REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: Us I-3688/2025-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga Suda Meri Dominis Herman, uz sudjelovanje Slobodanke Gorsensky, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ĆH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Ivana Marković Palaić, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Ana Smolčić i Ivana Marković Palaić, Sisak, S. i A. Radića 32, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210587, radi konstrukcije obnove obiteljske kuće, 29. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I Poništava se rješenje tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-000-06/21-05/5036, URBROJ: 531-11-2-25-17 od 11. kolovoza 2025.
II Nalaže se tuženiku da u roku 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke donese odluku o zahtjevu tužiteljice te da u ponovljenom postupku postupi u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama izraženim u obrazloženju presude.
III Nalaže se tuženiku (OIB: 95093210687) da tužiteljici (OIB: [osobni identifikacijski broj]) nadoknadi troškove upravnog spora u iznosu od 1.250,00 eura (tisućudvjestopedesteura) u roku 30 dana od dana primitka pravomoćne presude.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-000-06/21-05/5036, URBROJ: 531-11-2-25-17 od 11. kolovoza 2025. odbijen je zahtjev tužiteljice za konstrukcijsku obnovu obiteljske kuće na adresi [adresa] u [adresa] izgrađene na k.č.br., k. o. [katastarska općina].
2. Tužiteljica u tužbi u bitnom navodi da njezina obiteljska kuća ima površinu od 45 m2. Ističe da je obiteljska kuća bila oštećena tijekom Domovinskog rata, ali i uslijed potresa iz 2020. Naime, tužiteljica je nakon potresa morala odstraniti zidove preostale nakon Domovinskog rata te je taj dio ogradila limom te je koristila isti. Tužiteljica navodi da je u dijelu kuće u kojem sada živi potresom oštećena ploča na verandi te djelomično zidovi, a kako nema gdje drugdje živjeti morala je prihvatiti tu situaciju i koristiti taj dio kuće kao svoj stambeni prostor. Naglašava da na predmetnoj adresi stalno prebiva od 2017., a da je nakon Domovinskog rata koristila cijelu površinu kuće, iako je bila oštećena pa se ne može smatrati da na predmetnoj adresi ima samo 13,52 m2 stambenog prostora.
3. Predlaže da se poništi rješenje tuženika i predmet vrati na ponovni postupak. Potražuje troškove upravnog spora.
4. Tuženik se u odgovoru na tužbu poziva na razloge iznijete u obrazloženju osporavanog rješenja te ukazuje na činjenice utvrđene u upravnom postupku i Predlaže tužbu odbiti.
5. U podnesku tužiteljice od 31. ožujka 2026. koji je zaprimljen na sudu istog dana, tužiteljica ponavlja navode iz tužbe, poziva se na Nalaz postojećeg stanja građevinske konstrukcije te ističe da tuženik nije utvrdio koliki dio predmetnog objekta je obnovljen nakon Domovinskog rata, koliko je stambenog prostor koristila od 2017. od kada ima prijavljeno prebivalište na predmetnoj nekretnini i od kada je tamo stanovala do razornog potresa.
6. Izvršen je uvid u sudski spis predmeta i uz odgovor na tužbu priloženi spis tuženika te su uzete u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporavane odluke.
7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužiteljice osnovanim.
8. Prema podacima spisa proizlazi da je za nekretninu na adresi [adresa], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (dalje: predmetna nekretnina), Sisačko-moslavačka županija, Grad Sisak, Upravni odjel za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odsjek za graditeljstvo izdao Uporabnu dozvolu za građevine izgrađene do 15. veljače 1986., KLASA: UP/I-361-0/20-30/000100 URBROJ: N2176/05-07-02/11-21-0008 od 8. veljače 2021. Navedenom uporabnom dozvolom utvrđene su dimenzije predmetne nekretnine tlocrtna veličina 6,60 x 7,00 m2, krov: jednostrešni, visina: 3,67 m.
9. AH je 9. travnja 1997. za predmetnu nekretninu podnio Zahtjev za obnovu i opremanje u ratu oštećene stambene zgrade IV., V. ili VI. stupnja oštećenja, a prema Zapisniku Komisije za popis i promjenu ratne štete od 29. travnja 1996. proizlazi da je predmetna nekretnina minirana te da je stupanj oštećenja 6. Zahtjev za obnovu je odbijen, a što je potvrđeno i presudom Upravnog suda Republike Hrvatske broj Us I-6147/2025 od 30. listopada 2008.
10. Predmetni upravni spor vodi se povodom zahtjeva tužiteljice podnesenog 21. svibnja 2021., za konstrukcijsku obnovu potresom oštećene postojeće obiteljske kuće s jednom stambenom jedinicom, koji zahtjev je 18. travnja 2024., izmijenila na način da zahtjeva uklanjanje, gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće, da bi potom još jednom izmijenila zahtjev 7. kolovoza 2024., u zahtjev za konstrukciju obnovu predmetne nekretnine, a povodom kojega je doneseno ovdje osporeno rješenje.
