REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ps-123/2024-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Zrinki Berečki, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, protiv tuženika JV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi iseljenja i predaje u posjed, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 16. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja BV, zaposlenice i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 30. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e:

I/ Nalaže se tuženiku JV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iseliti iz stana u [adresa], stan broj 14, 1. kat, površine 56,89 m2 koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice sa wc-om i hodnikom sa pripadajućim spremištem broj 7 površine 2,64 m2 te predati opisani stan, slobodan od osoba i stvari, u posjed tužitelju Gradu Zagrebu, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 56,58 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. travnja 2026. pa do isplate do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 6. lipnja 2024. navodi da je vlasnik predmetnog stana, pobliže opisanog pod točkom I/ izreke. Navodi da tuženik predmetni stan koristi i u posjedu istog je bez valjane pravne osnove i odobrenja tužitelja. Opomenom od 10. ožujka 2016. pozvan je tuženik na podnošenje zahtjeva za sklapanjem ugovora o najmu te na plaćanje dugova s naslova korištenja stana, pod prijetnjom pokretanja sudskog postupka radi iseljenja iz stana i prisilne naplate dugovanja. Dopisima od 10. studenog 2016., 17. studenog 2017. i 2. svibnja 2022. pozvan je tuženik na predaju predmetnog stana u posjed tužitelju, kojem pozivu se tuženik nije odazvao. Također, sukladno čl. 39.st.5. Odluke o najmu stanova ("Službeni glasnik Grada Zagreba" 32/23) tuženik je pozvan na podnošenje zahtjeva za sklapanje ugovora o najmu predmetnog stana s tužiteljem, kojem pozivu se tuženik nije odazvao. Tijekom postupka (list 66 spisa ističe da tuženik nije podmirio dugovanje s osnove plaćanja naknade za korištenje predmetnog stana i režijskih troškova u ukupnom iznosu od 3.600,00 EUR niti se tužitelju obratio sa zahtjevom za obročnu otplatu duga nit je po pozivu tužitelja uputio zahtjev za neposredno davanje predmetnog stana u najam, pa da stoga proizlazi da tuženik niti ne želi regulirati svoj status na predmetnom stanu. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže donošenje presude kojom se tuženiku nalaže iseljenje i predaja predmetnog stana, slobodnog od svih osoba i stvari, u posjed tužitelju, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da ne osporava činjenične navode tužbe, pri čemu ističe da je "pokušao riješiti situaciju i produžiti ugovor" (o najmu predmetnog stana), ali da mu isto nije bilo odobreno zbog visine ranijih dugova. Navodi da je spreman u nekim razumnim obrocima plaćati dugove. ako dobije dopuštenje za ostanak u predmetnom stanu. U slučaju ako se donese odluka da mora napustiti predmetni stan, moli za razumijevanje budući u predmetnom stanu boravi 28 godina te moli dodjelu razumnog roka za iseljenje. Tijekom postupka (list 66 spisa) ističe da predmetni stan predstavlja njegov jedini dom te stoga sadržajno osporava osnovanost tužbenog zahtjeva, a naknadno tijekom postupka u podnesku od 15. ožujka 2026. navodi da je u postupku realizacije kredita kod financijske institucije, kojim planira podmiriti postojeći dug vezan za korištenje predmetnog stana te moli odgodu provedbe iseljenja u trajanju od 6 mjeseci, jer da bi provedba iseljenja u ovom trenutku za njega predstavljala izuzetno tešku životnu situaciju.

