoj stvari pogrešna je i odluka o parničnim troškovima, podredno, odluka o parničnim troškovima pogrešna je i stoga što je sud prvog stupnja tužiteljicama odmjerio i troškove koje nisu bili neophodni za vođenje postupka. Predlaže prihvatiti žalbu te preinačiti prvostupanjsku presudu, na način da se odbiju tužbeni zahtjevi tužiteljica, uz naknadu parničnog troška tuženiku, podredno ukinuti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Sa žalbom tuženika postupljeno je po članku 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. -pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje: ZPP).

3.1. U odgovoru na žalbu tužiteljice osporavaju sve žalbene navode tuženika te predlažu istu odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Prvostupanjski je sud ukinuo pravo stvarne služnosti kolnog puta na nekretninama tužiteljica pobliže navedenim u izreci presude , a koja služnost postoji u korist nekretnine tuženika, jer je utvrdio da za pristup na svoju nekretninu tuženik ima druge alternativne i jednako prikladne puteve, sve pozivom na članak 242. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/2000. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014. i 81/2015. - pročišćeni tekst i 94/2017. - ispravak pročišćenog teksta - dalje: ZVDSP) po kojem će sud na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz. Prema članku 242. stavku 1. ZVDSP-a izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužnih stvari može zahtijevati da se ono ukine, ako što drugo nije određeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni temelj kojim je ona uspostavljena.

6. Suprotno žalbenim navodima tuženika, prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu postupka na koju ukazuje tuženik, a niti one na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, po članku 365. stavku 2. ZPP-a. Tuženik neosnovano navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer presuda ima sve razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati, te ne postoje proturječnosti između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

7. Prvostupanjski sud je na temelju provedenih dokaza utvrdio:

- da je tužiteljica HT vlasnica nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], dvorište i kuća, površine 951 m[2] , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je tužiteljica HTJ vlasnica nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], dvorište i gospodarska zgrada, površine 425 m[2] , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je tuženik vlasnik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], oranica, površine 258 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je ta nekretnina upisana u katastarskom operatu na ime tuženika pod oznakom k. č. br. [katastarska čestica],

- da preko nekretnina tužiteljica, kao poslužnih, tuženik faktički izvršava sadržaj stvarne služnosti kolnog puta u korist svoje nekretnine , kao povlasne, i to prolazom poljoprivrednim strojevima preko uređenih dvorišta tužiteljica,

- da je provedenim gospodarskim vještačenjem utvrđeno da opstojnost postojećeg pravca služnosti puta nije opravdana te da alternativni pravci (iscrtani na slici očevida geodetskog vještaka) iako su duži za 54,63 m ili 397,12 m su prikladniji za dolazak na nekretninu tuženika iz razloga što su asfaltirana prometnica, makadamski put te kod duže putanje i poljski put, a i uvažavajući činjenicu korištenja strojeva i alata za obradu zemljišta, kao i razmaka između dva ucrtana objekta od kojih je jedan stambena kuća, kao i prohoda/gaženja po uređenoj travnatoj površini dvorišta okućnica u različitim vremenskim uvjetima, kao i vlažnosti zemljišta po kojem se sadašnjim putem služnosti koristi tuženik,

- da iz nalaza mjerničnog vještaka proizlazi da tuženik ima druge mogućnosti pristupa svojoj nekretnini,

- da se jedan alternativni pravac proteže od nekretnine tuženika označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od točke „K“ pa do točke „G“, koji se proteže županijskom cestom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te javnim putevima k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a na dva mjesta preko natkrivenog potoka k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] također javnog dobra i ovaj alternativni pravac je nešto dulji (500,04 m), međutim, dijelom predstavlja asfaltiranu cestu, a dijelom utabane kolne puteve, koji se u cijelosti protežu javnim dobrima,

- da se drugi alternativni pravac proteže asfaltiranom županijskom cestom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te nadalje javnom cestom k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu i posjedu tuženikove kćerke NT, označen točkama F1 - F2 - K, u duljini od 146,47 m i do parcelacije ranije jedinstvene k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojom su formirane k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kao cjelina) imala je neposrednu putnu vezu na javni put k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a i nakon provedene parcelacije zadržan je kolni pristup na javnu površinu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i za potrebe k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te se tuženik i članovi njegove obitelji tim putnim pravcem faktično i koriste.

8. Činjenično stanje na kojem je temeljena prvostupanjska presuda u cijelosti prihvaća pravilnim i ovaj sud, jer je ono temeljeno na valjanoj, iscrpnoj i pravilnoj ocjeni provedenih dokaza, kao i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, pa navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, kao i njegovo stajalište o osnovanosti zahtjeva tužiteljica nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima.

9. Tuženik u žalbi prvenstveno iznosi vlastitu ocjenu izvedenih dokaza te ponavlja prigovore na nalaz i mišljenje vještaka koje je isticao tijekom postupka. Kako tuženik u žalbi samo preocjenjuje izvedene dokaze, te ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, ne mogu se prihvatiti žalbeni prigovori nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Nalaz i mišljenje vještaka je sud prvog stupnja u cijelosti prihvatio kao stručan i objektivan, jasan i određen, s obzirom je vještak detaljno obrazložio isti, a radi se o vještačenju od strane stručne osobe na okolnost utvrđivanja činjenica za koje je potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.

10. Na tako potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev prihvatio jer su ispunjene pretpostavke za ukidanjem prava služnosti propisane odredbama članka 242. ZVDSP.

11. Suprotno žalbenim navodima žalitelja da je vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] treća osoba valja reći da se radi o kćerci tuženika sa kojom živi u zajedničkom domaćinstvu i da su tuženikova povlasna nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] nastale parcelacijom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je čestica imala neposredan izlaz na javni put k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa je za obje novonastale čestice trebao biti ostavljen pristup do javnog puta, sukladno članku 50. stavku 3. ZVDSP-a. Tuženik je faktično u posjedu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koristi je za deponiranje građevinskog otpada, a koriste je i on i drugi članovi njegove obitelji za pristup do k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u naravi oranica i vrt. Dakle, isključivo o tuženiku ovisi gdje će na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] deponirati svoje stvari, on ih je ovlašten ukloniti i time si osloboditi pristup do k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa se ne može pozivati na prepreke koje je sam postavio na pravcu pristupa preko k. č. br. [katastarska čestica] do k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prvostupanjski sud pravilno zaključuje da tuženik i članovi njegove obitelji zajednički koriste navedene nekretnine, te da su u bliskim i poveznim odnosima. Slijedom iznijetog pravilan je stav suda prvog stupnja da se tuženikova kćer kao vlasnica nakrenite k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po kojoj postoji alternativni prilaz do tuženikove nekretnine ne može smatrati trećom osobom.

12. Stoga ovaj drugostupanjski sud prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da je postojeća služnost izgubila razumnu svrhu jer se ista izvršava na način da tuženik poljoprivrednom mehanizacijom prolazi po travnatim uređenim dvorištima tužiteljica uz njihove kuće, često prskajući blato sa kotača poljoprivrednih vozila po fasadama tužiteljica, a ima jednako prikladna dva puta, od kojih je najprikladniji po nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je vlasništvo kćerke tuženika, pa je pravilno prvostupanjski sud zaključio da su ispunjene pretpostavke za ukidanjem prava stvarne služnosti kolnog puta po nekretninama u vlasništvu tužiteljica.

13. Kako ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je, temeljem članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsku presudu.

14. I odluka o troškovima postupka također je pravilno donesena po članku 154. stavku 1. i članku 155. stavku 1. ZPP-a.

U Puli-Pola 30. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Biljana Bojanić