11. Iz Nalaza postojećeg stanja građevinske konstrukcije ovlaštenog inženjera dipl. ing. građ. RH od studenoga 2023. te ispravcima od 1. i 2. lipnja 2024. proizlazi da su konstrukcijski elementi obiteljske kuće (predmetne nekretnine) oštećeni potresom 28. i 29. prosinca 2020., na način da je obiteljska kuća privremeno neuporabljiva, da je ukupna građevinska bruto površina 43,6 m2, da 27,93 m2 predmetne nekretnine nije obnovljeno nakon Domovinskog rata te je taj neobnovljeni dio zatvoren perforiranim limovima, da se zgrada smatra postojećom te se preporuča provesti obnova na Razina 3: pojačanje konstrukcije.
12. Tuženik je odbio zahtjev tužiteljice jer je utvrdio da dio građevine koji je obnovljen nakon Domovinskog rata ima građevinsku bruto površinu od 13,35 m2, a da tlocrtna površina građevine sukladno Uporabnoj dozvoli iznosi 6,60 x 7,00 m2 odnosno da na dane potresa 28. i 29. prosinca 2020., predmetna nekretnina nije predstavljala obiteljsku kuću koja se sastoji od najmanje jednog stana, a da bi se predmetna nekretnina dovela u uporabljivo stanje bilo bi potrebno ponovno izgraditi veći dio građevine koji je uništen u Domovinskom ratu, a isto nije predmet Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine, broj 102/20., 10/21., dalje: Zakon).
13. Člankom 3. stavkom 1. točkom 3. Zakona propisano je da je obiteljska kuća stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan.
14. S obzirom na sve naprijed navedeno Sud za sada ne može prihvatiti ovakvu odluku tuženika. Naime, iz ispravljenog nalaza postojećeg stanja proizlazi da predmetnu nekretninu vještak tretira kao obiteljsku kuću što je suprotno navodima tuženika, a jednako tako ako se iz spomenutog nalaza uzme u obzir ukupna građevinska bruto površina predmetne nekretnine od 43,6 m2, a da 27,93 m2 predmetne nekretnine nije obnovljeno nakon Domovinskog rata, za Sud ostaje nejasno kako je tuženik utvrdio da dio građevine koji je obnovljen nakon Domovinskog rata ima građevinsku bruto površinu od 13,35 m2, odnosno proizlazi da je tuženik uzeo u obzir raniji nalaz vještaka od studenoga 2023., a ne ispravljeni nalaz od lipnja 2024., u kojem je drugačije iskazana bruto površina predmetnog objekta. Naime, imajući u vidu da je riječ o objektu koji je bio teško oštećen tokom Domovinskog rata, prema ocjeni Suda ovakvo obrazloženje tuženika nije dostatno i Sudu je zasad neprihvatljivo, jer površina obnovljenog odnosno uporabljivog dijela objekta predstavlja odlučnu činjenicu za ocjenu je li predmetna nekretnina na dan potresa bila podobna za stanovanje, a time ima li i obilježja obiteljske kuće.
14.1. Stoga će tuženik u ponovnom postupku na potpuni i nesumnjiv način utvrditi građevinsko bruto površinu te u odnosu na istu, površinu koja nije obnovljena nakon Domovinskog rata te obnovljeni, odnosno uporabljivi dio objekta, a sve kako bi se točno moglo utvrditi je li predmetna nekretnina na dan potresa bila podobna za stanovanje, a time ima li i obilježja obiteljske kuće, nakon čega će donijeti obrazloženo rješenje.
15. Slijedom navedenoga, Sud osporavano rješenje tuženika za sada ne može ocijeniti zakonitim.
16. Sud je o tužbenom zahtjevu tužitelja odlučio bez provođenja rasprave u ovom predmetnom upravnom sporu (članak 98. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima, Narodne novine, broj 36/24., dalje ZUS).
17. Valjalo je stoga, temeljem članka 117. stavka 1. ZUS-a, presuditi kao u izreci.
18. Na kraju, a uvažavajući postignuti uspjeh tužiteljice u predmetnom upravnom sporu, Sud je na teret protivne stranke, primjenom odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a, u vezi Tbr. 27.1., Tbr. 46. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23.), tužiteljici priznao trošak sastava podneska u iznosu 1.000,00 eura, uvećan za PDV 25%, sveukupno 1.250 eura.
U Zagrebu, 29. travnja 2026.
Sutkinja:
Meri Dominis Herman
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv točke I i II ove presude nije dopuštena žalba (članak 127. ZUS). Protiv točke III dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. Odvjetnica Ivana Marković Palaić, Sisak, S. i A. Radića 32
2. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20
3. U spis
