REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

PREKRŠAJNI ODJEL

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sucu: Damir Tepeš, uz sudjelovanje zapisničarke Ivane Hoti, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice: ŠB, zbog prekršaja iz čl.10.st.3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN br. 61/11, 66/19), pokrenutim optužnim prijedlogom ovlaštenog tužitelja: Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga, broj: KLASA: 336-02/22-02/1872, URBROJ: 443-02-05-02-25-9, od 18. lipnja 2025., nakon provedene glavne javne rasprave održane kod ovog Suda 29. travnja 2026., u nazočnosti okrivljenice, kada je i objavljena presuda, temeljem čl.94., čl.179. i čl.183. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

p r e s u d i o j e

Okrivljenica: ŠB rođena Š, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Z i S rođene Ž, rođena **.**.1967. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, pismena, pomoćni radnik u ugostiteljstvu, zaposlena u Batak, primanja oko 1.000,00 EURA, slabog imovnog stanja, udana, majka jednog preminulog djeteta, prekršajno neosuđivana, kazneno neosuđivana, protiv nje se ne vodi drugi prekršajni postupak niti kazneni postupak,

k r i v a j e

što je u periodu od 1. siječnja 2024. do 31. ožujka 2025. u [adresa], obavljala djelatnost: 81.21. osnovno čišćenje zgrade, što uključuje čišćenje stubišta te time ostvarila imovinsku korist u iznosu od 1.500,00 eura, dok djelatnost nije registrirala kod nadležnog tijela,

dakle, obavljala je neregistriranu djelatnost 81.21 osnovno čišćenje zagrade, što uključuje čišćenje stubišta, koju nije registrirala kod nadležnih tijela,

čime je počinila prekršaj iz čl.5.st.1.t.3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, a kažnjiv po čl.10.st.3. istog Zakona,

pa joj se temeljem navedenih propisa, uz primjenu čl.37. Prekršajnog zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tristo) EURA.

Temeljem čl.33.st.10. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 4 (četiri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

Temeljem čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona Sud upozorava okrivljenicu ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Temeljem čl.34.st.1. Prekršajnog zakona ukoliko novčana kazna ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično u navedenom roku, naplatit će se prisilno.

Temeljem odredbe čl.10.st.9. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, u vezi čl.250.st.1. Prekršajnog zakona, Sud po službenoj dužnosti od okrivljenice oduzima imovinsku korist ostvarenu prekršajem, i to: 1.500,00 (tisuću petsto) EURA, a koju je ostvarila suprotno zakonskim odredbama, odnosno počinjenjem prekršaja.

Temeljem čl.139.st.3. u vezi čl.138.st.2.t.3. i st.3. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) EURA, u roku od 4 (četiri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, pod prijetnjom prisilne naplate.

Obrazloženje

Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga, kao ovlašteni tužitelj, pod navedenim brojem, podnio je 1. srpnja 2025. ovom Sudu optužni prijedlog protiv imenovane okrivljenice, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

Okrivljenica na ispitivanju kod ovog Suda iskazuje kako je kriva za prekršaj koji joj se stavlja na teret. Priznaje da je u periodu od početka 2024. do ožujka 2025. na adresi u [adresa], gdje i živi, obavljala čišćenje ulaza i stubišta iz razloga što se suvlasnici u zgradi nisu mogli dogovoriti da čišćenje obavlja neka osoba izvan zgrade zbog vlastite sigurnosti i komocije. I prije nego je ona počela obavljati čišćenje, na isti način se provodila ta djelatnost. Netko je prijavio Državnom inspektoratu nju, radi obavljanja djelatnosti, iz razloga što je u jednom trenutku izdala priznanicu na jedan manji novčani iznos. Prilikom inspekcijskog nadzora inspektorici je priopćila da je povodom čišćenja u zgradi ostvarila imovinsku koristi od oko 1.500,00 eura u navedenom razdoblju. Ističe kako je prema njezinim saznanjima prijavu izvršila osoba po imenu ZB koji nije suvlasnik u zgradi gdje je obavljala čišćenje niti ima ikakvih veza sa tom zgradom. Žao joj je što je počinila ovaj prekršaj. Do sada nije prekršajno osuđivana. Obećava da će ubuduće paziti kako do sličnih prekršaja ne bi dolazilo. Moli Sud da joj priznanje i kajanje i sve olakotne okolnosti uzme u obzir prilikom donošenja odluke te da donese najpovoljniju odluku za nju. To je sve što ima za iskazati.

