Poslovni broj P-1170/2024-30

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Katarini Bajčić Ivančević, u pravoj stvari tužitelja GŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Ingrid Jurcan-Lakičević odvjetnici iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri odvjetnici u Rijeci, protiv tuženika 1. DŠ, odsutna i nepoznata boravišta, zastupana po privremenom zastupniku Vjenceslavi Radmanović odvjetnici u Rijeci i 2. tuženika CŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 13. ožujka 2026. u odsutnosti uredno pozvanog 2. tuženika, a u prisutnosti punomoćnika tužitelja i privremenog zastupnika 1. tuženika, te javne objave od dana 29. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj stekao vlasništvo na suvlasničkom udjelu prvotužene DŠ od 220/840 dijela na kč. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak na usponu Calvario i kč. br. [katastarska čestica] u naravi kuća br. 9 u usponu Buonarotti ul. i dvorište, obje upisane u zk.ul. 99k.o. Rijeka, te je osnovom ove presude ovlašten svoje vlasništvo upisati u zemljišnoj knjizi.

II. Utvrđuje se da je tužitelj GŠ vlasnik stana označenog brojem 2, sastojećeg iz ulaznog hodnika (foyer-a) sa blagovaonicom, kuhinje, kupaonice, dnevnog boravka i sobe, kotlovnice, natkrivene terase u prizemlju i spremišta u podrumu, ukupne neto korisne površine 74,08 m2, sve na planu posebnih dijelova zgrade označeno crvenom bojom, kojemu pripada i dvorište površine 109,28 m2, sve povezano sa 5600/10000 idealnog suvlasničkog dijela u odnosu na nekretninu kao cjelinu a CŠ vlasnik stana označenog brojem 1, koji se sastoji iz ulaznog hodnika (foyera), dnevnog boravka sa blagovaonicom, kuhinje, kupaonice, sobe 1, sobe 1 i kotlovnice, ukupne neto površine 58,12 m2, na planu posebnih dijelova označenog plavom bojom, sa pripadajućim dvorištem površine 174,52m2 a povezan je sa 4400/10000 idealnog dijela u odnosu na cijelu nekretninu, sve u kući u [adresa], izgrađeno na kč [katastarska čestica] i kč [katastarska čestica] i upisano u zkul [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], što je sve drugotuženi dužan priznati i trpjeti provedbu ove presude u zemljišnoj knjizi.

III. Nalaže se 1. tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u visini od 2.490.14 EUR u roku od 15 dana zajedno sa zateznom kamatom od 29. travnja 2026. do isplate po stopi po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, dok se tužitelj u cijelosti odbija sa zahtjevom za naknadom troška u odnosu na 2. tuženika.

Obrazloženje

Tužitelji u tužbi navodi da je prvotužena DŠ, osoba odsutna i nepoznatog boravišta. U pitanju je osoba koja je iz Rijeke otišla u Italiju iza II sv. rata, a tužitelj nema nikakvih saznanja o njenom boravištu nakon odlaska iz [adresa]. S obzirom da je izgledno da se dostava tužbe, kao i kasnije dostave pismena neće moći izvršiti tuženoj, tužitelj predlaže da Naslovni sud, nakon službene provjere adrese kod PU Rijeka, postupi sukladno čl.84.st.1. Zakona o parničnom postupku "Narodne novine" br. 53/91., 91/92.,112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. -službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.u daljnjem tekstu: ZPP) koji predviđa postupanje u slučaju procesne situacije kao što je predmetna.1.U stavku 2. toč. 5. istog članka određeno je da će uz uvjet iz stavka 1.istog članka, sud postaviti tuženiku privremenog zastupnika ako se tuženik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomoćnika u Republici Hrvatskoj nalaze u inozemstvu, a dostava se ne može obaviti. Tužitelj i prvotužena upisani su suvlasnicima u zemljišnim knjigama naslovnog suda za KO [katastarska općina], u zk. ul. [broj ZK uloška], pri čemu je tužitelj upisan suvlasnikom u 200/840idealnogdijela a tužena u 220/840 idealnog dijela na: - kč [katastarska čestica]-pašnjak na usponu Calvario i - kč [katastarska čestica] -kuća br. 9 u Usponu Buonarotti ul. i dvorište, Treći upisani suvlasnik na navedenim česticama je CŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prije na adresi [adresa], koji upisan dolazi u 420/840 idealnog suvlasničkog dijela, odnosno u ½ dijela na naznačenim česticama. Isti je kod naslovnog suda ranije vodio protiv DŠ kao tužene, pravomoćno okončani parnični postupak P-4231/2019, u kojem je utvrđen vlasnikom stana u kući izgrađenoj na kč [katastarska čestica] KO [katastarska općina] površine 58,12m2 i pripadajućeg dvorišta tog stana na kč [katastarska čestica] KO [katastarska općina], sve povezano sa ½ idealnog suvlasničkog dijela. U naravi kč [katastarska čestica] i kč [katastarska čestica], KO [katastarska općina], čine jednu manju prizemnu kuću u [adresa] sa omanjim dvorištem, na adresi [adresa]. Ukupna tlocrtna površina kuće iznosi155,20 m2 a okućnica ima ukupno 283,80m2. U kući se nalaze dva stana, kao dvije potpuno odvojene, samostalne uporabne cjeline, zasebnih ulaza, kojima pripadaju i odvojeni dijelovi okućnice sa odvojenim izravnim ulazima sa ulice, kojih su nesporno vlasnici tužitelj GŠ i tuženik CŠ.

