Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-572/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vlatki Paškvalin Bošković kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja OOČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv I. protivnika osiguranja OO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Denisu Klarendiću, odvjetniku u Zadru, II. protivnika osiguranja CO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ivi Brkiću, odvjetniku u Zadru i III. protivnika osiguranja NO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Teu Petaniju, odvjetniku u Zadru, radi osiguranja novčane tražbine privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ovr-1348/2024-11 od 9. veljače 2026., dana 29. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja osiguranja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ovr-1348/2024-11 od 9. veljače 2026.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je kao neosnovan predlagateljev prijedlog za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere od 20. prosinca 2024., zabranom otuđenja i opterećenja nekretnina oznake: kat. čet. 4848 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu I. protivnika osiguranja, kat. čest 2830/1 i 2830/4 i kat. čest. [katastarska čestica] (E-2), sve k. o. [katastarska općina] u vlasništvu II. protivnika osiguranja i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu III. protivnika osiguranja (točka I. izreke) te je naloženo predlagatelju osiguranja da protivnicima osiguranja naknadi trošak tog postupka i to I. protivniku osiguranja u iznosu od 31.680,00 EUR, II. protivniku osiguranja u iznosu od 39.600,00 EUR i III. protivniku osiguranja u iznosu od 39.600,00 EUR, sve u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja (točka II. Izreke).

2. Pravodobno izjavljenom žalbom navedeno rješenje pobija predlagatelj osiguranja iz svih žalbenih razloga koji su propisani čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 , 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), koji se u ovome postupku primjenjuje temeljem odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka USRH, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - dalje: OZ), s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijano rješenje preinači te usvoji njegovu žalbu u cijelosti i da protivnici osiguranja privremenom mjerom plate sve troškove, jer je on žrtva - oštećenik, a podredno predlaže pobijano rješenje ukinuti te vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. U odgovoru na žalbu II. protivnik osiguranja osporava navode žalbe te predlaže istu kao neosnovanu odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje u cijelosti.

4. U odgovoru na žalbu III. protivnik osiguranja osporava navode žalbe te predlaže istu kao neosnovanu odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje u cijelosti.

5. Žalba predlagatelja osiguranja nije osnovana.

6. Ovaj drugostupanjski sud je ispitao pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge iz čl. 365. st. 2. u vezi sa čl. 381. ZPP-a i čl. 21. st. 1. OZ-a te je ocjena je ovog suda da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda na koje se pazi po službenoj dužnosti.

7. Pošavši od utvrđenja da se kod istog suda vodi parnični postupak pod poslovnim brojem Pn-96/24 po tužbi ovdje predlagatelja osiguranja protiv tamo tuženika, a ovdje protivnika osiguranja radi naknade neimovinske štete u iznosu od 1.609.128,98 EUR, da je uvidom u pravomoćnu presudu istog suda posl. br. K-215/2021 od 23. studenog 2021. utvrđeno da je tamo oštećenik, a ovdje predlagatelj osiguranja sa svojim imovinskom pravnim zahtjevom upućen u parnični postupak, a koji je i pokrenuo i vodi se pod poslovnim brojem Pn-96/24, a što ukazuje na vjerojatnost postojanja novčane tražbine predlagatelja prema protivnicima, no međutim da predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje novčane tražbine upravo u potraživanom iznosu od 1.609.128,98 EUR, nadalje da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom opasnost da će bez takve mjere protivnici osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati , jer iz isprava koje je priložio u spis ne proizlazi konkretna subjektivna opasnost da će protivnici osiguranja raspolagati nekretninama iz prijedloga, niti je učinio vjerojatnim i to da protivnici osiguranja neće imati dovoljnu imovinu iz koje bi predlagatelj mogao namiriti svoju tražbinu izuzev imovine u odnosu na koju on predlaže određivanje privremene mjere, sud prvog stupnja smatra da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 344. st. 1. OZ-a pa je predlagateljev prijedlog odbio kao neosnovan.

8. Suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio odlučne činjenice i primijenio materijalno pravo prilikom donošenja pobijanog rješenja kojim je odbio prijedlog za određivanje privremene mjere.

