Poslovni broj 82P-1335/2023-30

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sutkinji Korneliji Dodig, u pravnoj stvari tužitelja: 1. BG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. ĐG, OIB: [osobni identifikacijski broj], Žup. Vratislava 2, Donja Stubica, koje zastupa punomoćnica Marijana Petrović, odvjetnica u Šibeniku, protiv tuženika: 1. Općine Tisno, OIB: 00699288369, Uska ulica 1, Tisno, koju zastupa punomoćnica ČG, mag. iur., i 2. Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju kao zakonski zastupnik zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Građansko - upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, nakon javne glavne rasprave, održane i zaključene 25. ožujka 2026. u nazočnosti tužitelja ad. 2. ĐG osobno s punomoćnicom Marijanom Petrović, odvjetnicom u Šibeniku i zamjenice zakonskog zastupnika tužene ad. 2. VG, državnoodvjetničke savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, na ročištu objave odluke, 29. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužitelji suvlasnici svaki za 1/2 dijela nekretnine katastarske oznake dijela kat. čest. [katastarska čestica] (rezerviranog broja kat. čest. [katastarska čestica] , površine 57m2 ) K. O. [katastarska općina], označeno slovima A-B-C-D-A na skici mjesta spora od dana 13.10.2023.g., koju je izradio vještak mjernik Borko Baranović, ing.geod. iz Šibenika, a koja skica mjesta spora je sastavni dio ove presude, sve to u roku od 15 dana.

II. Ovlašćuju se tužitelji temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava suvlasništva na svoja imena, svaki za 1/2 dijela nekretnine katastarske oznake kat. čest. [katastarska čestica], površine 57m2 K. O. [katastarska općina], uz istovremeni izbris prava vlasništva sa imena Općina Tisno, OIB: 00699288369, Uska ulica 1, 22240 Tisno i Republika Hrvatska, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predmet ovog postupka je utvrđenje prava (su)vlasništva i ispravak uknjižbe na dijelu nekretnine katastarske oznake čest. br. 469/134, K. O. [katastarska općina] i to dijelu rezerviranog broja kat. čest. [katastarska čestica] , površine 57m2, K. O. [katastarska općina], označeno slovima A-B-C-D-A na skici mjesta spora od dana 13.10.2023.g., koju je izradio vještak mjernik Borko Baranović, ing.geod. iz Šibenika, na kojoj je pravo vlasništva upisano u korist Općine Tisno i Republike Hrvatske, a za koji upis tužitelji tvrde da je pogrešan jer da su oni suvlasnici iste svaki za ½ dijela.

1.2. Tužitelji da su predmetnu nekretninu stekli nasljeđivanjem iza smrti majke pok. ŽG pok. B, umrle **.**.2022., sve utvrđeno Rješenjem o nasljeđivanju donesenom po Miri Grbac, javnom bilježniku iz Vodica, kao sudskom povjereniku, pod poslovnim brojem O-2163/22, UPP/OS-375/22-5, 26. siječnja 2023. Predmetna nekretnina da u naravi čini prostor natkriven nadstrešnicom, koja građevina da je legalizirana rješenjem o izvedenom stanju, a nakon parcelacije da će imati zemljišno-knjižnu oznaku kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Tužitelji i njihovi pravni prednici da se nalaze u mirnom i po nikom osporavanom vlasničkom posjedu dugi niz godina.

1.3. Slijedom navedenog, kako imaju pravni interes riješiti vlasničke odnose i izvršiti uknjižbu prava (su)vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime i svaki za ½ dijela predložili su da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će prihvatiti njihov tužbeni zahtjev opisan u izreci ove presude.

2. Tužena ad.1. Općina Tisno u odgovoru na tužbu je navela da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu jer da iz tužbe te dokaza priloženih uz istu nije razvidno na koji način su tužitelji, odnosno njihovi prednici, stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine od tužene Općine Tisno, odnosno njezinih prednika.