Za potrebe rješavanja vlasničkog stanja svojih stanova i upisa vlasništva, tužitelj je zajedno sa susjedom i ovdje drugo tuženikom dao učiniti elaborat etažne podjele, kako bi dobili točne podatke o površinama stanova, pripadajućih dijelova dvorišta i točnim suvlasničkim omjerima koji posebni dijelovi čine u odnosu na cjelinu. Nastavno tome, podaci koji se ovdje u tužbi iznose, preuzeti iz elaborata etažne podjele ARH BIRO+ doo Rijeka, ovl. inženjera HŠ. Prema podacima iz elaborata etažne podjele, u stanu označenom kao stan broj 2, ukupne površine 74,08m2 stanuje ovdje tužitelj sa obitelji, a drugi stan, označenog brojem 1, površine 58,12m2, posjeduje i u vlasništvu ima CŠ. Stanu broj 2 pripada dio okućnice od 109,28m2 a stanu broj 1 dio okućnice u površini od 174,52 m2. Stan broj 2povezan je sa 5600/10000 idealnog suvlasničkog dijela, a drugo tuženikov stan broj 1 povezan je sa 4400/10000 idealnog suvlasničkog dijela. Tužitelj od rođenja živi u toj kući tj. stanu u i stoj kući, a stan je 1969g. kupio njegov otac EŠ, zaključenjem kupoprodajnog ugovora s tadašnjim vlasnikom stana JŠ. Predmetni ugovor ovjeren je pri Općinskom sudu u Rijeci, broj: Ov.br.1431/69 dana 22.05.1969. g.

Prodavatelj je ocu tužitelja prodao stani predao u slobodan posjed, koji stan je u trenutku prodaje u kupoprodajnom ugovoru definiran kao 100/420 idealnih dijelova kuće na Usponu Buonarotti br. 9/13, sagrađene na čest. k.br.149 sa pravom korištenja okućnice. U naravi radilo se o stanu br. 2. sa pripadajućim dijelom okućnice. Prodavatelj JŠ je vlasništvo nad prodanom nekretninom stekao nasljeđivanjem svoje supruge RŠ, temeljem rješenja o nasljeđivanju naslovnog suda broj: O-816/66. Tužitelj je nasljeđivanjem svog oca EŠ, temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Amire Predovan iz [adresa], poslovni broj: O-4534/17, UPP/OS-2/18 od 8. ožujka 2018g. stekao vlasništvo predmetne nekretnine.