Sudac je izveo dokaz uvidom i čitanjem: Obavijest počinitelju prekršaja izdana od strane Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Službe nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga KLASA 336-02/22-02/1872, URBROJ 443-02-05-02-25-7 od 28. svibnja 2025., preslika prijave Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured zagrebačka županije, Ispostava Velika Gorica upućena Državnom inspektoratu KLASA: 471-01/22-01/3, URBROJ: 513-07-22-02-22-2 od 12. svibnja 2022., zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata KLASA: 336-02/22-02/1872, URBROJ: 443-02-05-02-25-4 od 10. travnja 2025. i potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije za Višnju Žugaj od 6. veljače 2026.

Nakon provedene glavne rasprave, povodom obrane odnosno priznanja okrivljenice, a temeljem izvedenih dokaza, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenica predmetne zgode postupila suprotno odredbi iz čl.5.st.1.t.3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, postupajući na način opisan u izreci presude, pa da je tako počinio prekršaj kažnjiv po čl.10.st.3. istog Zakona.

Sudac je cijenio obranu okrivljenice te ju je prihvatio budući je okrivljenica priznala da je počinila prekršaj koji joj je stavljen na teret, iznoseći sve činjenice jasno, okolnosno, razumljivo, uvjerljivo i životno, a temeljem izvedenih dokaza sa sigurnošću je utvrdio da je okrivljenica počinila prekršaj za koji se tereti optužnim prijedlogom.

Sudac je uvidom u sve izvedene materijalne dokaze koji su već nabrojani, potvrdio činjenice i okolnosti koje su navedene u činjeničnom opisu radnje prekršaja u Optužnom prijedlogu, a povodom kojih ga je ovlašteni tužitelj i podnio protiv okrivljenice.

Sudac je uvidom u Potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije, izdanu za okrivljenicu ŠB od 6. veljače 2026., utvrdio da okrivljenica nije prekršajno osuđivana.

Sudac je temeljem čl.88.st.2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve već navedene dokaze, kao i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.

Analizom svih izvedenih dokaza, dovodeći izvedene dokaze u međusobnu vezu, kao i temeljem cjelokupnog dokaznog postupka, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenica predmetne zgode ostvarila sva bitna obilježja djela prekršaja koji joj je stavljen na teret, na način opisan u izreci presude.

Stoga je sudac, nakon ispitivanja okrivljenice i provedenog postupka, donio odluku o počinjenom prekršaju kao u izreci presude i okrivljenicu proglasio krivom te kaznio novčanom kaznom u visini za koju sudac smatra da je primjerena i opravdana, te da odgovara stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja okrivljenice.

Prilikom izbora vrste i mjere kazne sudac je cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti propisane u čl.36.st.1. i st.2. Prekršajnog zakona.

Sudac nalazi da ima mjesta primjeni čl.37. Prekršajnog zakona budući smatra da na strani okrivljenice postoje posebno izražene olakotne okolnosti kao što su priznanje počinjenja prekršaja, dosadašnja neosuđivanost, žaljenje i kajanje zbog počinjenog prekršaja, obećanje da će ubuduće paziti kako do sličnih prekršaja ne bi dolazilo te okolnost da počinjenjem prekršaja nisu nastupile teže neposredne štetne posljedice, dok naročito otegotnih okolnosti sudac nije našao na strani okrivljenice.

Stoga je sudac za počinjeni prekršaj, umjesto kazne u propisanom iznosu, okrivljenici izrekao kaznu ispod propisanog posebnog minimuma kazne, jer smatra da se svrha kažnjavanja može postići i blažom kaznom od najmanje propisane.

Temeljem čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona Sud upozorava okrivljenicu ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Od okrivljenice je, temeljem odredbe čl.10.st.9. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, u vezi čl.250.st.1. Prekršajnog zakona, oduzeta imovinska korist protupravno ostvarena počinjenjem prekršaja, u novčanom iznosu navedenom u izreci presude, budući je utvrđeno da je počinila terećeni prekršaj, a Zakonom je propisano obavezno oduzimanje imovinske koristi ostvarene prekršajem.

Odluka o trošku prekršajnog postupka temelji se na propisima navedenim u izreci presude i odnosi se na dužinu trajanja i složenost postupka, a visina je odmjerena u paušalnom iznosu.

Velika Gorica, 29. travnja 2026.

Zapisničarka

Sudac

Ivana Hoti,v.r.

Damir Tepeš,v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Okrivljenica se odrekla prava na žalbu protiv presude.

Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u dva primjerka Općinskom sudu u Velikoj Gorici, na adresi [adresa].