Republika Hrvatska

Županijski sud u Split,

Split,Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž -417/2026-3

REPUBLIKA HRVATSKA

RJEŠENJE

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Andree Boras- Ivanišević kao predsjednice vijeća, Ivane Madunić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Borisa Mimice kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate , odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-10937/2023-14 od 16. prosinca 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 30. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 10937/2023-14 od 16. prosinca 2025. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 4.972,18 eur/37.462,89 kn uz pripadajuću zateznu kamatu na iznos od 3.672,79 eur/27.672,60 kn koja teče od 28.04.2023. do isplate, a na iznos od 1.299,39 eur/9,790,29 kn od dana podnošenja tužbe pa do isplate.

2. Protiv navedene presude žalbu je izjavio tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine",broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08.,57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. , 155/23.,146/25 - dalje: ZPP) s prijedlogom da ovaj sud pobijanu presudu preinači, a podredno da istu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet ovoga postupka je regresni zahtjev tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje protiv tuženika Croatia osiguranja d.d. Zagreb kao osiguratelja štetnika, radi naknade ukupno iznosa od 4.972,18 eur isplaćenog na ime invalidske mirovine u razdoblju od 01. siječnja 2021. do 30. studenog 2023. tužiteljevom osiguraniku SŽ, koja je stradala u prometnoj nezgodi koja se dogodila 14. studenog 1996., koju je prouzročio osiguranik tuženika.

5. Na temelju rezultata provedenog postupka i odlučnih činjenica koje između stranaka nisu bile sporne prvostupanjski sud smatra da bi tužitelju, prema odredbi članka 27. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22 ZMO) ili odredbi Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine“151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14; ZOOP), pripadala šteta u visini razlike između invalidske mirovine koja je utvrđena tužiteljevim rješenjem i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, ako takva razlika postoji, što tužitelj u konkretnom slučaju nije dokazao, iako je u smislu članka 219. stavak 1. ZPP-a bio dužan, pa je primjenom pravila o teretu dokazivanja iz članka 221.a ZPP-a tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan.

6. Neosnovano tužitelj žalbom problematizira primjenu ZOOP kao mjerodavnog materijalno pravnog propisa za razrješenje konkretnog pravnog odnosa, budući da su prema sada već ujednačenoj, stabilnoj i dosljednoj praksi redovnih sudova u Republici Hrvatskoj za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih s osnova mirovine mjerodavne upravo odredbe ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje odnosno u vrijeme kada su isplate izvršene. O tom se pravnom pitanju – primjene mjerodavnog propisa na konkretan pravni odnos – Vrhovni sud Republike Hrvatske nedvosmisleno izjasnio u brojnim svojim odlukama (primjerice Rev-1354/2016 od 18. svibnja 2021., Rev- 909/2021 od 8. rujna 2021., Rev-901/2021 od 27. rujna 2022., Rev-1180/2022 od 6. prosinca 2022., Rev-663/2022 od 23. svibnja 2023.).

7. Sukladno odredbama članka 116. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.

8. Međutim, u pogledu tereta dokazivanja visine naknade koja tužitelju pripada i primjene članka 221.a ZPP, stajalište prvostupanjskog suda u suprotnosti je s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci poslovni broj Rev-1055/2021-2 od 5. ožujka 2024. u postupku koji se vodio između istih parničnih stranaka, kojom odlukom je reafirmirano pravno shvaćanje istog suda sadržano u odluci poslovni broj Rev-4176/2019-2 od 10. listopada 2023., koje shvaćanje je kod primjene članka 27. stavka 3. ZOOP ovaj sud izrazio u postupku između istih stranaka u odluci poslovni broj Gž-2585/2025-3 od 29. listopada 2025.

9. Imajući u vidu:

- da tužitelj visinu naknade koju zahtijeva istaknutim regresnim zahtjevom dokazuje obračunom izvršenih isplata na ime invalidske mirovine u spornom razdoblju od 01. siječnja 2021. do 30. studenog 2023. koji je dostavljen uz tužbu i predstavlja internu dokumentaciju ovjerenu od strane tužitelja;

-da je tuženik prigovorio visini zahtijevane naknade upravo smatrajući da bi tužitelj osnovano mogao zahtijevati isplatu samo stvarne štete (ako mu je ona nastala), prema stajališta ovog suda i Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u smislu članka 219. stavka 1. ZPP-a na tuženiku je teret dokazivanja da zatražena naknade ne odgovara stvarnoj šteti i novčanim iznosima navedenim u zahtjevu i obračunu tužitelja.

10. Budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa je za sada činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, to je sukladno članku 370. ZPP-a valjalo ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

11. U ponovljenom postupku, posebice uzimajući u obzir sadržaj raspravnog zapisnika s ročišta (list 142. spisa) iz kojeg proizlazi da je sud upozorio tužitelja na odredbe članka 219. u svezi s člankom 221a ZPP-a, prvostupanjski će sud provesti novi prethodni postupak (članak 377. stavak 1. ZPP-a) kako bi sa strankama raspravio spornu činjenicu visine štete u smislu naprijed izloženog shvaćanja o teretu dokazivanje, te će potom, ovisno o dokazu koji tuženik predloži u pravcu osnovanosti istaknutog prigovora na visinu postavljenog zahtjeva, provesti novu glavnu raspravu i donijeti odluku o zahtjevu tužitelja pravilnom primjenom pravila o teretu dokazivanja iz članka 219. stavka 1. ZPP.

U Splitu, 30. travnja  2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Andrea Boras- Ivanišević