Prvotužena DŠ nije poznata tužitelju, a koliko je tužitelju znano ni drugotuženom CŠ, nema prebivalište ni boravište u [adresa]. Hrvatskoj, nikada nije dolazila na prijepornu nekretninu niti je viđena na toj adresi. Iz navedenog proizlazi da nije u posjedu niti jednog dijela predmetne kuće i dvorišta, niti očigledno nije nakon njenog odlaska u Italiju nakon II sv. rata. Opisano stanje kuće na adresi [adresa], egzistira desetljećima, sve od 50-tih godina prošlog stoljeća, a nitko nikada nije tužitelja, kao ni njegove prednike, ometao u posjedu stana broj 2u prizemlju i pripadajućoj okućnici, na bilo koji drugi način. Koliko je poznato tužitelju, niti susjeda CŠ i njegove prednike nitko nikada nije ometao u posjedu stana broj 1 i njegove okućnice. Nakon nasljeđivanja, tužitelj je svoj stan br.2. preuredio, tako da se isti danas sastoji od ulaznog hodnika (foyer-a) s blagovaonicom, kuhinjom, kupaonicom, dnevnim boravkom, sobom, te kotlovnicom, natkrivenom terasom i spremištem u podrumu. Drugotuženi CŠ prvi je inicirao rješavanje vlasničkih odnosa na nekretnini i dao učiniti prvi elaborat etažne podjele, u cilju upisa vlasništva na svojem stanu, no sve je ostalo neprovedeno, zbog činjenice da je tužena bila upisana suvlasnicom u zemljišnoj knjizi te se ovdje tužitelj nije bio pridružio CŠ u podnošenju tužbe. Tako je ovdje drugotuženi CŠ svoje vlasništvo nad predmetnim stanom riješio ishođenjem pravomoćne presude Općinskog suda u Rijeci, broj P-4231/2019 od 8. veljače 2022g. pri čemu je pored utvrđenja vlasništva stana utvrđena i povezanost stana u odnosu na cijelu nekretninu u ½ idealnog dijela. Iz navedenog proizlazi da tužitelju pripada stan tj. suvlasnički dio nekretnine na kojem je tužena i nadalje ostala formalno upisana u 220/840 dijela, te da je vlasništvo stekao nasljeđivanjem od prednika koji je stan kupio i posjedovao kao nesmetani zakoniti posjednik.

Podnošenjem ove tužbe, tužitelj želi urediti vlasničko stanje svog stana te se u zemljišnoj knjizi upisati njegovim vlasnikom. Sukladno naprijed navedenom elaboratu etažne podjele Arhbiro + doo, tužiteljev stan broj dva sastoji se od ulaznog hodnika (foyer-a) sa blagovaonicom, kuhinje, kupaonice, dnevnog boravka i sobe, kotlovnice, natkrivene terase u prizemlju i spremišta u podrumu, ukupne neto korisne površine 74,08 m2, sve na planu posebnih dijelova zgrade označeno crvenom bojom. Stanu broj 2 pripada i dvorište površine 109,28 m2, što sveukupno čini 5600/10000 idealnog suvlasničkog dijela u odnosu na cijelu nekretninu. Stan broj 1 u vlasništvu CŠ, sastoji se iz ulaznog hodnika (foyera), dnevnog boravka sa blagovaonicom, kuhinje, kupaonice, sobe 1, sobe 1 i kotlovnice, ukupne neto površine 58,12 m2, na planu posebnih dijelova označen je plavom bojom, sa pripadajućim dvorištem površine 174,52m2 i povezan je sa 4400/10000 dijela u odnosu na cijelu nekretninu. Tužitelj i drugotuženik će tek nakon što se potpuno uredi vlasničko stanje, moći povezati kč [katastarska čestica] i kč [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u jednu jedinstvenu česticu i potom provesti etažnu podjelu odnosno uspostaviti vlasništvo na posebnim dijelovima zgrade.

