Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž Zk-69/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Vesni Gašparuš -Horvat, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja ZOYA HOLIDAY d.o.o. Biograd na Moru, Dubrovačka 59, zastupanoga po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na Moru, Kralja Petra Svačića 2, radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj Z-31212/2022-3 od 20. prosinca 2022., 30. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba predlagatelja ZOYA HOLIDAY d.o.o. Biograd na Moru, kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj Z-31212/2022-3 od 20. prosinca 2022.
II. Nalaže se Općinskom sudu u Zadru Stalna služba u Biogradu na Moru, Zemljišnoknjižnom odjelu, brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-8860/2023 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka glede nekretnina kč. br. [katastarska čestica] pašnjak površine 1898 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (točka I. izreke) i određen upis zabilježbe odbijenog prijedloga u tom zk. ul. u pogledu navedene nekretnine (točka II. izreke).
2. Protiv navedenog rješenja predlagatelj je izjavio žalbu, navodeći da istu podnosi iz svih žalbenih razloga. U žalbi ističe da je osnova stjecanja njegova vlasništva u ovom postupku dosjelost.
3. Žalba je neosnovana.
4. Donošenjem pobijanoga rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), na koje sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2., u vezi s čl. 381. ZPP i čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama, ''Narodne novine'' broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24 – dalje: ZZK). Iako navodi da žalbu podnosi iz svih žalbenih razloga, dakle i zbog bitne povrede odredaba postupka, predlagatelj u žalbi određeno ne navodi u čemu bi se ta povreda konkretno sastojala pa u odnosu na taj žalbeni razlog rješenje nije moglo biti ispitano.
5. Prvostupanjski je sud odbio predmetni prijedlog uz obrazloženje da predlagatelj uz prijedlog nije dostavio povijest posjedovanja ili posjedovni list, niti ikakvu drugu ispravu iz koje bi proizlazilo da je predmetna nekretnina, u odnosu na koju predlaže provesti traženi upis, bila u posjedu ili vlasništvu prodavatelja te da stoga nije učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje u njegovu korist nije upisano.
5.2. Pobijanu odluku prvostupanjski je sud donio pozivom na čl. 209. st. 4. ZZK.
6. Odluka prvostupanjskoga suda je pravilna. Žalbenim navodima nisu dovedena u sumnju činjenična utvrđenja i primjena materijalnog prava sadržana u pobijanoj odluci.
6.1. Naime, odredbom čl. 208. st. 1. ZZK propisano je da se pojedinačni ispravni postupak provodi kad postoji opravdani razlog, a st. 2. toga članka da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.
6.2. Odredbom čl. 209. st. 4. ZZK propisano je da prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl).
7. Predlagatelj je u ovom slučaju uz prijedlog priložio:
- ugovor o kupoprodaji od 24. lipnja 2021., sklopljen s prodavateljem C
S, o kupoprodaji predmetne nekretnine i
- ugovor o prijenosu poslovnog udjela od 6. listopada 2022. o prijenosu ovlasti za zastupanje predlagatelja.
7.1. Predmetna nekretnina upisana je kao vlasništvo Republike Hrvatske.
7.2. Prema tome, pravilno je sud prvoga stupnja zaključio da ni iz jedne od navedenih isprava ne proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka u smislu čl. 209. st. 4. ZZK jer istima predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu u odnosu na predmetnu nekretninu pripada pravo koje u njegovu korist nije upisano u zemljišnoj knjizi.
7.3. U odnosu na žalbene navode predlagatelja treba reći da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise. Međutim, u ovom slučaju, dostavljenom ispravom predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu takvo pravo pripada jer ista ne ukazuje na postojanje pravnog slijeda stjecanja od uknjiženog zemljišnoknjižnog vlasnika do prodavatelja, a niti je u prijedlogu pravna osnova stjecanja od upisanog vlasnika uopće navedena. Kako se u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću jer zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak i utvrđivati (sporne) činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (Rev 346/2023-2 od 13. lipnja 2023), pravilno je prvostupanjski sud zaključio da nisu ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 209. st. 4. ZZK.
8. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 380. t. 2., u vezi s čl. 99. st. 2. ZZK, trebalo je odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje (točka I. izreke ovoga rješenja).
9. Budući da je o žalbi odlučeno, trebalo je naložiti brisanje zabilježbe žalbe (točka II. izreke).
U Velikoj Gorici 30. travnja 2026.
Sudac
Vesna Gašparuš-Horvat
