REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1630/2019-75

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Eli Mišuri Stopfer kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice MS (ranije ES) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Ivana Sury, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 71, OIB: 38922958547, koga zastupa punomoćnica Ivana Štih, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 26. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnica stranaka, dana 29. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje isplatiti tužiteljici MS:

- iznos 5.018,53 eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 29. travnja 2026. do isplate,

- iznos 1.134,00 eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 18. lipnja 2019. do isplate,

- iznos 6,64 eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 29. lipnja 2016. do isplate, sve po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 28. prosinca 2023. po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećanoj za tri postotna poena, a od 29. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se, kao djelomično neosnovan, tužbeni zahtjev za isplatom zatezne kamate na dosuđeni iznos od 5.018,53 eura u razdoblju od 18. lipnja 2019. do 28. travnja 2026., kao i tužbeni zahtjev za isplatom preostalog zatraženog dijela neimovinske i nenovčane imovinske štete u visini 115,00 eura sa zatraženom zateznom kamatom.

III. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje naknaditi tužiteljici MS troškove postupka u iznosu od 5.398,65 Eur sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 29. travnja 2026. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi kako je 19. lipnja 2016. doživjela prometnu nesreću na području Sesveta kao vozačica automobila reg. ozn. [registarska oznaka], a koju je skrivio štetnik ĐS upravljajući vozilom inozemnih reg. ozn. [registarska oznaka] (BiH), na način da je ušao u raskrižje zadržavajući smjer kretanja za ravno za vrijeme dok je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo, zbog čega je došlo do sudara vozila tužiteljice i štetnika. Tužiteljica tvrdi kako je u predmetnoj nezgodi uništeno njezino vozilo te potražuje naknadu imovinske štete na vozilu u visini koju specificira podneskom od 5. prosinca 2025. u visini od 5.018,53 eura sa zateznom kamatom od 18. lipnja 2019. do isplate.

Tužiteljica povodom istog štetnog događaja podnosi i tužbu radi naknade neimovinske i nenovčane imovinske štete, a koji predmet je rješenjem od 3. listopada 2019. spojen na ovaj spis radi zajedničkog rješavanja. Tom tužbom tvrdi kako su joj u predmetnoj prometnoj nezgodi nastale ozljede zbog kojih joj je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te joj je nastala šteta koju specificirano u podnesku od 5. prosinca 2025. potražuje u visini 1.249,00 eura sa zateznom kamatom od 18. lipnja 2019. do isplate, a potražuje i naknadu imovinske štete za plaćene troškove liječenja u iznosu od 6, 64 eura sa zateznom kamatom od 29. lipnja 2016. do isplate.

Uz navedeno potražuje naknadu troškova postupka sa zateznom kamatom od donošenja ove odluke do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava osnovu odnosno odgovornost, smatrajući kako je za predmetnu nesreću isključivo odgovorna tužiteljica, a ne ĐS, s obzirom da je, kako tvrdi, upravo tužiteljica svojim vozilom prošla kroz raskrižje, iako je za njezin smjer kretanja bilo na semaforu upaljeno crveno svjetlo. Osporava i visini tražene naknade štete, kao i tijek zatraženih zateznih kamata. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu troškova postupka tuženiku.

2.1. Tuženik se usprotivio i preinaci tužbe iz podneska tužiteljice od 15. travnja 2022., no sud je istu preinaku dopustio, s obzirom je učinjena po provedenom prometnom vještačenju, provedenom na okolnost visine štete, tako da sud smatra da tužiteljica nije mogla i to bez svoje krivnje, preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka, a istu smatra i svrsishodnom za konačno rješenje odnosa među strankama, sve u smislu odredbe čl. 190. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP).

2.2. Neosnovan je i prigovor zastare na preinačeni dio (istaknut na ročištu 17. listopada 2022.), s obzirom da i prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zauzetom na sjednici Građanskog odjela od 27. svibnja 2024., broj: Su-IV- 123/2024-5, u slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (čl. 190. i čl. 191. ZPP-a), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva.

3. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja niti pasivna legitimacija. Sporna je odgovornost za nastanak štetnog događaja, konkretno činjenica tko je od sudionika vozio protupravno, za vrijeme dok je za njegov smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo, a sporna je i visina imovinske štete na vozilu tužiteljice, neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti tužiteljice, nenovčane imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći i imovinske štete zbog nastalih troškova liječenja.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid zapisnik o očevidu i ostalu dokumentaciju policije (list 5-11 spisa), presudu Prekršajnog suda u Zagrebu posl. br. PpP-8358/16 i cijeli spis (u priklopu), fotoelaborat prometne nezgode (list 16-83 spisa), medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 195-196 spisa), račun za troškove liječenja (list 197 spisa), saslušana je svjedokinja OS (list 315 spisa), US (list 321 spisa), saslušana je tužiteljica (list 321-322 spisa), saslušana je svjedokinja MSV (list 333-334 spisa), svjedokinja ESV (list 334 spisa) i svjedok ES (list 334-335 spisa), proveden je očevid na licu mjesta (list 349-350 spisa), provedeno je prometno vještačenje po dipl. ing. Berislavu Šimunoviću (list 355-369 spisa), vještak Berislav Šimunović usmeno se očitovao na glavnoj raspravi (list 378 i 444 spisa) i provedeno je medicinsko vještačenje po dr. Jošku Filipušiću (list spisa 423-424 spisa).

5. Time su izvedeni svi dokazi koje su stranke predložile u ovome postupku.

6. Na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene, u skladu s odredbom čl. 8.

ZPP-a, tužbeni zahtjev ocijenjen je osnovanim.

7. U ovome postupku predmet spora je naknada imovinske štete na vozilu tužiteljice, neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, nenovčane imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći, kao i imovinske štete zbog troškova liječenja, sve nastale tužiteljici u štetnom događaju od 19. lipnja 2016.

8. Radi utvrđenja sporne okolnosti je li za predmetnu nesreću odgovoran tuženik

- kako tvrdi tužiteljica, odnosno je li odgovorna tužiteljica - kako tvrdi tuženi, izvedeni su dokazi saslušanjem svjedokinja OS i US, saslušana je tužiteljica, pročitani su iskazi GS i ŽS iz spisa Prekršajnog suda u Zagrebu posl. br. PpP-8358/16 te je proveden očevid na licu mjesta i provedeno je prometno vještačenje po dipl. ing. Berislavu Šimunoviću, koji je usmeno obrazložio nalaz i mišljenje na glavnoj raspravi.

10. Iz pravomoćne presude Prekršajnog suda u Zagrebu posl.br. PpP-8358/16 od 21. studenog 2016. proizlazi da se prvookrivljena VS (sada udano MS) i drugookrivljeni ĐS temeljem čl. 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobađaju optužbe jer sud nije mogao dokazati da su počinili djela za koja se terete, odnosno nije mogao utvrditi tko je od okrivljenika ušao u raskrižje na znak crvenog svjetla.

11. Iz iskaza svjedokinje OS u bitnome proizlazi kako radi s tužiteljicom te su taj dan kada se dogodila predmetna nezgoda kretale s parkirališta Lesnine u kojoj rade, svaka u svojem vozilu, jedna iza druge. Tužiteljica je bila u vozilu ispred svjedokinje, između njihovih vozila bio je razmak otprilike dužine jednog vozila, a između nije bilo drugih vozila. Svjedokinja je s parkinga trebala skretati u desno, a tužiteljica je trebala ići ravno i svaka je stala u svoju traku. Na semaforu je za smjer kretanja tužiteljice, odnosno za ravno, bilo upaljeno zeleno svjetlo, a svjedokinji je za desno bilo upaljeno crveno svjetlo te je ona usporeno vozila prema semaforu, kada je vidjela da je na tužiteljicu naletjelo vozilo, ona je izletjela iz auta, a u autu je ostala kolegica US. Tužiteljica je dotrčala do svjedokinje i rekla da zove policiju.

12. Svjedokinja US u bitnome je iskazala kako je tada radila s tužiteljicom i poslije posla vozile su se u autu tužiteljice i išle s posla kući. Svjedokinja je bila suvozač i sjedila je na suvozačkom mjestu. Izašle su autom s parkirališta i krenule prema semaforu, bez stajanja, budući da je na semaforu bilo upaljeno zeleno svjetlo, što je svjedokinja vidjela. Kretale su se brzinom možda 40 ili 50 km/h. Prije semafora okrenula je glavu prema tužiteljici, htjela joj je nešto reći i u tom trenutku je vidjela da prema njima velikom brzinom dolazi srebrni BMW, pokušala ju je upozoriti i u pola njezine rečenice u kojoj je govorila: "Pazi MS, ovaj ide na crveno", su lupile u zadnji kraj toga vozila. Sigurna je da je vidjela zeleno svjetlo koje je njima bilo upaljeno za njihov smjer kretanja.