Tužitelj ovom tužbom želi riješiti vlasničko stanje na svojoj nekretnini i stvoriti uvjete za upis prava vlasništva na posebnim dijelovima zgrade, pa predlaže da Sud po provedenom postupku i izvedenim dokazima, donese presudu kojom se utvrđuje da je tužitelj stekao vlasništvo na suvlasničkom dijelu DŠ na 22/840 dijela na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da je temeljem ove presude ovlašten upisati pravo vlasništva na nekretnini , te da se utvrdi da je tužitelj GŠ vlasnik stana označenog brojem 2, sastojećeg od ulaznog hodnika (foyer-a) sa blagovaonicom, kuhinje, kupaonice, dnevnog boravka i sobe, kotlovnice, natkrivene terase u prizemlju i spremišta u podrumu, ukupne neto korisne površine 74,08 m2, sve na planu posebnih dijelova zgrade označeno crvenom bojom, kojemu pripada i dvorište površine 109,28 m2, sve povezano sa 5600/10000 idealnog suvlasničkog dijela u odnosu na nekretninu kao cjelinu a CŠ vlasnik stana označenog brojem 1, koji se sastoji iz ulaznog hodnika(foyera), dnevnog boravka sa blagovaonicom, kuhinje, kupaonice, sobe 1, sobe 1 i kotlovnice, ukupne neto površine 58,12 m2, na planu posebnih dijelova označenog plavom bojom, sa pripadajućim dvorištem površine 174,52m2 a povezan je sa 4400/10000 idealnog dijela u odnosu na cijelu nekretninu, sve u kući u [adresa], izgrađeno na kč [katastarska čestica] i kč [katastarska čestica] i upisano u zk ul [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], što je sve drugo tuženi dužan priznati i trpjeti provedbu ove presude u zemljišnoj knjizi.

Po prijedlogu tužitelja proveden je postupak vezano za utvrđenje jesu li ispunjeni uvjeti da se 1. tuženoj kao osobi sada odsutna i nepoznata boravišta postavi privremeni zastupnik pozivom na odredbu čl. 84 st. 1 i 2 toč. 4 ZPP-a, te je prikupljenom dokumentacijom (povijesni vlasnički list, dopis Državnog arhiva u Rijeci) utvrđeno da su uvjeti ispunjeni slijedom čega je i doneseno rješenja 27. rujna 2024 kojim se tuženoj DŠ kao osobama sada odsutnim i nepoznatog boravišta postavlja privremeni zastupnik u osobi odvjetnice Vjenceslave Radmanović.

Privremeni zastupnik 1. tužene u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, tužitelj nema pravni osnov za vođenje predmetnog postupka jer je iz zemljišno-knjižnog izvatka razvidno da su nekretnine prvotužene, DŠ ostale u vlasništvu na osnovu Sporazuma između Jugoslavije i Italije od 03.07.1965. godine. Kasnijim rješenjem općine Rijeka od 03.08.1987. godine broj UP/I-03/3- 10228/1987 zabilježuje se da su nekretnine Segnan Valerije slobodna optanska imovina po sporazumu između Jugoslavije i Italije od 03.07.1965. godine. To je sve bilo poznato predniku tužitelja, UŠ, koji je Prvotuženik smatra da tužitelj u ovom predmetu nije mogao steći pravo vlasništva niti kupoprodajom, niti nasljeđivanjem, ali niti dosjelošću. Ovo poradi toga jer tužitelj ne ispunjava niti jedan uvjet koji je potreban prema čl. 159 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, posebice, nema zakonit i pošten posjed. Radi svega navedenog, predlaže se odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom u cijelosti, uz obvezu naknade prouzročenih parničnih troškova prvotuženoj.

II tuženik ČŠ u odgovoru na tužbu navodi kako se radi o nekretnini na adresi [adresa] njegov pok. otac 1960. g. kupio udio u toj kući, točno mu je pokazano što kupuje te od tada neometano uživaju jedan od stanova u prizemlju. U drugom stanu je tada živio ĆŠ, a isti nakon što je odlučio otići u dom na Kantridi je svoj stan prodao MŠ, ocu ovdje tužitelja. Dakle, nitko nih nikada nije ometao u korištenju niti jednog niti drugog stana. Gđa. DŠ se od 1960. pa nadalje nikada nije pojavljivala. Navodi kako je presudom pod posl br. P- 4231/2019 stekao pravo vlasništva nad stanom označenog brojem 1 u prizemlju Ne osporava navode iz tužbe tužitelja.

Sud je proveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju priležećoj spisu, te su saslušani tužitelj, 2 tuženik, svjedoci VŠ i ŽŠ proveden je dokaz očevidom na licu mjesta te građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku građevinske struke LŠ.

Ocjenom svih provedenih dokaza, a u smislu odredbe čl. 8 ZPP-a ovaj sud drži tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim.