3.Tijekom postupka izvođenja dokaza izvršen je uvid u rješenje ovog suda poslovni broj Z-45276/23 od 16. siječnja 2024. (listovi 4-9 spisa), ispis izvatka iz knjige položenih ugovora od 29. siječnja 2024. (listovi 10-11 spisa), Ugovor o najmu stana na određeno vrijeme sa zaštićenom najamninom od 7. ožujka 2006. (listovi 12-16 spisa), smrtni list za pok. VV (list 17 spisa), ispis pregleda dospjelih potraživanja od 8. kolovoza 2022 (listovi 18 – 19 spisa), dopis Gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje od 2. svibnja 2022. (list 20 spisa), Zapisnik Gradskog ureda za imovinsko- pravne poslove i imovinu grada s uviđaja na licu mjesta od 25. travnja 2016. (list 21 spisa), zahtjev za produženje ugovora o najmu stana od 9. ožujka 2018. (list 22 spisa), Izjavu tuženika od 23. veljače 2018. (list 23 spisa), Potvrdu o visini dohotka i primitaka od 23. veljače 2018. (list 24 spisa), Potvrdu HEP-Toplinarstva d.o.o. od 1. veljače 2018. (list 25 spisa), dopis HEP Elektra d.o.o. od 4. siječnja 2018. (list 26 spisa), Potvrdu GSKG d.o.o. od 28. prosinca 2017. (list 27 spisa), Potvrdu predstavnika suvlasnika stambene zgrade [adresa] u [adresa] (list 28 spisa), Potvrdu GSKG d.o.o. od 18. siječnja 2018. (listovi 29-30 spisa), Uvjerenje Državne geodetske uprave od 28. prosinca 2017. (list 31 spisa), Potvrdu društva Model Pakiranja d.d. od 9. siječnja 2018. (list 32 spisa), ispis elektroničkog zapisa o prebivalištu (list 33 spisa), Sporazum o priznanju i obročnoj otplati duga od 23. veljače 2018. (list 34 spisa), opomenu Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada od 10. ožujka 2016. s povratnicom (listovi 35-36 spisa), dopis-poziv Gradskog ureda za imovinsko- pravne poslove i imovinu grada na predaju stana od 10. studenog 2016. s povratnicom (listovi 37-38 spisa) te poziv Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada na predaju stana od 17. studenog 2017. s povratnicom (listovi 39 – 40 spisa).

4.1. Među strankama nije sporno da je tužitelj vlasnik predmetnog stana, pobliže opisanog u izreci, a što proizlazi i iz priloženog ispisa izvatka iz knjige položenih ugovora Grad Zagreb za [broj poduloška] (list 10 spisa).

4.2. Nije sporno da je tuženik posjednik predmetnog stana koji koristi za stanovanje. Također, proizlazi da nije sporno da glede predmetnog stana između stranaka nije zaključen ugovor o najmu stana niti je tuženik po bilo kojoj drugoj osnovi stekao položaj najmoprimca na predmetnom stanu.

