Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž R-108/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Filke Pejković kao predsjednice vijeća, Kristine Vukelić Aničić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Svjetlane Pražić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja mr. sc. MR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice , Ljudevita Gaja 2 , Krapinske Toplice , OIB: 98491896949, kojeg zastupa punomoćnica Miljenka Polanović , odvjetnica iz Zaboka,Matije Gupca 50 radi utvrđenja povrede tužiteljevih prava i diskriminacije,odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku poslovni broj: Pr-1674/2021-16 od 10. srpnja 2023.,u sjednici vijeća održanoj 30. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku poslovni broj: Pr-1674/2021-16 od 10. srpnja 2023.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke odbijeni su kao neosnovani tužbeni zahtjevi tužitelja koji glase.

„1. Utvrđuje se da je tuženik povrijedio tužiteljeva prava na jednako i nepristrano postupanje prilikom provođenja javnog natječaja za radno mjesto : ,,UČITELJ INFORMATIKE - 1 izvršitelj/ica na neodređeno puno radno vrijeme '' koji je objavljen na službenim mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 15.ožujka 2021. godine ,te da kontinuirano pogoduje kandidatkinji gospođi GR prilikom zapošljavanja iste kod tuženika ,odnosno da je tužitelju opetovano uskratio pravo na jednaku dostupnost javnoj službi prilikom zapošljavanja, opetovano i teško zlostavljao tužitelja, opetovano provodio osvetu i odmazdu prema tužitelju, opetovano sustavno i kontinuirano diskriminirao tužitelja po osnovi obrazovanja, akademskog statusa i temeljnog ustavnog prava tužitelja na rad i zaradu za život, te mu time nanio veliku materijalnu štetu budući da je nezaposlena osoba više od pet godine, bez prihoda i primitaka, odnosno primanja i uzdržava dvoje roditelja koji su bolesni i stari svaki više od 81 godine života .

2. Poništava se nezakonita, protuustavna i diskriminirajuća Odluka predsjednice Školskog odbora Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice o prijemu u radni odnos GR na radno mjesto učiteljice informatike u Centru za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice klasa: 602-02/21-01-02/11, urbroj: 2197/03-380-16- 21-01 od 31. svibnja 2021. godine, a sve po raspisanom javnom natječaju za radno mjesto '' UČITELJ INFORMATIKE-1 izvršitelj/ica na neodređeno puno radno vrijeme.“

2. U točki II. izreke naloženo je tužitelju da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 331,81 eur sa zakonskom zateznom kamatom.

3. Protiv navedene presude žalbu podnosi tužitelj zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP).

4. Tužitelj predlaže uvaženje žalbe.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

6. Žalba tužitelja je neosnovana.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem diskriminacije zbog povrede prava na jednako i nepristrano postupanje tuženika prilikom provođenja javnog natječaja za radno mjesto učitelja informatike objavljenog na službenim mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 15. ožujka 2021. uz zahtjev na poništenje Odluke predsjednice Školskog odbora tuženika o prijemu u radni odnos ŽR na radno mjesto učiteljice informatike po raspisanom javnom natječaju kao i zahtjev tužitelja za isplatu odštete u iznosu od 6.636,14 eur/50.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom.

8. Prvostupanjski sud po provedenom postupku utvrđuje;

-da je Odlukom ravnatelja tuženika od 12. ožujka 2021. raspisan natječaj za zasnivanje radnog odnosa učitelja/ice informatike za jednog izvršitelja na neodređeno puno radno vrijeme te da je ravnatelj imenovao članove komisije za provedbu natječaja,

-da je Hrvatski zavod za zapošljavanje 15. ožujka 2021. objavio podatak o slobodnom radnom mjestu kod tuženika raspisivanjem natječaja za prijem u radni odnos za popunu radnog mjesta učitelj/učiteljica informatike na neodređeno puno radno vrijeme i da natječaj vrijedi do 23. ožujka 2021.,

-da su na predmetni natječaj prijave podnijeli tužitelj MR **.**.2021., GR **.**.2021. i DR **.**.2021.,