Uvidom u zk. izvadak, za k. č. br [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], oznaka zemljišta pašnjak i kuća broj 9 u usponu Buonarotti i dvorište upisana kao vlasništvo 1. tužene Segnan Valerije u 220/840 dijela, 2. tuženik Avionsko Radivoj u 420/880 dijela te tužitelj u 200/840.

Iz prijepisa posjedovnog lista broj 111 za k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (odgovara zemljišno knjižnoj k. č. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-kuća i dvorište) razvidno je da je kao posjednik upisan 2. tuženik TŠ u ¼ dijela, AŠ u ¼ dijela (otac TŠ), MŠ u ¼ dijela (otac tužitelja) te 1. tužena DŠ u ¼ dijela.

Iz elaborat etažne podjele učinjenom po ARH BIRO+ doo Rijeka, ovl. inženjera HŠ, tužiteljev stan broj dva sastoji se od ulaznog hodnika (foyer-a) sa blagovaonicom, kuhinje, kupaonice, dnevnog boravka i sobe, kotlovnice, natkrivene terase u prizemlju i spremišta u podrumu, ukupne neto korisne površine 74,08 m2, sve na planu posebnih dijelova zgrade označeno crvenom bojom. Stanu broj 2 pripada i dvorište površine 109,28 m2, što sveukupno čini 5600/10000 idealnog suvlasničkog dijela u odnosu na cijelu nekretninu. Stan broj 1 u vlasništvu CŠ, sastoji se iz ulaznog hodnika (foyera), dnevnog boravka sa blagovaonicom, kuhinje, kupaonice, sobe 1, sobe 1 i kotlovnice, ukupne neto površine 58,12 m2, na planu posebnih dijelova označen je plavom bojom, sa pripadajućim dvorištem površine 174,52m2 i povezan je sa 4400/10000 dijela u odnosu na cijelu nekretninu.

Uvidom u presudu ovoga suda poslovni broj P-4231/2019 od 08. veljače 2022. utvrđeno je da je CŠ ovdje 2. tuženik podnio tužbu protiv DŠ i GŠ radi utvrđenja prava vlasništva stana broj 1 u prizemlju kuće na adresi [adresa] na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je pravomoćnom presudom utvrđen vlasnikom stana broj 1 u prizemlju kuće na adresi [adresa] na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ujedno je pored utvrđenja vlasništva stana utvrđena i povezanost stana u odnosu na cijelu nekretninu u ½ idealnog dijela.

Iz kupoprodajnog ugovora od 14.5.1969 zaključenog između KŠ kao prodavatelja i EŠ -oca tužitelja kao kupca utvrđeno je da je predmet kupoprodaje 100/420 dijela kuće na adresi [adresa] sagrađene na k.č.br.

149 sa pravom korištenja okućnice.

Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. MŠ posl.br. O-4534/2017 od 08. ožujka 2018. donesenog po javnom bilježniku Amiri Predovan utvrđeno je da je po provedenoj ostavinskoj raspravi jedinim nasljednikom proglašen GŠ.

Tužitelj u iskazu navodi kako se nekretnina nalazi u [adresa] radi se o prizemnoj kući u kojoj se nalaze 2. stambene jedinice otprilike iste kvadrature. U naravi koristi stan koji je na etažnom elaboratu priležećem spisu na listu 44 označen kao stan br. 2, dakle lijevo prikazana stambena jedinica a CŠ je vlasnik i korisnik stana br. 1, koji se u naravi nalazi desno. Vlasništvo nad tim stanom stekao je nasljedstvom iza svog oca MŠ, a otac je to kupio od JŠ. Otac je to kupio 1968. ili 1969. g. Niti oca niti njega nitko nikada nije ometao u korištenju toga stana, od rođenja je tamo živio. Za DŠ do podnošenja ove tužbe nikada nije čuo. Što se tiče stana do, stana br. 2. to oduvijek koristi obitelj CŠ, Zvonkova majka je sestra njegovog oca MŠ. Familija Radivoj je svoj stan stekla također kupoprodajom. Stanovima pripada i okućnica. Okućnica je podijeljena i na ovom etažnom elaboratu je vidljivo koji točno dio okućnice koristi koji stan. Za DŠ nikada nije čuo, niti čuo da bi ju susjedi spominjali.