13. Iz iskaza tužiteljice MS u bitnome proizlazi kako je predmetna nesreća dogodila upravo onako kako je iskazala svjedokinja US koja je bila s njom u autu. Izašle su s parkirališta i skrenule udesno te došle do raskršća. Na semaforu je bilo upaljeno zeleno svjetlo i kada su bile u raskršću čula je US kako viče: "Pazi, M ide na crveno". Pokušala e izbjeći udarac i zaokrenula volanom, ali nije uspjela. Cijelo vrijeme gledala je ravno i sigurna je da je bilo zeleno svjetlo upaljeno na semaforu.

U predmetnoj nesreći oštećeno joj je vozilo koje je nedavno prije toga kupila i koje je bilo u izvrsnom stanju. Popravila je vozilo u fušu kod mehaničara u Velikoj Gorici, popravak je platila svojim novcima koje je dobila od prodaje starog auta i još je nadodala dio. Popravak je koštao 21. ili 22.000,00 kn. Nije dobila račun. S mehaničarom koji je popravio auto spojio ju je brat ES.

Što se tiče štete za njezino zdravlje bila je u šoku i više se brinula za US koju je odvezla hitna, a nakon par dana shvatila je da ju svakodnevno boli glava i vrat te je nazvala svoju doktoricu koja joj je rekla da ode na hitnu. Na hitnoj su joj dali nešto protiv bolova i rekli da ode na bolovanje, što nije mogla zbog financijske situacije. Na poslu nije mogla raditi teže fizičke poslove, a budući da radi na prodaji namještaja, kolege su joj pomagale kada je trebalo namještaj pakirati ili dizati. Kod kuće joj je pomagala mama, jer čim bi došla s posla samo bi ležala i odmarala.

14. S obzirom da su se obje stranke suglasile s čitanjem iskaza GS i ŽS (tužiteljica u podnesku od 19. listopada 2021., a tuženik u podnesku od 29. listopada 2021.), to su ti iskazi pročitani iz spisa Prekršajnog suda u Zagrebu posl. br. PpP-8358/16. Tako je ĐS iskazao kako se 19. lipnja 2016. kretao prometnom trakom - krajnje desnom za skretanje desno i vožnju ravno, da je stao na znak crvenog svjetla, bio zaustavljen do paljenja zelenog, nakon čega je krenuo u raskrižje. Tvrdi da je bio još uvijek u prvoj brzini kada je na njegovo vozilo naletjelo vozilo tužiteljice. Iz iskaza svjedokinje ŽS, supruge GS, koja je u trenutku štetnog događaja bila suvozačica, proizlazi da su se nalazili u prometnoj traci za desno i ravno, na semaforu je bilo upaljeno zeleno svjetlo za desno, a crveno za ravno pa su kratko stajali. Kad se upalilo zeleno za ravno, krenuli su u raskrižje, a kada su bili na polovini raskrižja uočila je kako prema njenoj strani nalijeće vozilo koje je udarilo u njih i okrenulo njihovo vozilo u suprotni smjer.

15. Iz provedenog očevida na licu mjesta i nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića proizlazi kako je vozilo tužiteljice prednjim dijelom naletjelo na stražnji desni bočni dio vozila stranih registarskih oznaka. Do sudara je došlo u raskrižju, na sjecištu pravaca kretanja vozila i to lijeve prometne trake za ravno istočnog kolnika Ulice Mije Haleuša, namijenjene kretanju vozila za ravno, kojom se iz pravca juga prema sjeveru kretalo vozilo tužiteljice i krajnje desne prometne trake za ravno i desno spojnog kolnika s južnog kolnika Slavonske avenije, kojom se iz smjera zapada prema istoku kretalo vozilo stranih registarskih oznaka, pri čemu je u raskrižju zadržavalo smjer kretanja za ravno na spojni kolnik na južni kolnik Slavonske avenije, u smjeru istoka.