-da je zapisnikom Komisije tuženika o pregledu zaprimljene natječajne dokumentacije od 31. ožujka 2021. utvrđeno da su sve tri prijave-zamolbe : GR ,tužitelja i DR došle u roku preporučenom poštom te da su svi kandidati dostavili potpunu dokumentaciju time da od prijavljenih kandidata samo dva kandidata GR i tužitelj posjeduju odgovarajuću vrstu obrazovanja sukladno čl. 105. st. 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ( ,,Narodne novine'' br. 87/2008,86/2009, 92/5010,105/2010,-ispr., 90/2011., 16/2012,89/2012, 94/2013,152/2014., 7/2017,68/2018, 98/2019 i 64/2020) pa da će samo isti biti pozvani na testiranje koje će se održati 15. travnja 2021.,

-da je tužitelju i JR upućen poziv na testiranje za izbor za predmetno radno mjesto te su se oboje kandidata odazvali tom testiranju,

-da iz podataka tuženika o općem i posebnom dijelu testiranja ( list 279 do 290 spisa ) proizlazi da je GR na općem dijelu testiranja ostvarila 10 bodova a na posebnom dijelu testiranja 10 bodova , dakle ukupno 20 bodova dok je tužitelj MR na općem dijelu testiranja ostvario 5 bodova , a na posebnom dijelu testiranja 2 boda , dakle ukupno 7 bodova.,

-da je tuženik Izvješćem od 16. travnja 2021. o provedenom pismenom testiranju kandidata iz općeg i posebnog dijela za natječaj za predmetno radno mjesto, konstatirao rezultate općeg i posebnog dijela pismenog testiranja te tuženik utvrdio da tužitelj nije zadovoljio u prvoj fazi testiranja i da stoga ne može sudjelovati u daljnjem postupku testiranja,

da je pozivom tuženika od **.**.2021. JR pozvana na razgovor ( intervju ) za dan 27. travnja 2021. za predmetno radno mjesto dok tužitelj MR nije pozvan na takav razgovor,

-da iz Izvješća Komisije tuženika o provedenom postupku razgovora-intervjua od 27. travnja 2021. proizlazi da je nakon razgovora-intervjua ukupni broj bodova ... bodova, da je ista na ime razgovora ( intervjua) za predmetno radno mjesto od mogućih 10 bodova , ostvarila 8 bodova te je zaključak Komisije da je kandidatkinja zadovoljila na usmenom testiranju ( razgovoru ),

-da je Odlukom od 24. svibnja 2021. ravnatelj tuženika zatražio prethodnu suglasnost odbora za zapošljavanje GR kao prve na rang listi,

-da je Školski odbor tuženika dao suglasnost da se GR zaposli na radno mjesto učitelja informatike na neodređeno puno radno vrijeme.,

-da je Odlukom predsjednice Školskog odbora tuženika o prijemu u radni odnos od 31. svibnja 2021. ( list 318 i 319 spisa ) utvrđeno je da je GR izabrana na radno mjesto učitelja informatike na neodređeno puno radno vrijeme,

-da je JR s tuženikom **.**.2021. sklopila Ugovor o radu kojim je zasnovan radni odnos na neodređeno puno radno vrijeme za radno mjesto učitelja informatike i da će radnica otpočeti s radom dana 26. lipnja 2021.

-da je tužitelj 1. srpnja 2021. izjavio prigovor protiv Odluke o prijemu GR na radno mjesto učitelja informatike na neodređeno puno radno vrijeme od 31. svibnja 2021. ocjenjujući postupak nezakonitim , protuustavnim i diskriminirajućim po osnovi obrazovanja i Ustavom zagarantiranog prava na rad i zaradu za život,

-da je tuženik tužitelju uputio dopis od 19. srpnja 2021. u prilogu kojeg mu je dostavljana natječajna dokumentacija uz objašnjenje da je natječaj proveden sukladno zakonskim odredbama i Pravilniku o načinu i postupku kojim se svim kandidatima osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima te vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj ( list 325 i 326 spisa ),

-da iz diplome Fakulteta organizacije i informatike o stečenoj stručnoj spremi proizlazi da je tužitelj stekao zvanje sedmog stupnja – diplomirani informatičar i akademski stupanj magistar znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstveno polje informacijske znanosti znanstvena grana informacijski sustavi i informatologija,

-da iz Odluke Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina od 25. srpnja 2017. proizlazi je da je tužitelj izabran u naslovno nastavno zvanje predavača za područje društvene znanosti: polje informacijske i komunikacijske znanosti te da je kako to proizlazi iz potvrde Fakulteta za odgojne i obrazovne djelatnosti Juraja Strossmayera u Osijeku od 9. travnja 2018. i 24. travnja 2018. tužitelj završio pedagoško -psihološku i didaktičko-metodičku izobrazbu i stekao 60 ECTS bodova i pedagoško -psihološku i didaktičko-metodičku naobrazbu i sva prava, koja mu po zakonu pripadaju,