2. tuženik navodi kako njegova obitelj koristi stan br. 1, na adresi [adresa], koji je prikazan na etažnom elaboratu str 44 spisa. Taj stan je kupio njegov otac AŠ 1960. g. taj stan je stekao nakon smrti oca AŠ. Nitko nas ih nikada nije ometao u korištenju toga stana niti tvrdio da to njima ne pripada. Niti je čuo za osobu imena DŠ. Što se tiče okućnice ona je također podijeljena fizički i svatko koristi svoj dio okućnice kao pripadak stanu.

Svjedok VŠ u iskazu navodi kako se s GŠ dugo godina poznajem, dugogodišnji smo prijatelji, a sa 2. tuženikom se upoznao nešto kasnije upravo na [adresa]. Što se tiče stana u toj kući na [adresa] to je najprije koristio Darkov otac pa poslije GŠ. Nikoga drugog osim te obitelji nikada nije vidio au tom stanu, u drugom stanu je vidio obitelj CŠ. Okućnice su odijeljene i to fizičkom pregradom. Za osobu DŠ nikada nije čuo, o toj se osobi nikada nije pričalo i prvi put sam za tu osobu čuo kada je vidio sudski poziv.

Svjedok ŠŠ u iskazu navodi kako poznaje tužitelja i 2. tuženika dugi niz godina, i njegovi roditelji su bili prijatelji s tužiteljem i 2. tuženikom i njihovim obiteljima. Bio je u kući na adresi [adresa]. U njemu se nalaze 2. stambene jedinice, jednu koristi tužitelj i njegova obitelj, a 2. koristi 2. tuženik i njegova obitelj. Nikada nije čuo za osobu imena DŠ. Niti tužitelj niti 2. tuženik nisu spominjali da bi ih netko ometao u korištenju tih stanova. Tim stanovima pripada i okućnica. Tužitelj i 2. Tuženi da su nekretnine stekli kupoprodajom.

Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka građevinske struke FŠ, proizlazi kako je na osnovu raspoložive dokumentacije, očevida na licu mjesta, i sukladno zadaći dodijeljenoj od strane Suda zaključuje: Neto površina stana br. 1 kojeg koristi tuženik ZŠ iznosi 58,12 m2 a sastoji se od ulaznog foyera, dnevnog boravka s blagovaonicom, kuhinje, kupaonice, sobe 1 sobe 2 i kotlovnice, a korisna površina iznosi 51,23 m2. Dio okućnice koji koristi tuženik CŠ se nalazi na istočnoj strani i iznosi 174,52 m2. Neto površina stana br. 2 kojeg koristi tužitelj GŠ iznosi 74,08 m2, a korisna površina iznosi 59,82 m2,a sa stoji se od spremišta u podrumu, ulaznog foyera s blagovaonicom, kuhinje, kupaonice, dnevnog boravka, sobe, kotlovnice i natkrivene terase. Dio okućnice koji koristi tužitelj GŠ se nalazi na zapadnoj strani i iznosi 109,28 m2. Dijelovi okućnice u korištenju tužitelja i tuženika su odvojene, te svaki dio okućnice ima svoj prilaz sa javne prometne površine

Na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu istakle primjedbe, te je sud nalaz i mišljenje vještaka prihvatio kao objektivan te izrađen sukladno pravilima struke.