5. Iz sadržaja u spisu priloženih isprava kao bitno proizlazi sljedeće:

- da je između ovdje tužitelja, kao najmodavca i VV (majke tuženika) glede predmetnog stana zaključen Ugovor o najmu stana na određeno vrijeme sa zaštićenom najamninom od 7. ožujka 2006. (listovi 12-16 spisa), temeljem čl.24.st.2. Zakona o najmu stanova ("Narodne novine" broj 91/96, 48/98 i 66/98) i čl. 34. st.1. Pravilnika o najmu stanova ("Službeni glasnik Grada Zagreba" broj 3/98, 7/98, 6/01 i 10/03), a da je raniji najmoprimac bio pokojni ČV (suprug VV, odnosno otac tuženika), temeljem prethodnog Ugovora o najmu stana na određeno vrijeme sa zaštićenom najamninom od 26. rujna 1996. (toč. I. i II.).; da je Ugovor o najmu stana od 7. ožujka 2006. zaključen na određeno vrijeme do 26. rujna 2008., što predstavlja rok od 3 godine od zadnjeg produženja ugovora te da je određeno da je najmoprimac dužan 60 dana prije isteka vremena na koji je Ugovor sklopljen podnijeti zahtjev za produženje ugovora o najmu stana, dokazujući da ispunjava uvjete propisane Pravilnikom i Zakonom o najmu stanova (toč. III.); da je u Ugovoru o najmu stana ovdje tuženik JV naveden kao član obiteljskog domaćinstva najmoprimca koji zajedno s najmoprimcem koristi predmetni stan (toč. IV.); da je ugovorena obveza najmoprimca za korištenje predmetnog stana plaćati zaštićenu najamninu…prema ispostavljenim uplatnicama najkasnije do 15. -og u mjesecu za tekući mjesec te plaćati komunalnu i vodoprivrednu naknadu te ostale troškove u vezi stanovanja, odnosno troškove komunalnih usluge i to: naknadu za utrošak električne energije, toplinske energije, plina, vode, za odvoz smeća i druge korištene usluge…prema ispostavljenim uplatnicama davatelja usluga (toč. V. i VI.); da je u slučaju smrti najmoprimca član obiteljskog domaćinstva iz Ugovora o najmu dužan, u roku od 30 dana od dana smrti, obavijestiti najmodavca o nastaloj promjeni (toč. IX.); da za dužnu najamninu…solidarno s najmoprimcem odgovaraju i članovi njegovog obiteljskog domaćinstva (toč. X. stavak 3.); da su ugovorne strane suglasne da se na ovaj Ugovor primjenjuje odredba čl. 54. Zakona o javnom bilježništvu tj. da isti ima snagu ovršne isprave kako glede ispražnjenja i predaje u posjed stana, tako i glede naplate dospjelih neplaćenih iznosa najamnine zajedno s kamatama i troškovima te je određeno da istekom roka iz točke III. ovog Ugovora…ovdje tužitelj može neposredno provesti ovrhu radi predaje u posjed predmetnog stana, slobodnog od osoba i stvari, kao i radi naplate svih dospjelih potraživanja (toč. XII.); da je isprava o navedenom Ugovoru o najmu stana potvrđena (solemnizirana) kod javnog bilježnika Vlaste Zajec iz Zagreba dana 7. ožujka 2006. pod brojem OU-330/06;

- da je VV (raniji najmoprimac i majka tuženika) preminula **.**.2015.

- da je prema evidencijama Zagrebačkog holdinga d.o.o. (iz ožujka 2016.) postojalo nepodmireno dugovanje vezano za korištenje predmetnog stana s naslova komunalne naknade, naknade za odvoz komunalnog otpada, naknade za uređenje voda, potrošnje vode te najamnine u ukupnom iznosu od 33.947,63 kuna na ime pok. VV te da je dopisom-opomenom Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada od 10. ožujka 2016. ovdje tuženik, kao član obiteljskog domaćinstva pokojne najmoprimke, pozvan podnijeti zahtjev za sklapanje ugovora o najmu stana nakon smrti najmoprimke te ujedno u roku od 30 dana, u smislu otklanjanja razloga za pokretanje postupka iseljenja tuženika iz predmetnog stana, sadržajno pozvan podmiriti prethodno navedeno dugovanje; da je navedeni dopis- opomenu tuženi zaprimio 23. ožujka 2016.;

- da je dopisom Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada od 10. studenog 2016. ovdje tuženik obaviješten da njegovom zahtjevu za sklapanje ugovora o najmu predmetnog stana, nakon smrti majke pok. VV, nije moguće udovoljiti budući se oglušio prethodnoj opomeni glede plaćanja troškova stanovanja za predmetni stan te je istim dopisom pozvan predmetni stan, slobodan od osoba i stvari, u roku od 30 dana, predati u posjed tužitelju, koji je dopis-poziv tuženiku uredno dostavljen (povratnica na listu 38 spisa-nečitak datum primitka);

- da je dopisom Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada od 17. studenog 2017. (u kojem se navodi da prema evidencijama Zagrebačkog holdinga d.o.o. i dalje postoji nepodmireno dugovanje vezano za korištenje predmetnog stana, kako na ime pokojne majke tuženika, tako i na ime tuženika), ponovo pozvan putem istog Gradskog ureda predmetni stan, slobodan od osoba i stvari, u roku od 30 dana, predati u posjed tužitelju, a koji je dopis-poziv tuženiku dostavljen 25. studenog 2017.;

- da je kod Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada dana 12. ožujka 2018. zaprimljen tuženikov Zahtjev za produženje Ugovora o najmu stana od 9. ožujka 2018.;