Sudarna brzina vozila tužiteljice je iznosila oko 55,6 km/h, a vozila stranih registarskih oznaka [registarska oznaka]/h. Tehnički je moguće da se vozilo tužiteljice i prije sudara kretalo ovom sudarnom brzinom, do je vozilo osiguranika tuženika bilo zaustavljeno ispred zaustavne linije raskrižja.

Provedena analiza je pokazala da je vozilo stranih registarskih oznaka već bilo oko 35,6 m duboko u raskrižju, udaljeno oko 10 m od mjesta sudara, u trenutku kada je tužiteljica prešla liniju ulaska u raskrižje i time mu postala prijetnja sigurnom prolasku raskrižjem. U tom trenutku sudar je za vozača vozila stranih registarskih oznaka bio neizbježiv. Naime, on je za zaustavljanje imao na raspolaganju put od samo oko 10 m, dok mu je zaustavni put radnjom intenzivnog kočenja iznosio oko 28,6 m. Na raspoloživom putu od oko 10 m vozač vozila stranih registarskih oznaka bi radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta sudara i do ovog sudara ne bi došlo da se kretao brzinom manjom od 29 km/h.

U trenutku kada je vozilo stranih registarskih oznaka ušlo u raskrižje, vozilo tužiteljice se nalazilo udaljeno oko 77 m od mjesta sudara. Kako je zaustavni put vozila tužiteljice radnjom intenzivnog kočenja iz sudarne brzine kraće i iznosi svega oko 26,6 m, tužiteljica je mogla i radnjom prikočivanja izbjeći predmetni štetni događaj. U trenutku kada je tužiteljica prešla zaustavnu liniju raskrižja, udaljena oko 16,8 m od mjesta sudara, sudar je za nju bio neizbježiv. Naime, ona je za zaustavljanje trebala dulji put, od oko 26,6 m. Na raspoloživom putu od oko 16,8 m tužiteljica bi radnjom intenzivnog kočenja uspjela zaustaviti svoje vozilo prije mjesta sudara i time bi izbjegla ovaj štetni događaj da se kretala brzinom manjom od 41 km/h.

U trenutku sudara promet u raskrižju je bio reguliran radom semafora, koji su radili ispravno.

Prema načinima i smjerovima kretanja vozila tužiteljice i vozila stranih registarskih oznaka prije štetnog događaja, tehnički je nemoguće da su u trenutku ulaska u raskrižje oba vozila imala upaljeno zeleno svjetlo na semaforu za svoj smjer kretanja. Stoga je jedan od sudionika ovog štetnog događaja morao ući u raskrižje dok je za njegov smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo na semaforu.

Tehničkim putem nije moguće utvrditi tko je od ova dva sudionika ušao u raskrižje pod crvenim svjetlom na semaforu.

Da je vozač vozila koji je u raskrižje ušlo pod crvenim svjetlom na semaforu ispoštovao prometnu signalizaciju i zaustavio svoje vozilo ispred raskrižja, do ovog štetnog događaja ne bi došlo.

U ovom štetnom događaju na vozilu tužiteljice nastala je totalna šteta. Visina štete, svedena na današnji dan, iznosi oko 37.812,10 kn.

17. Sudski vještak dipl. ing. Berislav Šimunović usmeno je obrazložio nalaz i mišljenje na ročištu za glavnu raspravu održanom 17. listopada 2022. na kojem je naveo kako je tehnički moguće da je ĐS iz zaustavnog položaja ispred raskrižja do mjesta štetnog događaja mogao razviti brzinu od 65 km/h (ispravak na zapisniku od 26. ožujka 2026.), međutim istu nije mogao ostvariti vozeći se u prvoj brzini.

18. Nalaz i mišljenje vještaka prihvaćeni su u cijelosti, s obzirom da su izrađeni jasno i konkretno u odnosu na postavljeni zadatak, a pritom je vještak raspolagao s detaljnom dokumentacijom koja prileži spisu (spis MUP-a, u kojemu i skica mjesta događaja i fotografije vozila te Zapisnik o očevidu), a i bio je prisutan očevidu na licu mjesta provedenom 10. siječnja 2022.

