REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1 Ob-2210/25-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ŠĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica NĐ, mag.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 29. travnja 2026.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica ŠĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. SĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1956. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 11. ožujka 2013. do njegove smrti 22. svibnja 2025.
Obrazloženje
1. Predlagateljica ŠĐ podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. SĐ, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu navodi da je s pok. SĐ bila u izvanbračnoj zajednici od rastave njihova braka, 11. ožujka 2023. do dana njegove smrti, 22. svibnja 2025.
2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza.
3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka ZĐ, CĐ i BĐ.
4. Odredbom čl. 25. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 96/25 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice iz stavka 3. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu.
5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
7. Uvidom u smrtni list (list 10) sud je utvrdio da je pok. SĐ umro **.**.2025.
8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. SĐ (list 6-9) sud je utvrdio da su bili u međusobnom braku, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom ovog suda poslovni broj P2-810/12 od 11. ožujka 2013.
9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu od 3. listopada 2025. (list 14) sud je utvrdio da je trenutno prijavljena na adresi [adresa].
10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. SĐ (list 15) sud je utvrdio da je bio prijavljen od 2. prosinca 1974. do dana smrti, **.**.2025. na adresi [adresa].
11. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj O-1838/2025 od 10. rujna 2025. (list 2-5), a koje je postalo pravomoćno istoga dana, sud je utvrdio da su u ostavinskom postupku iza pok. SĐ utvrđeni kao zakonski nasljednici prvog nasljednog reda izvanbračna supruga ŠĐ, kćer ZĐ te sinovi CĐ i OĐ.
12. Iz iskaza predlagateljice ŠĐ sud je utvrdio da se 2013. rastala od pokojnog supruga, a razlog je bio jer je bio verbalno agresivan prema njoj, pio je, više to nije htjela trpjeti. Kako niti jedan niti drugi nisu imali gdje otići, ostali su zajedno živjeti, a kroz nastavak zajedničkog života su se i pomirili u smislu da su riješili razmirice te je pok. suprug prema predlagateljici bio puno bolji nego dok su bili u braku. Pričali su da bi se ponovno vjenčali, ali zapravo tu više za time nije bilo volje, jer nije bilo ni potrebe. Živjeli su zajedno bez prekida sve do smrti pokojnog supruga. Dijelili su zajedničke financije. Povremeno su ih posjećivali susjedi i iz udruge umirovljenika, dok od obitelji nije nitko dolazio, tu i tamo polubrat, a pokojni suprug više nije niti imao nikoga od obitelji. Pokojni suprug je postao invalid u prometnoj nezgodi, a zadnje dvije godine pred smrt dobio je karcinom kože tako da je kroz cijelo to vrijeme vodila brigu o njemu, a posebice kada je dobio karcinom. Suprugu je pozlilo te je odveden sa hitnom u bolnicu gdje je odmah preminuo isti dan. Djeca i predlagateljica zajedno su organizirali i platili trošak pogreba.
13. Iz iskaza svjedoka ZĐ, kćeri predlagateljice, sud je utvrdio da su se roditelji rastali 2013., ali su dalje nastavili živjeti na istoj adresi [adresa]. Roditelji su se rastali, jer je njihov odnos bio disfunkcionalan, svađali su se, ali niti jedan niti drugi nisu se odselili iz zajedničkog kućanstva te su kroz svakodnevne razgovore riješili svoje razmirice i pomirili se. Živjeli su zajedno bez prekida sve do smrti pokojnog oca. Pokojni otac je imao prometnu nezgodu 2008. od kada je bio nepokretan, tako da su već od tada roditelji spavali u odvojenim sobama, jer je ocu trebalo više prostora. Otac se razbolio dvije godine prije svoje smrti, a imao je inače problema sa alkoholom. Kada se razbolio majka je skroz preuzela brigu oko oca na sebe, sve što je bilo potrebno oko svakodnevne brige oko oca, vodila ga je doktorima, kupovala lijekove. Nakon rastave braka roditelji su imali odnos pun poštovanja jedan prema drugome. Dijelili su zajedničke financije te su zajedno doprinosili u kućanstvo. Posjećivali su ih susjedi, a od obitelji ih baš nisu posjećivali, jer s obitelji sa mamine strane i nemaju neki odnos, dok otac više nije imao nikoga od obitelji. Ocu je pozlilo, odveden je u bolnicu Rebro gdje je ubrzo preminuo. Zajedno su podmirili troškove pogreba i organizirali pogreb te su svi zajedno stajali uz odar pokojnog oca. Nakon rastave braka roditelja znali su eventualno svi otići zajedno u posjet susjedu, dok za neke izlete i putovanja nisu imali financijske mogućnosti. Na parti je majka bila navedena kao supruga, kao što je i na aranžmanu bila navedena kao supruga.