- da prema Potvrdi GSKG d.o.o. od 18. siječnja 2018. za predmetni stan postoji nepodmireno dugovanje tuženika (kao aktivnog obveznika) na ime komunalne naknade, naknade za uređenje voda, odvoza komunalnog otpada, utroška vode te utuženo dugovanje za najamninu u iznosu od 4.309,94 kuna bez obračunatih kamata te da za predmetni stan postoji dugovanje po prethodnim obveznicima i to PV i VV (pobliže navedeno u istoj potvrdi);

- da prema Potvrdi HEP-Toplinarstva d.o.o. od 1. veljače 2018. proizlazi da je za predmetni stan zaključno s računom za prosinac 2017. postojao dug za isporučenu toplinsku energiju u ukupnom iznosu od 37.390,99 kuna;

-da se u dopisu-opomeni Gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje od 2. svibnja 2022. upućenom tuženiku, vezano za tuženikov zahtjev za sklapanje ugovora o najmu predmetnog stana, u bitnom navodi da je utvrđeno da se troškovi stanovanja s naslova zaštićene najamnine i drugih naknade neuredno podmiruju te je istim dopisom tuženik pozvan, u roku ne dužem od 30 dana, podmiriti troškove stanovanja te istom Uredu dostaviti potvrde HEP Toplinarstvo d.o.o. -o podmirenju toplinske energije, HEP Elektre d.o.o. -o podmirenju električne energije, Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o.-o podmirenju potrošnje vode te Zagrebačkog holdinga d.o.o. -o podmirenju najamnine i drugih troškova u svezi korištenja stana te se u istom dopisu tuženik upozorava da će se u suprotnom smatrati da nije zainteresiran za daljnje korištenje predmetnog stana te se poziva predmetni stan, slobodan od osoba i stvari, predati u posjed tužitelju;

- da prema evidencijama društva GSKG d.o.o. na dan 8. kolovoza 2022. postoji nepodmireno dugovanje ovdje tuženika (kao evidentiranog obveznika za predmetni stan) za komunalnu naknadu, čistoću, naknadu za uređenje voda, potrošnju vode i najamninu s kamatama te troškove ovrhe u ukupnom iznosu od 15.095, 99 kuna;

- da prema evidencijama društva GSKG d.o.o. na dan 8. kolovoza 2022. postoji nepodmireno dugovanje pok. VV (kao evidentiranog obveznika za predmetni stan u ranijem razdoblju) za komunalnu naknadu, čistoću, naknadu za uređenje voda, potrošnju vode i najamninu s kamatama te troškove ovrhe u ukupnom iznosu od 18.275,91 kuna;

- da tuženik nije evidentiran kao vlasnik kuće ili stana na području Grada Zagreba koje se nalaze na upravljanju kod GSKG d.o.o. niti je evidentiran kao nositelj prava na nekretninama na području Republike Hrvatske;

- da je tuženik prijavljen s prebivalištem na adresi predmetnog stana neprekidno od 29. srpnja 1997., a što proizlazi iz Elektroničkog zapisa o prebivalištu od 11. siječnja 2018. (list 33 spisa) te podataka JRO MUP-a u sustavu eSpis.

6. U odnosu na pozivanje tuženika predmetni stan predstavlja njegov jedini dom, a čime se tuženik sadržajno protivi zahtjevu za iseljenje iz predmetnog stana i predaju istog u posjed tužitelju ističući prigovor prava na dom, valja navesti sljedeće: 6.1. Prema odredbi čl. 34. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14; dalje: Ustav)- dom je nepovrediv, dok sukladno daljnjoj odredbi čl. 16.st.2. Ustava svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Pravo na dom zaštićeno je i člankom 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda (dalje:Konvencija, "Narodne novine" - Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10 ), koja je sastavni dio unutarnjeg poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj snazi iznad zakona te su je sva državna tijela Republike Hrvatske dužna izravno primjenjivati.