19. Sud je, kao suglasne nalazu i mišljenju prometnog vještaka, kao i ispravama koje prileže spisu, a na temelju kojih je nalaz i mišljenje izrađeno, prihvatio iskaze svjedokinje OS, koja je iskazala da je za tužiteljičin smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svjetlo u raskrižju te da je došlo do naleta vozila tuženika na vozilo tužiteljice. Navedeno suglasno proizlazi i iz iskaza svjedokinje US, suvozačice u automobilu tužiteljice, koja je iskazala da je vidjela zeleno svjetlo na semaforu prilikom ulaska u raskrižje te da su se neposredno prije toga približavale raskrižju bez zaustavljanja upravo iz razloga što je bilo upaljeno zeleno svjetlo. Prihvaćen je i iskaz tužiteljice, s obzirom je suglasan svim navedenim iskazima, a koja je iskazala da je izlazeći s parkinga desno krenula na zeleno svjetlo u raskrižje, da ju je kolegica upozorila na nadolazeću opasnost automobila i da se nakon toga dogodio sudar. Svi navedeni iskazi su životni, uvjerljivi i u skladu s jedni drugima bez odstupanja, a ne odudaraju od nalaza i mišljenja vještaka u pogledu dinamike same nezgode.

20. Nasuprot navedenom, iskazi GS i ŽS, koji su dani u postupku pred Prekršajnim sudom u Zagrebu poslovni broj PpP-8358/16, a uz suglasnost stranaka su pročitani u ovome postupku, nisu prihvaćeni, s obzirom da ĐS u svome iskazu navodi kako je bio u prvoj brzini pri ulasku u raskrižje. Navedeno, kako je utvrđeno na temelju nalaza i mišljenja prometnog vještaka, nije moguće. Naime, vještak je ocijenio kako je sudarna brzina stranog registarskog vozila bila 65 km/h te kako se štetnik nije mogao u trenutku sudara kretati u prvoj brzini. S obzirom na nepodudarnost takvog iskaza štetnika s nalazom i mišljenjem prometnog vještaka, prihvaćen je nalaz i mišljenje vještaka, kao stručne osobe koja je pritom nezainteresirana za ishod ovoga spora. S obzirom na navedeno, iskaz GS nije prihvaćen, a posljedično, nije prihvaćen ni iskaz ŽS, supruge GS, koja je iskazala da je za njihov smjer bilo upaljeno zeleno svjetlo, čiji iskaz u tom dijelu sud smatra pristranim. Pritom je taj iskaz protivan iskazima svjedokinja OS i US, kao i iskazu tužiteljice, koje su sve iskazale kako je upravo za smjer kretanja tužiteljice bilo upaljeno zeleno svjetlo, a uzevši u obzir i nalaz vještaka, na temelju kojega je utvrđeno da tehnički nije moguće da su bila upaljena zelena svjetla i za smjer kretanja tužiteljice i za smjer kretanja GS. Pritom je uzeta u obzir I činjenica kako su svjedokinje OS i US, kao i tužiteljica, odlazile s radnog mjesta kući uobičajenim putem kao i svaki drugi dan te je životno da su bile svjesne regulacije rada semafora na spornom raskrižju.

21. Stoga, u pogledu dinamike štetnog događaja i mogućnosti njegova izbjegavanja utvrđeno je kako je isključivi uzrok predmetnog štetnog događaja prolazak štetnika GS vozilom kroz crveno svjetlo, a s obzirom da je vještak u svome mišljenju naveo kako ni štetnik ni tužiteljica, nakon prelaska zaustavne linije raskrižja, nisu mogli izbjeći štetni događaj te kako bi isti bio izbjegnut da je vozač vozila koji je u raskrižje ušlo pod crvenim svjetlom na semaforu ispoštovao prometnu signalizaciju i zaustavio svoje vozilo ispred raskrižja. Kako je prethodno obrazloženo, ovaj sud je na temelju svih izvedenih dokaza utvrdio kako je vozač koji je ušao u rakrižje pod crvenim svjetlom upravo ĐS.

22. Iz svega navedenoga proizlazi kako je za nesreću odgovoran štetnik ĐS, koji je postupio protivno odredbi čl. 34. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na

cestama

(Narodne

novine,

broj

67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, dalje: ZOSPC) kojom je propisano da su sudionici u prometu dužni postupati u skladu s propisima o prometnim pravilima, prometnim znakovima postavljenim na cesti, prometnim svjetlima te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba.