-da je izuzev radnog staža i iskustava tužitelj stekao i brojne Microsoft certifikate te da je sudjelovao na stručnim predavanjima i usavršavanjima,

-da da je tužitelj nezaposlen i evidentiran u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,

-da iz spisu priležeće Diplome i Dopunske isprave o studiju Sveučilišta u Zagrebu , Učiteljski fakultet ( list 269 i 270 spisa ) proizlazi da je GR završila Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij s modulom informatika i stekla akademski naziv magistra primarnog obrazovanja te stekla 302 ECTS boda, a uvidom u Elektronički zapis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ( list 274 i 275 spisa )

-da je GR bila zaposlena na određeno vrijeme u Osnovnoj školi Đure Prejca Desinić , a od 1. rujna 2020. da bila je zaposlena na određeno vrijeme na radnom mjestu učiteljice informatike kod tuženika Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice sve do zasnivanja radnog odnosa na neodređeno vrijeme na radnom mjestu učiteljice informatike kod tuženika dana 26. lipnja 2021.

- da su Opći uvjeti za obavljanje poslova učitelja informatike u osnovnoj školi propisani čl. 105. st. 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine „ br. 87/08, 86/09, 91/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 151/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20 i 133/20, dalje ZOOOSŠ), dok da su posebni uvjeti propisani člankom 17. Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi ( „Narodne novine“ br. 6/19 i 75/20),

- da je zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi uređeno čl. 107. do 111. ZOOOSŠ-a, a postupak kojim se kandidatima osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima te vrednovanje kandidata u konkretnom slučaju da je uređeno Pravilnikom o načinu i postupku zapošljavanja u Osnovnoj školi Stjepana

M [adresa] (dalje Pravilnik),

- da se prema čl. 107. st. 1. ZOOOSŠ-a, radni odnos u školskoj ustanovi zasniva ugovorom o radu na temelju natječaja koji se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, dok da se prema st. 9. način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj, odnosno kandidata koje je uputilo nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured, kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata, uređuju Pravilnikom školske ustanove, na koji suglasnost daje nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured,

- da se prema čl. 10. st. 1. Zakona o radu ( „Narodne novine“ br. 93/14, 127/17 i 98/19, dalje ZR) radni odnos zasniva ugovorom o radu, a prema čl. 7. st. 4. ZR -a da je zabranjena izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i uvjeta rada, uključujući i kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, u skladu s tim zakonom i posebnim zakonima,

- da je za postojanje diskriminacije potrebno utvrditi je li tužitelj stavljen u nepovoljni položaj po kojoj od osnova navedenih u čl. 1. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije ( NN 85/2008. i 112/2012., dalje ZSD), s time da sukladno čl. 20. st. 1. ZSD-a tužitelj treba učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije i ako to uspije, teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije prelazi na tuženika,

-da je za postojanje diskriminacije potrebno utvrditi je li tužitelj stavljen u nepovoljni položaj po kojoj od osnova navedenih u čl. 1. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije ( „Narodne novine“ br. 85/2008. i 112/2012., dalje ZSD), s time da sukladno čl. 20. st. 1. ZSD-a tužitelj treba učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije i ako to uspije, teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije prelazi na tuženika,

- da se radi o dokazivanju prima facie (na prvi pogled, prvi dojam) pri čemu tužitelj treba dokazati postojanje konkretnih postupaka i propusta tuženika kojima je doveden u nepovoljni položaj i ukazati na činjenice iz kojih je sudu moguće pretpostaviti da je nepovoljno postupanje moglo biti uvjetovano diskriminatornom osnovom, te ako tužitelj uspije dokazati prima facie diskriminaciju, tada teret dokazivanja da diskriminacije nije bilo prelazi na tuženika, odnosno tuženik treba dokazati da je sporno postupanje opravdano objektivnim razlozima koji niti na koji način nisu u vezi s kakvom diskriminacijskom osnovom.