Tužitelj ovom tužbom traži da se utvrdi suvlasnikom od 220/840 dijela na kč [katastarska čestica] u naravi pašnjak na usponu Calvario i kč. [katastarska čestica] u naravi kuća br. 9 u usponu Buonarotti ul. i dvorište, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na suvlasničkom dijelu prvotužene DŠ, te da se utvrdi da je vlasnik stana označenog brojem 2, sastojećeg iz ulaznog hodnika (foyer-a) sa blagovaonicom, kuhinje, kupaonice, dnevnog boravka i sobe, kotlovnice, natkrivene terase u prizemlju i spremišta u podrumu, ukupne neto korisne površine 74,08 m2, sve na planu posebnih dijelova zgrade označeno crvenom bojom, kojemu pripada i dvorište površine 109,28 m2, sve povezano sa 5600/10000 idealnog suvlasničkog dijela u odnosu na nekretninu kao cjelinu, a 2. tuženik CŠ vlasnik stana označenog brojem 1, koji se sastoji iz ulaznog hodnika (foyera), dnevnog boravka sa blagovaonicom, kuhinje, kupaonice, sobe 1, sobe 1 i kotlovnice, ukupne neto površine 58,12 m2, na planu posebnih dijelova označenog plavom bojom, sa pripadajućim dvorištem površine 174,52m2 a povezan je sa 4400/10000 idealnog dijela u odnosu na cijelu nekretninu, sve u kući u [adresa], izgrađeno na kč [katastarska čestica] i kč [katastarska čestica] i upisano u zkul [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], što je sve drugotuženi dužan priznati i trpjeti provedbu ove presude u zemljišnoj knjizi.

Odredbom čl. 18. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom ili zlouporabom povjerenja, ostaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet (stavak 2. istog članka). Posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na posjed ne pripada (stavak 3).

Izvanredna dosjelost je ona za koju u načelu vrijedi ono što i za redovitu dosjelost, ali je specifičnost u tome da se i na taj način može steći pravo vlasništva u odnosu na samostalnog posjednika stvari čiji posjed nema sve one pozitivne kvalitete potrebne za redovnu dosjelost (zakonit, istinit i pošten posjed), ako mu je posjed barem pošten, ali mora trajati dvostruko više vremena nego što se to traži za redovitu dosjelost. Poštenje se uvijek predmnijeva, ali ako posjed nije pošten, odnosno ako je posjednik znao ili morao znati da mu ne pripada pravo na samostalno posjedovanje stvari, nisu ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva putem izvanredne dosjelosti.

Iz provedenog dokaznog postupka ovaj sud zaključuje da nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje su predmetom postupka u naravi predstavljaju kuću s okućnicom na adresi [adresa], radi se o prizemnici u kojoj se nalaze dvije stambene jedinice. Tužitelj koristi stan broj 2 ( smješten lijevo) i pripadajuću okućnicu koja ja fizički odijeljena od okućnice koju koristi 2. tuženik što je utvrđeno očevidom na licu mjesta, a 2. tuženik koristi stan broj 1 i pripadajuću okućnicu (smješteno desno), da je tužiteljev prednik otac MŠ kupoprodajnim ugovorom iz 1969. godine stekao pravo vlasništva na 100/420 dijelova utuženih nekretnina od JŠ kao prodavatelja, a u naravi se radi upravo o stanu označenog brojem 2, sastojećeg iz ulaznog hodnika (foyer-a) sa blagovaonicom, kuhinje, kupaonice, dnevnog boravka i sobe, kotlovnice, natkrivene terase u prizemlju i spremišta u podrumu, ukupne neto korisne površine 74,08 m2, sve na planu posebnih dijelova zgrade označeno crvenom bojom, kojemu pripada i dvorište površine 109,28 m2, sve povezano sa 5600/10000 idealnog suvlasničkog dijela u odnosu na nekretninu kao cjelinu, a da su 2. tuženikov prednici otac AŠ i majka BŠ ste suvlasnički dio od 210/420 dijela stekli kupoprodajom 1960. od ĐŠ u naravi stan broj 1 s pripadajućom okućnicom.

Nadalje je utvrđeno da i tužitelj i njegov prednik otac MŠ i prethodno SŠ, a niti 2. tuženik njegovi prednici otac i majka nikada BŠ i OŠ nisu ometani u korištenju predmetnih stambenih jedinica niti okućnice, da za DŠ nisu čuli, niti da bi ikada ista postavljala vlasničko pravne zahtjeva glede svog suvlasničkog omjera od 110/420 dijela, odnosno sada 220/840 dijela. Te tvrdnje tužitelja, potvrđuje 2. tuženik te saslušani svjedoci ŽŠ i PŠ u čije iskaze ovaj d nema razloga sumnjati jer su isti u potpunosti nezainteresirani za ishod ovog postupka.