23. S obzirom da se radi o vozilu inozemne registracije, to je tužiteljici, u skladu s odredbom čl. 34. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14; u daljnjem tekstu: ZOOP) štetu dužan naknaditi tuženik.

24. Kako je odredbom čl. 1072. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., dalje: ZOO) propisano kako kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, a u ovome postupku utvrđeno je da je isključivo za štetni događaj kriv štetnik za kojega tužiteljici odgovara tuženik, to je tuženik dužan naknaditi tužiteljici štetu nastalu u predmetnom štetnom događaju.

25. Na okolnost visine imovinske štete na vozilu tužiteljice, izvedeni su dokazi uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu, saslušani su svjedoci MSV, ESV i ES, saslušana je tužiteljica i provedeno je prometno vještačenje.

26. Iz iskaza navedenih svjedoka, koji su svi prihvaćeni, kao suglasni jedni drugima i ispravama u spisu, proizlazi kako je tužiteljica vozilo koje je oštećeno u prometnoj nezgodi, odvezla vučnom službom na vikendicu u vlasništvu supruga kolegice MSV, gdje je dugo stajalo. Potom je brat tužiteljice ES zamolio poznanika koji je limar i autolakirer da popravi auto i tužiteljica je taj popravak platila 22.000,00 kuna ili 23.000,00 kuna. Za navedeno nije dobila račun niti popis izvedenih radova. Isto proizlazi i iz iskaza tužiteljice, koji je u tom dijelu prihvaćen, jer je suglasan svim dokazima izvedenima na tu okolnost.

27. Prometni vještak u prihvaćenom nalazu i mišljenju naveo je kako tužiteljica nakon štetnog događaja nije napravila izvid štete na temelju kojeg bi se mogao utvrditi stvarni opseg i intenzitet oštećenja koje je njeno vozilo zadobilo u predmetnom štetnom događaju. Na temelju zapisnika o očevidu i fotoelaborata utvrđeni su troškovi popravka vidljivih oštećenja na vozilu tužiteljice. Sveukupni troškovi popravka vozila tužiteljice iznose za troškove dijelova 52.589,11 kn, troškove rada 8.094,40 kn, odnosno ukupno 60.683,51 kn. Tržišna vrijednost vozila, svedena na današnji dan, iznosi oko 58.312,10 kn. S obzirom na opseg nastalih oštećenja, starost vozila, stanja na tržištu rabljenih i karamboliranih vozila, procjenjuje da vrijednost ostatka oštećenog vozila na dan štetnog događaja, svedena na današnji dan, iznosi oko 20.500,00 kuna. Visinu nastale štete na vozilu dobijemo kada od tržišne vrijednosti vozila odbijemo vrijednost ostatka vozila. Stoga visina štete na vozilu tužiteljice, svedena na današnji dan, iznosi oko 37.812,10 kn. Iz usporedbe ukupnih troškova popravka vozila i visine štete na vozilu, vidljivo je da su ukupni troškovi popravka (60.683,51 kn) veći od visine štete na vozilu (37.812,10 kn). Stoga je popravak vozila ekonomski neopravdan, tako da je na vozilu nastala totalna šteta. Visina štete, svedena na današnji dan, iznosi oko 37.812,10 kn.

28. Vezano uz primjedbu tuženika koji navodi kako je tužiteljica i sama iskazala kako je popravak platila 21.000,00 kn ili 22.000,00 kn, valja navesti kako je odredbom čl. 1085. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) propisano je kako je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala te da je, ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna za ostatak štete dati naknadu u novcu, a kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.

29. Dakle, bez obzira na činjenicu je li tužiteljica u potpunosti popravila vozilo ili nije, tuženik joj je dužan isplatiti odgovarajući iznos novca na ime naknade štete, a odgovarajući iznos je upravo onaj koji je potreban da bi se u potpunosti otklonila šteta, odnosno tužiteljica ima pravo na naknadu u onom iznosu koji je prema redovnom tijeku stvari potreban da bi se njezina materijalna situacija dovela u stanje u kojem se nalazila prije štetnog događaja.