6.2. Citirana odredba čl.8.st.1. Konvencije proklamira da svatko ima pravo na poštivanje (....) doma, te da se sukladno stavku 2. istog javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

6.3. Stoga su u konkretnom predmetu razmatrana pitanja je li predmetna nekretnina dom tuženika, da li bi nalog za njegovo iseljenje iz predmetnog stana i predaju u posjed istog, slobodnog od osoba i stvari, predstavljalo miješanje u pravo na poštovanje njegovog doma te da li je takvo miješanje odnosno prisilno iseljenje tuženika u skladu sa zakonom, ima li legitimni cilj i je li nužno u demokratskom društvu , 6.4. Za ocjenu da li se predmetni stan može smatrati domom tuženika, valja ukazati na presude Ustavnog suda RH i Europskog suda za ljudska prava po kojima ta ocjena ovisi o dovoljnim i kontinuiranim vezama s određenim mjestom, misleći pritom na subjektivne veze koje su se razvile. Prema pravnom shvaćanju Ustavnog suda Republike Hrvatske koje je primjerice izraženo u odlukama broj U-III-5917/2013 od 23. svibnja 2014. godine, U- III-46/2007 od 22. prosinca 2010. godine, U-III- 405/2008 od 21. veljače 2012. godine, te U-III-1422/2006 od 06. lipnja 2012. godine, a koje je istovjetno pravnom shvaćanju izraženom u presudama Europskog suda za ljudska prava izraženom u predmetima Bjedov protiv Hrvatske (presuda od 29. svibnja 2012. godine-zahtjev broj 42150/09), Orlić protiv Hrvatske (presuda od 21. lipnja 2011. godine-zahtjev broj 48833/07) i Paulić protiv Hrvatske (presuda od 22. listopada 2009. godine-zahtjev broj 3572/06), “dom” je autonoman pojam, te ocjena o tome predstavlja li određeni prostor dom zaštićen člankom 8. stavak 1. Konvencije ovisi o činjeničnim okolnostima, osobito o postojanju dostatnih i trajnih veza s tim prostorom, pri čemu zaštita prava na dom ne ovisi o zakonitosti posjeda na temelju domaćeg prava, jer se svakoj osobi koja tijekom postupka istakne prigovor miješanja u njezino pravo na poštivanje doma mjerom prisilnog iseljenja, mora omogućiti ocjena razmjernosti i razumnosti takve mjere.

6.5. Tuženik, iako uredno pozvan, nije pristupio na ročište 16. ožujka 2026. na kojem je bilo predviđeno izvođenje dokaza njegovim saslušanjem.

6.6. Razdoblje korištenja predmetnog stana sud je utvrdio na temelju podataka o prebivalištu te prethodno citiranog sadržaja Ugovora o najmu stana na određeno vrijeme sa zaštićenom najamninom od 7. ožujka 2006., na temelju kojih nalazi da višegodišnje neprekidno stanovanje tuženika u predmetnom stanu u trajanju od skoro 30 godina upućuje na zaključak da je tuženik razvio kontinuiranu veze s predmetnim stanom, na način da upravo isti može smatrati svojim domom, pa bi prihvaćanje tužbenog zahtjeva predstavljalo miješanje u njegovo pravo na poštivanje doma, ali je takvo miješanje u skladu sa zakonom i proizlazi iz čl.161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravim ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/0, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZVDSP)odnosno ima legitimni cilj - zaštitu vlasništva tužitelja, s obzirom da tuženik ničim nije dokazao da bi imao pravo na posjed predmetnog stana, već suprotno i sam tuženik u odgovoru na tužbu priznaje da je bespravni korisnik istog stana.

6.7. U odnosu pak na pitanje da li je miješanje odnosno prisilno iseljenje tuženika nužno u demokratskom društvu odnosno postoji li dovoljan stupanj razmjernosti između mjere koja se traži (iseljenje) i legitimnog cilja koji bi se tom mjerom ostvario, valja istaknuti i da tužitelj, sukladno čl. 30. ZVDSP-a, ima pravo posjedovanja, uprave, korištenja i raspolaganja svojom stvari, a time i pravo tražiti iseljenje i predaju u posjed od osoba koje taj stan koriste bez pravne osnove.

