REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Gr 1-474/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske po sucu Ivanu Vučemilu, u pravnoj stvari tužiteljice ABC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Robertu Demo, odvjetniku iz Nove Gradiške, protiv tuženice Zagrebačke banke d.d., OIB 92963223473, Trg bana Josipa Jelačića 10, 10000 Zagreb zastupane po punomoćniku Kruni Kneževiću odvjetniku iz OD Metelko, Knežević i partneri d.o.o. iz Zagreba, radi ništetnosti i isplate, odlučujući o zahtjevu Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški u postupku za određivanje drugog stvarno nadležnog suda za postupanje u predmetu toga suda poslovni broj P-267/2024, 29. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e :

Za postupanje u ovom predmetu određuje se Općinski sud u Požegi.

Obrazloženje

1. Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradišk i je u predmetu poslovni broj P-267/2024, na prijedlog od Vrhovnog suda Republike Hrvatske zatražio da se za postupanje u ovom predmetu odredi drugi stvarno nadležni sud.

2.1. U prijedlogu za delegaciju navodi da je tužiteljica ABC, sutkinja Županijskog suda u Slavonskom Brodu, koja je prethodno bila sutkinja na Općinskom sudu u Novoj Gradiški i koja je sutkinji Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški, ZP, bila mentor dok je ona obavljala vježbenički staž na Općinskom sudu u Novoj Gradiški, u razdoblju od 2004. -2006. godine, a potom joj je bila mentor od 27. listopada 2021., kada je primljena na radno mjesto sudske savjetnice u Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalnoj službi u Novoj Gradiški, sve do njenog odlaska na mjesto suca u Županijskom sudu u Slavonskom Brodu.

2.2. Općinski sud u Slavonskom Brodu, s obzirom na naprijed navedene okolnosti, je mišljenja da je percepcija uslijed iznesenih okolnosti takva da ne bi bio u mogućnosti ostvariti neovisnu i nepristranu odluku pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu, Stalnoj službi u Novoj Gradiški zbog hipotetsko mogućeg utjecaja sudaca navedenog suda na takvu odluku. Stoga smatra opravdanim podnijeti prijedlog za delegaciju navedenog predmeta drugom u smislu članka 68. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – dalje: ZPP) u vezi članka 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/23.) radi zaštite ugleda i povjerenja u djelovanje sudova.

3. Zahtjev je osnovan.

4. Odredbom članka 68. stavka 1. ZPP-a propisano je da nadležni sud prvog stupnja može sam ili na prijedlog stranke zatražiti od najvišeg suda određene vrste da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud s njegova područja ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi, a prema st. 3. te odredbe o zahtjevu prvostupanjskog suda iz st. 1. čl. 68. ZPP -a odlučuje sudac pojedinac najvišeg suda određene vrste.

5. Pravo na suđenje pred zakonom ustanovljenim neovisnim i nepristranim sudom sastavni je dio prava na pravično suđenje, kako je to i propisano člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike i člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Navedeno stajalište izražava se i kroz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, tako primjerice i u odluci broj: U-III-5423/2008 od 28. siječnja 2009. U navedenoj odluci Ustavni sud RH podsjeća da nepristranost suda podrazumijeva da sud jamči dovoljno sigurnosti kojom isključuje svaku opravdanu sumnju u nepristranost suda jer sudovi upravo time što nastupaju kao nepristrani pridonose povjerenju javnosti koje je nužno u demokratskom društvu, što je utvrđeno stajalište međunarodnog prava o ljudskim pravima (npr. presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Mežnarić protiv Hrvatske, presuda od 15. srpnja 2005., § 27).

6.1. Iznesenim shvaćanjem Ustavnog suda RH prihvaćena su stajališta i standardi Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP), koji (ne)pristranost suda provjerava primjenom subjektivnog i objektivnog mjerila.

6.2. Subjektivno mjerilo pretpostavlja ispitivanje je li sudac imao neke osobne predrasude ili neki od osobnih razloga pristranosti u konkretnom predmetu tj. takav subjektivni test (ne)pristranosti mora uzeti u obzir osobno uvjerenje i ponašanje konkretnog suca.

6.3. Objektivno mjerilo znači ispitati jamči li sam sud dovoljno sigurnosti kako bi isključio svaku opravdanu sumnju u pogledu svoje nepristranosti odnosno mora se utvrditi postoje li, neovisno od ponašanja suca, provjerljive činjenice koje mogu potaknuti dvojbu glede njegove nepristranosti. (tako ESLJP u predmetu Parlov- Tkalčić protiv Hrvatske, presuda, 22. 12. 2009., zahtjev br. 24810/06 te Ramljak protiv Hrvatske, presuda, 27.6.2017., zahtjev br. 5856/13, § 26.). U odluci Ramljak protiv Hrvatske, ESLJP je utvrdio da je tužiteljica imala razlog sumnjati u pristranost suca imajući u vidu da je njegov sin bio subordiniran odvjetniku čiji je ured zastupao protivnu stranku u parnici, te je stoga utvrdio povredu prava podnositeljice na pošteno suđenje.

7. Po ocjeni ovog suda okolnost da se kao stranka (u ovom slučaju tužiteljica), u tom predmetu pojavljuje sutkinja Županijskog suda u Slavonskom Brodu, koja je prethodno bila sutkinja Općinskog suda u Novoj Gradiški, ta činjenica u objektivnom smislu predstavlja važan razlog u smislu članka 68. stavka 1. ZPP-a koji bi opravdao određivanje drugog stvarno nadležnog prvostupanjskog suda umjesto Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški.

8. Iz navedenih je razloga, na temelju članka 68. stavka 1. i 3. ZPP -a prihvaćen prijedlog Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški za svrsishodnu delegaciju i odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 29. travnja 2026.

Sudac:

Ivan Vučemil