2.1. Tužena ad. 2. Republika Hrvatska u odgovoru na tužbu je navela da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te ističe kako je predmetna nekretnina upisana kao zajedničko vlasništvo Općine Tisno i Republike Hrvatske, a da iz uvjerenja Šibensko - kninske županije, Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove, Klasa: 350-03/22-01/514 od 16. studenog 2022. proizlazi kako je predmetni dio iste na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu 24. srpnja 1991. bio u građevinskom području. Suviše, imajući u vidu položaj predmetne nekretnine da je za zaključiti da ista na dan stupanja na snagu Zakona o šumama nije bila obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem, stoga da Republika Hrvatska nije pasivno legitimirana u odnosu na predmetni dio kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Podredno, navodi i da iz dokaza priloženih tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, odnosno da tužitelji nisu priložili niti jedan dokaz iz kojeg bi nedvojbeno proizlazilo da bi njihovi prednici bili vlasnici predmetne nekretnine, stoga da ni tužitelji predmetnu nekretninu nisu mogli steći temeljem nasljeđivanja, obzirom da nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima.

3. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem zemljišnih knjiga ovog suda, Rješenja o nasljeđivanju donesenom po Miri Grbac, javnom bilježniku iz Vodica, kao sudskom povjereniku, pod poslovnim brojem O -2163/22, UPP/OS-375/22-5, 26. siječnja 2023. (list 4 i 5 spisa), geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja izrađenog po UG, mag. ing. geod. et geoinf. iz ožujka 2021. (list 6 spisa), Rješenja o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Klasa: UP/I-350-05/13-02/12818 od 11. srpnja 2016. (list 9-11 spisa), Uvjerenja Šibensko-kninske županije, Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove, Klasa: 350-03/22-01/514 od 16. studenog 2022.(list 14-16 spisa), skice mjesta spora izrađene po Borku Baranoviću , ing. geod. 13. listopada 2023. (list 39 spisa), uviđaja na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika Borka Baranovića, saslušanja svjedoka KG i ŠG, te tužitelja ad. 2. ĐG, dok stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Savjesnom i brižljivom ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i svih zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, postupajući sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023; dalje ZPP) utvrđene su odlučne činjenice koje su potkrijepile postavljeni zahtjev tužitelja, pa je stoga isti usvojen te je suđeno kao u izreci presude.

6. Nesporno je među strankama da upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama glasi na Općinu Tisno i Republiku Hrvatsku, a kako tužitelji u tužbi traže utvrđenje prava vlasništva temeljem nasljeđivanja i dosjelosti na točno određenom dijelu nekretnine, dužni na pasivnoj strani navesti sve osobe koje su upisane kao suvlasnici te nekretnine u zemljišnoj knjizi. Radi se o stjecanju vlasništva na temelju zakona, a prema odredbi članka 130. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 84/15 i 94/17, dalje ZVDSP), tko stekne pravo vlasništva na temelju zakona ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi u kojem slučaju dolazi do brisanja uknjiženih vlasnika (suvlasnika) nekretnine i uknjižbe u korist stjecatelja ( tužitelja). U slučaju kao u predmetnom kada se traži utvrđenje vlasništva točno određenog dijela nekretnine tužbom moraju biti obuhvaćeni svi u zemljišnoj knjizi upisani (su)vlasnici nekretnine obzirom da je svrha vođenja postupka da se tužitelji upišu kao (su)vlasnici tog zemljišta uz prethodno brisanje svih uknjiženih vlasnika odnosno suvlasnika, stoga je cijenjen kao neosnovan prigovor tužene ad. 2. o pogrešnoj pasivnoj legitimaciji.

7. Sporno je stjecanje prava (su)vlasništva predmetne nekretnine od strane tužitelja nastavno na njihove pravne prednike te uknjižba istog prava na ime tužitelja, svakog za ½ dijela.