30. Kako je na temelju prihvaćenog nalaza i mišljenja prometnog vještaka utvrđeno u ovome postupku da je, prema cijenama na današnji dan, upravo iznos od 37.812,10 kuna, odnosno, sada 5.018,53 eura, potreban da bi se šteta u potpunosti otklonila, to je tuženiku naloženo primjenom odredbe čl. 1045. st. 1. ZOO-a i čl. 1085.

ZOO-a isplatiti tužiteljici taj iznos.

31. Na taj iznos dosuđena je tužiteljici i zatezna kamata, no, s obzirom da je visina štete svedena na današnji dan, odnosno, njezina visina utvrđena je prema cijenama koje su sada na snazi, to zatezne kamate teku od donošenja ove prvostupanjske odluke do isplate.

32. S obzirom na navedeno, pod točkom I. izreke ove presude naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 5.018,53 eura sa zateznom kamatom od 29. travnja 2026. do isplate, a zahtjev za isplatom zatezne kamate na taj iznos s tijekom od 18. lipnja 2019. do 28. travnja 2026. odbijen je kao djelomično neosnovan.

33. U odnosu na neimovinsku i nenovčanu imovinsku štetu nastalu tužiteljici izvedeni su dokazi uvidom u medicinsku dokumentaciju tužiteljice koja prileži spisu, saslušana je tužiteljica i provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Jošku Filipušiću, čiji nalaz i mišljenje su prihvaćeni, s obzirom su jasni i u skladu s dokumentacijom koja prileži, a nijedna od stranaka nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje niti je na tu okolnost predložila izvođenje kakvih drugih dokaza.

34. Tako je na temelju citiranih dokaza utvrđeno kako je tužiteljica stradala u predmetnoj prometnoj nesreći i tom prilikom zadobila ozljedu istegnuća mišića vratne kralježnice. Nakon nesreće pružena joj je inicijalna medicinska pomoć na Klinici za Kirurgiju KB Dubrava dana 28.VI 2016., učinjena je kompletna obrada nakon koje se postavi dijagnoza trzajne ozljede vrata i postavljena joj je imobilizacija Schantzovim ovratnikom, a tužiteljica se dalje liječi kod kuće.

Tužiteljica je trpjela bolove jačeg intenziteta u trajanju od 1 dan. Srednje jaki bolovi potrajali su 2 dana dok su manji kumulativne naravi trajali oko 10 dana. Pretrpjela je primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 2 dana, srednji 3 dana i manji 4 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta u trajanju od 14 dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od učešća u prometu radi mogućih novih ozljeđivanja. Kod tužiteljice nije došlo do smanjenja životne aktivnosti. Dok se nalazila na kućnom liječenju bila joj je sveukupno potrebna pomoć i njega druge osobe po 2 sata dnevno kroz 7 dana, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te obavljanja kućanskih poslova. Naruženje nije zaostalo.

35. Cijeneći tako utvrđene činjenice, i to posebice trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, kao i vrstu ozljeda, sud nalazi da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2 u vezi s čl. 1046. ZOO-a).

36. Prilikom odmjeravanja visine pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO, sud je vodio računa o jačini i trajanju pretrpljenih fizičkih bolova i straha, kao kriterijima za određivanje njezine visine. Sud je utvrdio da je osnovan tužbeni zahtjev radi naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u visini od 1.050,00 eura (po kriteriju boli u visini od 400 Eur i po kriteriju straha u visini od 650,00 eura).

37. Temeljem odredbe članka 1095. ZOO i članka 1085. ZOO, a utvrđujući visinu cijene sata tuđe pomoći i njege u skladu s odredbom čl. 221. st. 1. ZPP-a i u granicama tužbenog zahtjeva (čl. 2. ZPP-a) u visini 6,00 Eur, sud je utvrdio da je tužiteljici za pruženu tuđu pomoć i njegu za 14 sati nastala nenovčana imovinska šteta u iznosu od 84,00 Eur.

1 0

38. S obzirom na navedeno, tužiteljici je za neimovinsku i nenovčanu imovinsku štetu dosuđen ukupan iznos od 1.134,00 eura, dok je u preostalom dijelu, za iznos od 115,00 eura tužbeni zahtjev odbijen kao djelomično neosnovan.