9. Temeljem naprijed iznijetih utvrđenja prvostupanjski sud u odnosu na među strankama spornu činjenicu je li tuženik prilikom provedbe natječaja za učitelja/ice informatike na neodređeno puno radno vrijeme diskriminirao tužitelja zaključuje da u provedbi natječaja nije bilo diskriminacije tužitelja po osnovi obrazovanja, akademskog statusa, ustavnog prava na rad i zaradu, kako to tužitelj tvrdi , kao ni po bilo kojoj drugoj osnovi iz čl. 1. st. 1. ZSD-a, a koja bi bila u vezi s postupkom provedbe predmetnog natječaja za izbor učitelja/ice informatike. U konkretnom slučaju, tužitelju da je omogućeno da se javi na natječaj , da dostavi svu potrebnu dokumentaciju, da pristupi pismenom općem i posebnom dijelu testiranja u natječajnom postupku kao i drugom kandidatu postupak je provodila GR. I tužitelj i JR da su ostvarili formalne uvjete natječaja i u tom postupku temeljem većeg broja ostvarenih bodova da je izabrana GR na radno mjesto učiteljice informatike na neodređeno puno radno vrijeme s kojom je tuženik Centar za odgoj i obrazovanje sklopio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

10. Obrazlaže da je odredbom čl. 9. Pravilnika o načinu i postupku kojim se svim kandidatima za zapošljavanje propisano da se osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima te vrednovanje kandidata prijavljenih na predmetni natječaj propisan sadržaj i rezultat testiranja pa je tako navedeno da je sadržaj testiranja propisan odredbom čl. 4. Pravilnika ( opći dio, posebni dio i razgovor ( intervju ) , da se svaki dio testiranja vrednuje bodovima od 0 do 10, da se smatra da je kandidat zadovoljio na testiranju , ako je za svaki dio testiranja dobio najmanje 5 bodova i da kandidat koji ne zadovolji na provedenom testiranju , odnosno dijelu testiranja , ne može sudjelovati u daljnjem postupku. U odnosu na provedeno testiranje utvrđuje da je u konkretnom slučaju GR u općem dijelu pismenog testiranja ostvarila 10 bodova a u posebnom dijelu pismenog testiranja 10 bodova , dakle ukupno 20 bodova tako da je zadovoljila prema gore navedenim odredbama Pravilnika uvjete da može sudjelovati u daljnjem postupku – razgovoru ( inervjuu) dok je tužitelj MR u općem dijelu pismenog testiranja ostvario 5 bodova, a u posebnom dijelu pismenog testiranja 2 boda , dakle ukupno 7 bodova tako da tužitelj nije ostvario najmanje 5 bodova u posebnom dijelu pismenog testiranja tako da prema gore navedenoj odredbi Pravilnika nije niti mogao sudjelovati u daljnjem postupku –razgovoru ( inervjuu) tako da nije niti pozvan od strane tuženika na razgovor ( intervju), pri čemu utvrđuje da je točnost bodovanja Komisije tuženika razvidna iz preslike općeg i posebnog dijela testiranja ( list 279 do 290 spisa ) u usporedbi sa točnim odgovorima ( list 291 do 304 spisa ).