8. U svezi primjene relevantnih materijalnih propisa u ovoj parnici ističe se kako slijedi:

- da iz dokaza provedenih tijekom postupka, posebno onih personalnih (vodeći o računa o dobi u postupku saslušanih svjedoka), nije moguće s dovoljnom sigurnošću zaključiti o izvršavanju posjeda od strane prednika tužitelja kroz vrijeme dosjelosti propisano pravnim pravilom iz paragrafa 1472. Općeg građanskog zakonika (koje bi bilo dovršeno do dana 06. travnja 1941. godine), a koji propis se ima primijeniti na odnose nastale prije stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ br. 6/80 i 36/90, odnosno Narodne novine br. 53/91, 9/92 i 77/92) tj. 1980. godine, odredbom članka 29. kojeg propisa je bilo izričito zabranjeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na stvarima u društvenom vlasništvu,

- da je odredbom članka 388. stavak 4. ZVDSP-a, a koji propis je stupio na snagu 1. siječnja 1997., bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. (Narodne novine br. 137/99), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV-a (Narodne novine br. 114/01) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma,

- da se vlasništvo na nekretninama temeljem samog zakona, dosjelošću, stječe osnovom odredbi članka 159. stavak 1. ZVDSP-a samostalnim posjedom te stvari ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari, dok je odredbom stavak 3. istog članka propisano da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a sukladno stavku 4., istog članka, ukoliko je samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog iz stavaka 2. i 3. ovog članka,

- da se sukladno članku 160. stavku 2. ZVDSP-a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici,

- da sukladno članku 128. stavku 1. ZVDSP-a nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakon nije drugačije odredio, dok je stavkom 2. propisano da je nasljednik ovlašten ishoditi upis svoga prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi.

- člankom 232. stavkom 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 48/03 , 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 dalje: ZN) propisano je da se smatra da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako, te postoje li kakva prava na zapise i koja,

- da sukladno članku 129. stavku 1. ZN-a u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo, pri čemu je važno naglasiti da se savjesnost posjedovanja u smislu odredbe članka 18. stavak 5. ZVDSP-a presumira.

9. Pravno je shvaćanje ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), u vrijeme dosjelosti treba uračunati i vrijeme proteklo prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZVSDP-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske).

10. Iako tužena ad. 1. i tužena ad. 2., odgovoru na tužbu navode da se protive tužbi i tužbenom zahtjevu, one ne tvrde da bi bile vlasnice predmetne nekretnine, štoviše tužena ad. 2., isticanjem prigovora pogrešne pasivne legitimacije, ukazuje da, iako je upisana zemljišnoknjižna vlasnica, da je takav upis na njeno ime pogrešan jer da ista nije niti trebala biti uknjižena, budući da je predmetna nekretnina na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, 24. srpnja 1991., bila u građevinskom području, odnosno da dan stupanja na snagu Zakona o šumama, 16. listopada 1990., nije bila obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima.

11. Provedenim dokazima u postupku:

- Iz Rješenja o nasljeđivanju donesenom po Miri Grbac, javnom bilježniku iz Vodica, kao sudskom povjereniku, pod poslovnim brojem O-2163/22, UPP/OS-375/22- 5, 26. siječnja 2023. proizašlo je da iza smrti ŽG, rođene 1937., preminule 2022., ostavinsku masu čine kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u odnosu na koju je provedena uknjižba prava (su)vlasništva na ime tužitelja te kao izvanknjižno vlasništvo dio kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], (budući dio 469/177, površine 57,00 m2), te su njezinim nasljednicima proglašeni tužitelji, svaki za ½ dijela.

-Iz Rješenja o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Klasa: UP/I-350-05/13-02/12818 od 11. srpnja 2016. proizašlo je da se njime, na zahtjev ŽG, ozakonjuje, između ostalih i zgrada s nadstrešnicom izgrađena na čest. br. 366, K. O. [katastarska općina].

- Iz Uvjerenja Šibensko-kninske županije, Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove, Klasa: 350-03/22-01/514 od 16. studenog 2022. za kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (u predmetnom dijelu), da na dan 16. listopada 1990. i 24. srpnja 1991., se nalazila u građevinskom području naselja .

- Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka Borka Baranovića proizašlo je da se mjesto spora identificira kao dio čest. br. 469/134, K. O. [katastarska općina], buduće predviđenog kat. br. 469/177 u površini od 57 m2, a koje u naravi predstavlja betonsku površinu između kuće tužitelja koja se identificira kao čest. br. 366 K. O. [katastarska općina] i asfaltirane ceste koja se imenuje kao ul. Don Antuna Božića u Jezerima. Kuća tužitelja da se nalazi na br. 8 A. Mjesto spora da je ograđeno betonskim zidovima sa istočne i zapadne strane, južnu među predstavlja zid građevine na čest. br. 366, a sjevernu među u liniji C-B predstavlja spojnica betonskih zidova sa istočne i zapadne strane prema asfaltiranoj cesti. Na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale prigovora te je siti sud cijenio kao jasan, stručan i dan u skladu s pravilima struke.

- Iskazima svjedoka KG i ŠG, susjeda tužitelja, proizašlo je da im je poznato kako su tužitelji predmetnu nekretninu stekli temeljem nasljeđivanja iza smrti majke Đ, koja da je na tom mjestu ranije imala štalu i garažu, u jednakom gabaritima kao i predmet spora, pri čemu da nisu zalazili u javnu površinu, a koja pak da ju je stekla temeljem nasljeđivanja, iza smrti njezinih roditelja. Tužiteljima, kao ni njihovim prednicima, da nitko nikada nije osporavao vlasništvo ili posjed predmeta spora. Na iskaze saslušanih svjedoka stranke nisu imale prigovora te ih je sud cijenio kao vjerodostojne budući da su, jasni i detaljni, u skladu kako međusobno tako i s drugim u postupku provedenim dokazima.

- Iskaza tužitelja ad. 2. ĐG proizašlo je predmetna nekretnina danas u naravi predstavlja parkirališni prostor s nadstrešnicom, a ranije da je na njemu bila sagrađena garaža, odnosno šupa. Tu šupu da je gradila njegova majka krajem sedamdesetih, a u njoj da je baka držala njezine stvari. Njegova majka da je predmetnu nekretninu naslijedila od njezinih roditelja iza čijih smrti je vođen ostavinski postupak u kojima je njegova majka proglašena kao jedina nasljednica. Baka i djed da su preminul i negdje između 1969. i 1971. On i brat, tužitelj ad. 1., da su je stekli nasljeđivanjem iza smrti majke i to svaki za jednu polovinu dijela. Njima, njihovim roditeljima, te baki i djedu, da nitko nije osporavao vlasništvo ili posjed iste. Predmet spora onako kako je prikazan na skici mjesta očevida sačinjenoj po Borku Baranoviću 13. listopada 2023. i geodetskom situacijskom nacrtu sačinjen po Gromatic KR d.o.o. Šibenik u ožujku 2021. da predstavlja jedinstvenu cjelinu i posjed kako su posjedovali još njegovi pokojni baka i djed, a po provedenom ostavinskom postupku da je izvršena uknjižba prava vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u korist njega i brata.

12. Slijedom prethodnih utvrđenja, odlučeno je kao u izreci presude.

13. Temeljem članka 2. u svezi s članka 164. stavaka 1.-4. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP), ova presuda ne sadrži odluku o parničnom trošku budući da stranke do zaključenja glavne rasprave nisu postavile zahtjeve za njihovom naknadom. Tim više, iste su nakon što im sud na nedvojben način dao do znanja da slijedi zaključenje raspravljanja i donošenje odluke o glavnoj stvari, te ih i pozvao na podnošenje zahtjeva za naknadu parničnih troškova, izričito na zapisnik izjavile da trošak ne popisuju.

U Šibeniku, 29. travnja 2026.

S U T K I NJ A

Kornelija Dodig

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od obavljene dostave iste. Stranci uredno obaviještenoj o ročištu objave rok za žalbu teče od dana objave, dok stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu objave rok za žalbu teče od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuju Županijski sud iz čl. 4 st. 3. Zakon o područjima i sjedištima sudova (NN 128/14) i čl. 51 st. 3. Pravilnika o radu u sustavu e Spis ("Narodne novine" 35/15).

DN-a:

- kao na zapisniku o objavi presude