9. Prema odredbi čl. 344. st. 1. i 2. OZ-a privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

10. Dakle, da bi se moglo udovoljiti prijedlogu za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine predlagatelj osiguranja mora dokazati kumulativno postojanje dviju pretpostavki: vjerojatnost postojanja tražbine prema protivniku osiguranja te vjerojatnost opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

11. Privremena mjera uvijek se određuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, uz uvažavanje da po svojoj prirodi predstavlja sredstvo samo privremenog osiguranja vjerojatne tražbine predlagatelja osiguranja, sredstvo koje se može odrediti samo ako postoji vjerojatnost postojanja tražbine i vjerojatnost da je predložena mjera potrebna kako bi se protivnika osiguranja spriječilo da osujeti ili oteža kasnije ostvarenje upravo te tražbine, ako i kada ona bude utvrđena izvjesnom, odnosno kako bi se spriječilo da za predlagatelja osiguranja nastane nenadoknadiva šteta.

12. Prema tome, na predlagatelju osiguranja je teret dokazivanja vjerojatnosti kako postojanja novčane tražbine (objektivna pretpostavka), tako i postojanja opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati (subjektivna pretpostavka).

13. Predlagatelji osiguranja, osim tvrdnje iznesene u prijedlogu da prema njegovim saznanjima postoji opasnost da bi protivnici osiguranja mogli otuđiti nekretnine u njihovom vlasništvu, nije upozorio niti na jednu konkretnu radnju odnosno propuštanje I. do III. protivnika osiguranja koje ugrožavaju eventualnu buduću naplatu predlagatelja niti navodi konkretne okolnosti iz kojih bi proizlazilo da I. do III. protivnici osiguranja poduzimaju neke ugrožavajuće radnje kojima bi mogli spriječiti ili znatno otežati naplatu njegove tražbine (primjerice rasprodaju, daruju ili na drugi način raspolažu svojom imovinom sa svrhom sprječavanja naplate tražbine predlagatelja) ili da takva opasnost proizlazi primjerice iz njihovog ranijeg ponašanja (ali i tu vjerojatnost treba dokazati) pa čak ne tvrdi da on nema ju druge imovine osim predmetnih nekretnina, a kako to pravilno utvrđuje prvostupanjski sud.

14. Treba ukazati da privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina po svojoj prirodi je zadiranje u Ustavom Republike Hrvatske zaštićena vlasnička prava koja uključuju u sebi i pravo raspolaganja. Zbog toga će sud na prijedlog predlagatelja osiguranja odrediti takvu mjeru samo ako nađe da je mjera nužna i da je proporcionalna pravom zaštićenom interesu predlagatelja. Ako vjerovniku stoje na raspolaganju druga sredstva osiguranja koja u dovoljnoj mjeri osiguravaju njegovu novčanu tražbinu, nema mjesta određivanju takve mjere. O nužnosti mjere sud odlučuje na temelju podataka koje je iznio predlagatelj.

15. U konkretnom slučaju navodi predlagatelja sami za sebe nisu dovoljni za zaključak postojanja subjektivne opasnosti, obzirom da opasnost u smislu odredbe čl. 344. OZ- a znači poduzimanje konkretnih radnji ili propuštanja svjesno poduzetih radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine. One moraju stvarno ugrožavati buduću naplatu predlagateljeve tražbine, a sud mora utvrditi postojanje takvih radnji odnosno propuštanja dužnika i subjektivni odnos dužnika prema njemu .

16. Stoga kako predlagatelj osiguranja nije dokazao postojanje kumulativno određenih pretpostavki koje moraju biti ispunjene da bi se mogla odrediti predložena privremena mjera u smislu odredbe članka 344. st. 1. OZ- a, prvostupanjski sud je po ocjeni ovog suda pravilno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog za određivanje privremene mjere odbio kao neosnovan.

17. Prvostupanjski sud je predlagatelja obvezao naknaditi protivnicima osiguranja trošak postupka budući predlagatelj nije uspio sa svojim zahtjevom. Kako predlagatelj žalbom u cijelosti pobija rješenje prvostupanjskog suda ne navodeći posebne žalbene razloge u pogledu odluke o troškovima postupka, a ovaj sud u odluci o troškovima postupka ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 365. st. 2. ZPP-a), to je valjalo odbiti žalbu predlagatelja i u odnosu na odluku o trošku postupka.

18. Slijedom navedenog primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u vezi sa odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a žalbu predlagatelja osiguranja valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje te riješiti kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu 29. travnja 2026.

Sudac

Vlatka Paškvalin Bošković