11. Slijedom naprijed iznijetih utvrđenja zaključuje prvostupanjski sud da je GR je zadovoljila na općem i posebnom dijelu testiranja kao i razgovoru ( intervjuu ) te je ostvarila ukupno 28 bodova dok je tužitelj MR ostvario ukupno 7 bodova tako da je GR stekla uvjete da bude zaposlena na predmetno radnom mjestu pri čemu je tuženik s njom i sklopio sklopio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Smatra prvostupanjski sud da je tuženik postupio sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu i Pravilnika o načinu i postupku kojim se svim kandidatima za zapošljavanje osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima te vrednovanje kandidata prijavljenih na predmetni natječaj. Isto tako tužitelju je nakon provedbe natječajnog postupka bio omogućen pristup informacijama koje je zahtijevao , kao i svu natječajnu dokumentaciju,što je tuženik dostavio tužitelju u preslici 19. srpnja 2021. ( list 325. i 326 spisa ) te konačno zaključuje da postupanje tuženika ne predstavlja diskriminaciju ni po osnovi obrazovanja niti po bilo kojoj drugoj zakonskoj osnovi, a osoba koja je izabrana na javnom natječaju i s kojom je tuženik zaključio ugovor o radu ispunjavala je sve formalne uvjete natječaja i imala propisanu stručnu spremu , prošla je pismeno testiranje s traženim brojem bodova u smislu čl. 9. Pravilnika o načinu i postupku kojim se svim kandidatima za zapošljavanje osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima te vrednovanje kandidata prijavljenih na predmetni natječaj i s njom je obavljen razgovor ( intervju ) , nakon čega je tuženik s njom zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Konačno zaključuje da činjenica višegodišnje kontinuirane nezaposlenosti tužitelja i obveza uzdržavanja starih i bolesnih roditelja bez prihoda predstavlja tešku životnu situaciju za tužitelja no da nije dokazano da bi tuženik tužitelja diskriminirao i prouzročio mu štetu niti da bi na bilo koji način bio odgovoran tužitelju za bilo kakvu štetu zbog neizbora tužitelja za učitelja informatike po predmetnom javnom natječaju, a diskriminaciju da ne predstavlja ni činjenica da je izabrana osoba s kojom je zaključen ugovor o radu po predmetnom natječaju, ranije radila kod tuženika , kao učiteljica informatike na određeno vrijeme , a niti u svezi s tim ne predstavlja diskriminaciju činjenica da se tužitelj javljao na brojne javne natječaje u Krapinsko-zagorskoj županiji na kojima nije izabran. Slijedom navedenog prvostupanjski sud primjenom odredbe čl. 1., čl. 16. i čl. 20. ZSD-a odbija u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan odbija tužbeni zahtjev tužitelja te odlučuje kao u točki I. izreke pobijane presude dok odluku o trošku iz točke II. izreke temelji na odredbi čl. 154.st.1. ZPP-a.

12. Ispitujući pobijanu odluku i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP -a na koji ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a.

13. Također na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno je prvostupanjski sud primijenjeno materijalno pravo te je pravilno odbio tužbeni zahtjev tužitelja za što je dao valjane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

14. Naime, odredbom čl. 1. st. 1. ZSD-a propisano je da se tim zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rasne ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog druga ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.

15. Nadalje prema čl. 1. st. 2. ZSD-a diskriminacijom u smislu tog zakona smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz st. 1. tog članka, kao i osobe povezane s njom rodbinskom li drugim vezama.

16. Prema čl. 2. st. 1. ZSD-a izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od osnova iz čl. 1. st. 1. tog zakona kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji, a prema st. 2. neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz čl. 1. st. 1. tog zakona, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.

17. Prema čl. 16. st. 1. ZSD-a svatko tko smatra da mu je zbog diskriminacije povrijeđeno neko pravo može tražiti zaštitu tog prava u postupku u kojem se o tom pravu odlučuje kao o glavnom pitanju, a može tražiti i zaštitu u posebnom postupku propisanom čl. 17. tog zakona kojim su propisane posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije, s time da prema čl. 20. st. 1. ZSD-a ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje prema odredbama tog zakona, dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije i u tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci.

18. Suprotno žalbenim navodima pravilno je prvostupanjski sud na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio da u konkretnom slučaju tužitelju nije bilo onemogućeno sudjelovanje na objavljenom javnom natječaju za učitelja informatike, te da je na tom javnom natječaju izabrana osoba ( GR ) koja je ispunjavala sve formalne uvjete natječaja i imala propisanu stručnu spremu, te koja je prošla pismeno testiranje sa traženim brojem bodova i sa kojom je obavljen razgovor, nakon čega je tuženik sa njom zaključio ugovor o radu.

19. Također pravilno je prvostupanjski sud zaključio da tužitelj tijekom postupka nije uspio dokazati da bi u provođenju predmetnog natječaja došlo do povrede njegova prava na jednako postupanje, odnosno diskriminacije po osnovi obrazovanja, akademskog statusa, ustavnog prava na rad i zaradu, kao niti po bilo kojoj drugoj osnovi iz čl. 1. st. 1. ZSD, koja bi bila u vezi s postupkom provedbe predmetnog natječaja za izbor učitelja informatike od 30.10.2019., odnosno u vezi s izborom kandidatkinje GR.