Dakle iz provedenog dokaznog postupka jasno je da su utužene nekretnine u naravi stan broj 2 s pripadajućom okućnicom u poštenom posjedu tužitelja što osobno što putem pravnih prednika više od 60 godina.

U posjedu utuženih nekretnina -stana broj 2 s okućnicom tužitelj niti njegovi prednici nikada nisu bili ometani, a kuća koja je sagrađena još početkom 20 stoljeća kako to proizlazi iz povijesnog vlasničkog lista, kao kuća s dvije stambene jedinice koristi se najmanje od 1960. godine kada otac 2. tuženika stiče pravo vlasništva na 420/840 dijela u naravi stana broj 1 i pripadajuće okućnice. Nije dokazano da bi tužitelju niti njegovom predniku MŠ uopće bilo poznato da je suvlasnički dio NŠ ostao u njezinom vlasništvu kao slobodna optantska imovina temeljem sporazuma s Republikom Italijom od 03. srpnja 1965. Dakle posjed tužitelja i njegovog prednika je pošten i istinit gotovo 60 godina.

Stoga pozivom na odredbu čl. 159 st. 3 i 160 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja te odlučiti kao u točki 1 izreke ove presude.

U odnosu na točku II tužbe tužitelja, valja navesti kao tužitelj ima opravdani interes isti postaviti jer želi riješiti vlasničko stanje na ovoj nekretnini i tvoriti uvijete za upis prava vlasništva na posebnim dijelovima zgrade, u čemu su suglasni tužitelj i 2. tuženik koji su već izradili suglasan elaborata etažne podjele po ARH BIRO+ doo Rijeka, ovl. inženjera HŠ. Prema podacima iz elaborata etažne podjele, u stanu označenom kao stan broj 2, ukupne površine 74,08m2 stanuje ovdje tužitelj sa obitelji, a drugi stan, označenog brojem 1, površine 58,12m2, posjeduje i u vlasništvu ima CŠ. Stanu broj 2 pripada dio okućnice od 109,28m2 a stanu broj 1 dio okućnice u površini od 174,52 m2. Stan broj 2 povezan je sa 5600/10000 idealnog suvlasničkog dijela, a drugo tuženikov stan broj 1 povezan je sa 4400/10000 idealnog suvlasničkog dijela. Stoga je i taj dio zahtjeva usvojen pa je odlučeno kao u točki II izreke presude.

Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154. st. 1. i 155 Zakona parničnom postupu pa je tužitelju zastupanom po punomoćniku iz reda odvjetnika priznat je trošak sastava tužbe u visini od 100 bodova (Tbr. 7, toč.1) za sastav podneska od 5. lipnja 2025. u visini od 25 bodova (Tbr 8 toč.4) te za zastupanje na ročištima održanima 28.03.2025., 26.05.2025., 24.20.2025. svaki u visini od po 100 bodova (Tbr. 9 toč.1), za zastupanje na ročištu 13.03.2026. u visini od 50 bodova (Tbr 9 toč 2.) vrijednost boda 2,00 EUR sve uz priznanje 25% PDV-a, a odmjereno sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika. Tužitelju je valjalo priznati i trošak očevida na licu mjesta I vještačenja po vještaku građevinske struke u visini od 636,73 EUR, trošak privremenog zastupnika u visini od 500,00 EUR, trošak objave oglasa u NN u visini od 59,73 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu od 53,09 EUR, na presudu od 53,09 EUR što sveukupno iznosi 2.490,14 EUR, a valjalo je 1. tuženika obvezati na naknadu troška jer se isti protivio tužbi i tužbenom zahtjevu. U odnosu na 2. tuženika zahtjev tužitelja za naknadom troška je neosnovan jer je 2. tuženika na pripremnom ročištu izjavio da se ne protivi tužbi u tužbenom zahtjevu, stoga isti nije prouzrokovao nastale troškove tužitelju. Na dosuđeni iznos troška tužitelju pripadaju zakonske zatezne kamate od presuđenja pozivom na odredbu čl.151 st. 3. ZPP-a. Slijedom toga odlučeno je kao u točki III. izreke presude

U Rijeci 29. travnja 2026.

S u d a c

Katarina Bajčić Ivančević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud u RH.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun tuženika