14. Iz iskaza svjedoka CĐ, sina predlagateljice, sud je utvrdio da su se roditelji rastali 2013., jer im jednostavno nije išlo u braku. Majka je odlučila ostati sa pokojnim ocem nakon rastave braka zbog djece i svega drugoga, a s obzirom da nije otišla roditelji su uspjeli riješiti svoj odnos, te je zapravo situacija između njih bila bolja nego što je bila dok su bili u braku. Jednostavno su se više poštovali i bili su bolji jedan prema drugome. Otac je dok su još bili u braku imao prometnu nezgodu od koje je ostao invalid, bio je nepokretan. Roditelji su živjeli zajedno bez prekida sve do smrti pokojnog oca. Znali su ih posjećivati jedino susjedi, obitelj ih nije baš posjećivala. Otac se razbolio još više zadnje dvije godine pred smrt tako da je majka preuzela na sebe u cijelosti brigu o ocu, jer su sestra, brat i on radili. Troškove pogreba su svi podijelili, a i zajedno su organizirali pogreb. Svi zajedno stajali su uz odar oca kao obitelj.
15. Iz iskaza svjedoka BĐ sud je utvrdio da su njezin suprug i pok. SĐ bili prijatelji i tako poznaje i njega i predlagateljicu još od 1996. Znala je da su se rastali. Pokojni je imao prometnu nesreću, konzumirao je alkohol i tada je verbalno vrijeđao predlagateljicu, ali točan razlog njihova razvoda nije joj poznat. Nakon što su se rastali nastavili su i nadalje živjeti na istoj adresi u Ulici mladosti. Njihov odnos i nadalje je bio kao bračni. Pokojni je prestao piti alkohol, bilo mu je jako žao što su se rastali, to joj je znao reći kada su njih dvoje pričali nasamo te je odnos s predlagateljicom bio i bolji nego dok su bili u službenom braku. Živjeli su zajedno do prekida sve do smrti pokojnog. Posjećivala ih je jednom mjesečno ili češće, dolazila bi na kave i druženja. Nije razgovarala s njima da li se namjeravaju ponovno vjenčati. Dijelili su zajedničke financije i zajedno su doprinosili u kućanstvo, a jedino je predlagateljica radila. Ponekada ih je znao posjetiti ujak od pokojnog. Pokojni je jako obolio, imao je metastaze i tumor koji se brzo širio. Ne sjeća se točno gdje je preminuo. Bila je na pogrebu gdje je predlagateljiica stajala uz odar pokojnog zajedno sa njihovom djecom. Ne zna točne detalje oko organizacije i plaćanja troškova pogreba.
16. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.
17. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.
18. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni SĐ nakon rastave braka bili u vezi od 2013. te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojnog. Predlagateljica je bila neudana, a pokojni SĐ neoženjen za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.
19. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine.
20. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.
U Zagrebu 29. travnja 2026.
Sudac
Nataša Marahovec Kantarević
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu, odnosno e-komunikacijom.
DNA:
1. Predlagateljici uz rj. o naplati sudske pristojbe za prijedlog i rješenje
2. Protustranci