20. Pri tom se ističe da na pravilnost prvostupanjske presude te zaključka prvostupanjskog suda o nepostojanju bilo kakve nepravilnosti u postupanju tuženika niti radnje koja bi imala obilježja diskriminatornog postupanja spram tužitelja ne utječe u žalbi iznijeto viđenje tužitelja o tome da je on kako to navodi „ objektivno najbolji prijavljeni kandidat“, budući je isto posve subjektivno i na činjenicama neutemeljeno viđenje tužitelja, jer rezultati provedenog testiranja, koje je prvostupanjski sud pravilno utvrdio temeljem priležeće dokumentacije, ukazuju upravo na drugačiji zaključak tj. činjenicu da je upravo izabrana kandidatkinja ostvarila objektivno bolje rezultate na provedenom testiranju i ostvarila više bodova od tužitelja te je uz ispunjavanje i svih drugih formalnih uvjeta po tuženiku u regularno provedenom postupku u kojem u odnosu na tužitelja nije bilo nikakvog diskriminatornog postupanja, pravilno izabrana kandidatkinja.

21. Nadalje, ni činjenica višegodišnje kontinuirane nezaposlenosti tužitelja i obveza uzdržavanja roditelja bez prihoda, kao i činjenica da je izabrana osoba s kojom je zaključen ugovor o radu po predmetnom natječaju ranije radila kod tuženika, kao i da se tužitelj javljao na brojne javne natječaje u Krapinsko -zagorskoj županiji na kojima nije izabran, nisu u uzročno-posljedičnoj vezi s neizborom tužitelja na predmetnom natječaju, te ne predstavljaju diskriminaciju tužitelja i ne povlače odgovornost tuženika za bilo kakvu štetu zbog neizbora tužitelja na predmetnom natječaju.

22. Stoga je pravilno prvostupanjski sud odbio dokazne prijedloge tužitelja usmjerene na dokazivanje okolnosti da se nad njime vrši sustavna diskriminacija na drugim natječajima i činjenje kaznenih djela od strane trećih osoba ( župana i dr. ) jer po prirodi stvari okolnosti iz drugih natječaja ne mogu ići na teret tuženika, niti se te okolnosti tiču predmetnog natječaja slijedom čega nisu niti od utjecaja na presuđenje u ovoj pravnoj stvari. Slijedom navedenog žalbeni navodi u tom smislu su neosnovani.

23. Na žalbene navode tuženika valja istaći da da prvostupanjski sud sukladno odredbi čl. 2. st. 1. ZPP-a odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku, što znači da je prvostupanjski sud u ovom parničnom predmetu ovlašten odlučivati samo o osnovanosti konkretnog tužbenog zahtjeva koji se odnosi na točno određeni natječaj za zapošljavanje učitelja informatike iz ožujka 2021. dok nije ovlašten odlučivati o eventualnoj povredi prava tužitelja i zakonitosti odluka koje su donesene u svim prethodnim natječajima za zapošljavanje u javnim službama na području Krapinsko-zagorske županije na koje se tužitelj prijavljivao u posljednjih 6 godina. Stoga su irelevantni žalbeni navodi kojima se tužitelj poziva na dugogodišnju sustavna i kontinuirana diskriminacija, odmazdu, osvetu i teško zlostavljanje njega i njegove obitelji.

24. Obzirom na navedeno, a kako provedenim dokaznim postupkom nije utvrđeno da bi tužitelj od strane tuženika i vezano za provođenje predmetnog natječaja bio diskriminiran, odnosno kako nije utvrđena nejednakost u postupanju motivirana nekom od nedopuštenih osnova diskriminacije iz čl. 1. st. 1. ZSD -a koja bi bila vezana za izbor kandidatkinje GR, odnosno stavljanja u nepovoljniji položaj u odnosu na izabranu kandidatkinju u usporednoj situaciji, to je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da tužitelju ne pripada pravo na zaštitu u smislu odredbe čl. 17. ZSD-a, kao niti pravo na naknadu štete u smislu odredbe čl. 11. ZSD - a budući u postupanju tuženika nije bilo nepravilnosti.

25. Također je pravilna i odluka prvostupanjskog suda o naknadi parničnog troška obzirom da je tuženik u cijelosti uspio u sporu. Pored toga tužitelj u žalbi ne navodi zbog čega odluka o trošku ne bi bila pravilna, a ovaj sud temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

26. Slijedom navedenog temeljem odredbe čl. čl. 368. st. 1. ZPP-a žalbu tužitelja kao neosnovanu valjao je odbiti i prvostupanjsku presudu potvrditi te odlučiti kao u izreci ove presude.

U Rijeci, 30. travnja 2026.

Predsjednica vijeća

Filka Pejković