39. Prihvaćen je i zahtjev tužiteljice za isplatom zatezne kamate na dosuđeni iznos, s tijekom od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, primjenom odredbe čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14; u daljnjem tekstu: ZOOP) kojom je propisano da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva i podnositelju dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete i visina nesporni, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Stavkom 3. propisano je da u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj je oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom stavkom 1. ovoga članka; a stavkom 4. da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. S obzirom na navedeno, prihvaćen je zahtjev tužiteljice za isplatom zateznih kamata koje na dosuđeni iznos neimovinske i nenovčane imovinske štete teku od podnošenja odštetnog zahtjeva 18. lipnja 2019. do isplate.

40. Visina stope zatezne kamate određena temeljem odredbe čl. 29. st. 2. ZOO.

41. Tužiteljici je dosuđena i naknada troškova liječenja, za koje je, na temelju prihvaćenog očitovanja vještaka od 27. siječnja 2026., utvrđeno da je opravdan i odnosi se na usluge koje je tužiteljica ostvarila u KB Dubrava, a koje prema priloženom računu iznose 6,64 eura i plaćeno je 28. lipnja 2016.

42. S obzirom na navedeno, primjenom odredbe čl. 1095. ZOO-a tuženiku je naloženo tužiteljici naknaditi troškove liječenja u visini 6,64 eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od nastanka štete, odnosno, u granicama postavljenog zahtjeva (čl. 2. ZPP-a) od 29. lipnja 2016. do isplate.

43. Tužiteljici, s obzirom da u postupku nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu. Zbog kojega nisu nastali posebni troškovi, u skladu s odredbom čl. 154. st. 5. ZPP-a pripada i pravo na naknadu troškova postupka. Utvrđen je iznos pojedinih troškova u dijelu u kojemu su oni bili potrebni za vođenje parnice u skladu s odredbom čl. 155. ZPP i u visini određenoj Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, 138/23, dalje: Tarifa) pa joj je tako priznat trošak sastava dva odštetna zahtjeva i dvije tužbe u visini od 100 bodova za svaki (Tbr. 7/1 Tarife), trošak sastava obrazloženih podnesaka od 9.10.2019., 11.9.2019., 15.4.2022., 5.12.2025. i 17.2.2026. u visini od 100 bodova za svaki (Tbr. 8/1 Tarife), trošak sastava podnesaka od 17.12.2020., 19.10.2021., 25.11.2021., 19.10.2022., 15.11.2022. i 15.1.2026. u visini od 25 bodova za svaki (Tbr. 8/4 Tarife), za zastupanje na ročištima 24.2.2020., 24.9.2020., 4.3.2021., 29.9.2021., 10.2.2022., 17.10.2022. i 26.3.2026. u visini od 100 bodova za svako (Tbr. 9/1 Tarife) te za zastupanje na ročištu za objavu presude – 50 bodova (Tbr. 9/3 Tarife). Tužiteljici nisu priznati troškovi sastava podnesaka od 3.10.2019. – kojim dostavlja dokaz o plaćenoj pristojbi na tužbu, kao ni sastava podnesaka od 11.1.2024., 12.12.2024. i 15.4.2025. – kojima požuruje

1 1

postupanje, jer nisu potrebni za vođenje postupka u smislu čl. 155. ZPP-a. Dakle tužiteljici je nastao potreban trošak u visini ukupno 1800 bodova, odnosno uz vrijednost boda od 2,00 Eur i uvećano za PDV od 25%, iznos od 4.500,00 Eur. Tome iznosu nadodan je trošak pristojbe na tužbe 74,99 Eur i 66,36 Eur i presudu u iznosu od 109,19 Eur, kao i trošak prometnog vještačenja u iznosu od 265,45 Eur, očevida 49,48 Eur, pristup vještaka 33,18 Eur, trošak medicinskog vještačenja 199,08 Eur i 100,92 Eur, tako da ukupno potreban trošak tužitelja kojega mu je tuženik dužan naknaditi iznosi 5.398,65 Eur.

44. Na tako određen trošak tužiteljici je dosuđena zatezna kamata tekuća od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

U Zagrebu 29. travnja 2026.

Sutkinja:

Ela Mišura Stopfer

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćnici, uz rj o prist na presudu 109,19 Eur

2. Tuženiku po punomoćniku