6.8. Tužitelj je pravna osoba s javnim ovlastima koja, između ostalog, u određenim slučajevima vrši i stambeno zbrinjavanje građana, pa tako u propisanom postupku prema Odluci o najmu stanova ("Službeni glasnik Grada Zagreba" broji 3/25; dalje:Odluka) zbrinjava građane na temelju socioekonomskog statusa odnosno građane nižih i srednjih prihoda po priuštivim cijenama, sukladno propisanim kriterijima i to putem javnog natječaja, a iznimno neposredno, sukladno čl. 27. Odluke.

6.9. Tuženik ničim nije dokazao da bi bio osoba koja bi ispunjavala kriterije iz gore navedene Odluke odnosno da bi bio osoba koja je u takvom nepovoljnom socijalnom položaju da je skrb o njemu od strane institucija nužna, uz napomenu da visina njegovih primanja i općepoznati redovni troškovi života sami po sebi ne upućuju na zaključak da nema apsolutno nikakvih izgleda za njegovo stambeno zbrinjavanje putem najma neke druge, manje nekretnine.

6.10. Osim toga, pravo na dom ne podrazumijeva samo pravo na stanovanje, nego podrazumijeva i obveze kao što su plaćanje najamnine i režija koja terete stan, pa bi u situaciji da u stanu ostane osoba koja u ostvarivanju svoga prava na dom ne plaća naknadu za uporabu stana u visini najamnine niti režijske troškove (tuženik po toj osnovi ima dugove) to značilo nametanje tužitelju prekomjerno velikog tereta, jer se u potencijalnom obvezno pravnom odnosu između stranaka, a koji bi uključivao pravo tuženika da koristi predmetni stan kao svoj dom, očekuje i savjesno ponašanje tuženika u vidu ispunjavanja obveza, što je u konkretnom slučaju izostalo.

6.11. Stoga sud nalazi da se legitimni cilj ne može postići primjenom blaže mjere odnosno da je iseljenje tuženika nužno radi zaštite vlasničkih prava tužitelja. Pri tome je sud uzeo u obzir interes pravne sigurnosti, javnog reda i mira jer je prvenstveno potrebno štititi legitimno vlasništvo nasuprot posjeda bez valjane pravne osnove, zatim, činjenicu da tužitelj, u za to propisanim postupcima, putem gradskih stanova zbrinjava socijalno ugrožene građane, pa bi bilo neprihvatljivo privilegirati tuženika u odnosu na građane koji svoje stambeno pitanje pokušavaju riješiti prema redu prvenstva u propisanom postupku, pri čemu je sud imao u vidu i dugogodišnju pasivnost tuženika u pogledu rješavanja pitanja dugovanja vezanih za korištenje predmetnog stana te reguliranja svog pravnog statusa glede predmetnog stana.

7.Slijedom navedenog, sud nalazi da pravo vlasništva tužitelja preteže nad pravom tuženika koji predmetni stan posjeduje bez valjane pravne osnove, stoga je tužbeni valjalo prihvatiti i odlučiti kao u izreci temeljem čl. 161. ZVDSP-a.

8.1.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1 i čl. 155 st. 1 Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP).

8.2.Tužitelju je priznat trošak plaćene sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 13,27 EUR i zatraženi trošak sudske pristojbe za prvostupanjsku presudu u iznosu od 26,54 EUR (Tbr 1 i Tbr 2 toč. 1 Tarife sudskih pristojbi) te trošak sudske dostave tužbe na odgovor tuženiku u iznosu od 16,77 EUR, tako da ukupno dosuđeni parnični trošak tužitelju iznosi 56,58 EUR.

8.3. Odluka o tijeku i stopi zateznih kamatama na dosuđeni iznos parničnog troška tužitelju, temelji se na odredbama čl. 151.st.3. ZPP-a i čl. 29 st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21, 114/22, 156/2022 i 155/23).

U Zagrebu, 30. travnja 2026.

Sutkinja:

Zrinka Berečki

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu, u 4 primjerka.

DNA:

1. tužitelju uz rješenje- pristojba za presudu (26,54 EUR)

2. tuženiku