REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-613/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr.sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice IĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Domagoj Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Zagrebački električni tramvaj d.o.o., OIB 82031999604, sa sjedištem u Zagrebu, Ozaljska 105, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž R-120/2025-2 od 6. studenoga 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskoga radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1391/2024-16 od 23. rujna 2025., u sjednici održanoj 29. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž R-120/2025-2 od 6. studenoga 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskoga radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1391/2024- 16 od 23. rujna 2025. Prijedlog je utemeljen na odredbi članka 385.a stavaka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), a predlagatelj u prijedlogu naznačuje tri pravna pitanja za koja cijeni da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog toga što o njima „nema prakse revizijskog suda“, kao i zbog toga što o naznačenim pitanjima „praksa viših sudova nije jedinstvena“.

2. Pitanja naznačena u prijedlogu glase:

1) U postupcima radi isplate razlike plaće koja se traži s osnove nejednakosti plaća, prilikom odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva, je li ispravan stav suda da svoju odluku o pravu na veću plaću radnika temelji isključivo na iskazu drugih radnika istog poslodavca o obavljanju poslova svog radnog mjesta, a koji su svjedoci u postupku i koji tvrde da im se za isti posao isplaćuje veća plaća, unatoč postojanju ugovora o radu kojim im je precizno određena osnovna plaća;

2) Je li upitna vjerodostojnost iskaza svjedoka saslušanih u ovom postupku, a koji su također radnici istog poslodavca (koji je u tom postupku tuženik), a koji istovremeno sami vode istovrsne sporove protiv poslodavca;

3) Smije li se smatrati da su ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje stupnjevite tužbe u skladu s člankom 186.b ZPP ako tužitelj uz tužbu nije priložio apsolutno niti jednu ispravu ili bilo kakvu pripadajuću dokumentaciju kojom dokazuje navode iz tužbe i tužbenog zahtjeva, a općepoznato je da su mu podaci trebali biti poznati i da je trebao raspolagati ispravama (ili barem nekim dijelom istih) u trenutku podnošenja tužbe i tužbenog zahtjeva?

3. Tužiteljica je odgovorila na prijedlog tuženika te ga je predložila odbaciti, podredno odbiti.

4. Postupajući u skladu s odredbom članka 387. u vezi s člankom 385.a stavkom 1. ZPP, revizijski sud ocjenjuje da sadržaj prijedloga za dopuštenje i njegovih priloga ukazuju da prijedlog ne udovoljava temeljnim pretpostavkama dopustivosti jer ne sadrži jasno naznačene razloge važnosti. Predlagatelj, naime, usprkos pozivanju na nepostojanje prakse revizijskog suda i na nejedinstvo prakse viših sudova o naznačenim pravnim pitanjima, ne ukazuje određeno ni na jednu odluku drugostupanjskih sudova koja bi o naznačenim pitanjima bila utemeljena na drugačijim pravnim shvaćanjima od onih na kojima je utemeljena pobijana presuda. Kada je riječ o razlogu koji se tiče nepostojanja prakse revizijskog suda, u prijedlogu se ne navodi zbog čega bi taj razlog imao potrebno obilježje važnosti.

5. Stoga je prijedlog tuženika valjalo odbaciti na temelju odredbe članka 389.a stavka 3. ZPP i riješiti kao u izreci.

Zagreb, 29. travnja 2026.

Predsjednik vijeća

Ivan Vučemil