REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
10000 ZAGREB – Ul. Grada Vukovara 84
Poštanski pretinac 310
Poslovni broj: Pr-5/2025-21
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Kristini Trtanj Vukoja, u pravnoj stvari tužitelja ĐP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d. Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 17. ožujka 2026., u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnice tuženika, dana 29. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33 (OIB: 26187994862), isplatiti tužiteljici ĐP iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iznos od 2.100,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. srpnja 2014. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.
Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33 (OIB: 26187994862), da tužiteljici ĐP iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), nadoknaditi parnični trošak skupa sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe".
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 16.1.2024. zadobila ozljedu na radu kod poslodavca Kraš prehrambena industrija u Pogonu karamela na liniji za proizvodnju Kiki bombona prilikom čišćenja dijela linije, odnosno pospremanja i čišćenja stroja za pakiranje. Pri čišćenju tužiteljica je primijetila nekoliko zalijepljenih bombona pri skidanju istih i sa skalpelom se porezala po palcu lijeve ruke. Smatra da je poslodavac odgovoran za štetu po načelu objektivne odgovornosti prema općim propisima obveznog rada. Obratila se tuženiku mirnim putem 17.7.2024.g. , no tuženik joj nije isplatio naknadu štete. U tužbi potražuje naknadu štete u iznosu od 2.600 eura (po kriterijima za pretrpljene fizičke bolove 1.100 eura, za pretrpljeni strah 800 euro, za duševne boli zbog naruženosti 500 euro i za tuđu pomoć i njegu 200 euro).
1.1. Podneskom od 10.3.2026.g. specificira tužbeni zahtjev tako da potražuje iznos od 2.100 euro (po kriterijima pretrpljeni fizički bolovi 1.100 euro, pretrpljeni strah 800 euro i za tuđu pomoć i njegu 200 euro), sa zateznim kamatama i troškovima postupka.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava da bi tužiteljica dana 16.1.2024. zadobila ozljedu na radu kod osiguranika tuženika Kraš d.d. Ne osporava pasivnu legitimaciju jer je na dan štetnog događaja poslodavac tužiteljice imao sa tuženikom zaključeno osiguranje od odgovornosti prema d jelatnicima temeljem police br. [broj police].
2.1. Tuženik osporava osnovanosti osnove i visinu tužbenog zahtjeva. Osporava visinu tužbenog zahtjeva kao previsoku određenu po svim kval ifikatornim okolnostima, odnosno da je kod tužiteljice došlo do neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na fizičko i psihičko zdravlje te sa njom povezane imovinske štete koje bi opravdavalo dosudu naknade štete u visini tužbenog zahtjeva.
2.3. U daljnjem tijeku postupka 13.10.2026. ističe da je iscrpljen agregatni limit po polici osiguranja tužiteljičinog poslodavca Kraš prehrambena industrija d.d. broj 078700115783 vezano za odgovornost prema djelatnicima, a koji iznosi 79633,69 eura. S obzirom na učestalosti prijava po predmetnoj polici osiguranja te brojnost izvršenih isplata došlo je do iscrpljenosti svote ugovorenog agregatnog lima. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u prijavu o ozljedi na radu, medicinsku dokumentaciju, e-mail (odštetni zahtjev), fotografije, rekapitulaciju isplata šeta, policu osiguranja 078700115783 s privitkom polici, potvrde o izvršenim nalozima i ostalu dokumentaciju u spisu. U postupku je saslušana tužiteljica kao stranka te svjedok ĐP, a proveden je i dokaz medicinskim vještačenjem.
4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka i ocjene svih provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje: ZPP) sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
5. U postupku nije bilo sporno da je poslodavac tužitelja u vrijeme nastanka štetnog događaja bio osiguran po polici osiguranja broj [broj police osiguranja] kod tuženika, kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima.
5.1. Sporno je osnov i visina zahtjeva.
6. Prema odredbi čl. 929.st.4. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/2023 - dalje ZOO), osiguratelj može isticati svakom korisniku osiguranja za tuđi račun sve prigovore koje temeljem ugovora ima pravo prema ugovaratelju osiguranja. Tako je u ovom postupku trebalo utvrditi i odgovornost poslodavca za nastanak štetnog događaja te visinu zahtjeva.
7. Prema odredbi čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 - dalje ZZR), ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.
7.1. Prema st.2. istog članka poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornom može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koju poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.
7.2. Propisi obveznog prava koji se primjenjuju su odredbe čl. 1045. u svezi s člancima 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima te čl. 1067. Prema odredbi čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima, štetnik se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti, dok se djelomično može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je oštećenik djelomično pridonio šteti. Pojam krivnje radnika određen odredbom čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima obuhvaća oblika krivnje.
8. Prema teoriji i sudskoj praksi šteta nastala na radu je ona šteta koju radnik pretrpi tijekom obavljanja radnih zadataka zbog kojih je i zasnovao radni odnos ili radnih zadataka prema posebnom nalogu poslodavca. Štetom nastalom u vezi s radom smatra se i ona šteta koja je nastala kad je radnik obavljao neku djelatnost koja nije izravno obavljanje zadataka zbog kojih je zasnovan radni odnos, ali je takva djelatnost odnosno takvo ponašanje radnika bilo potrebno da se obave radnje vezane za radne zadatke zbog kojih je zasnovao radni odnos.
9. Tužiteljica u svom iskazu navodi kako je radila kod tuženika kao konditor III, voditelj stroja, spornog dana je bila gotova proizvodnja i ostala je čistiti ostatke bombona. Trebala je još otvoriti neke kutije za slijedeći dan i one su zamotane s celofanom i tvrdom plastikom te ih je povukla sa skalpelom jer ne zna s čim bi ih drugo prerezala i tako si je ozlijedila prst. U opisu moga posla je da upali stroj, piše lot, pali vager i ako ima robu, odnosno te kutije zamotane s celofanom i tvrdom plastikom mora ih otvoriti, a ne zna s čime bi drugo otvorila osim sa skalpelom. Nadređeni su je vidjeli da otvara kutije sa skalpelom i upozorili da sa skalpelom to ne rade i rekli da su za to dobili škare. Međutim, ona te škare nema, a i te kutije bi trebao otvarati transportni radnik, no oni to ne rade. Pitala je nadređenog da ako ne otvori sa skalpelom i nema škare, nadređeni joj je rekao da treba biti neki nožić, ali im nisu dali te nožiće. Oni ne mogu raditi ako nemaju te kutije jer moraju imati kutije gdje padaju bomboni i gdje se oni slažu. Kod tuženika nisu zadužili nikakvu zaštitnu opremu već samo majice, hlače, prsluk i bijelu kapu. Prilikom saslušanja izvršen je i uvid u naruženje i sud je utvrdio da je na palcu blago vidljivo izmijenjena i tanka crta gdje su bili šavovi veličine nekih 2cm. Isto je vidljivo tek nakon što tužiteljica pokaže prst i iz vrlo male udaljenosti, možda nekih 30-40cm.
10. Svjedok ČP je spornog dana bila u uredu i sjeća se da je došla tužiteljica, rekla da se porezala, pogledala je ranu, pružila je prvu pomoć i kako je rana bila duboka uputila je na hitni prijem. Vezano uz te kutije ističe da je trebalo prerezati najlon kako bi se došlo do njih i kako bi se mogle uzeti te kutije. Radnici su imali škare na radnom mjestu koje su bile i propisane za rezanje tog najlona, a ona ne znam da li su svi koristili te škare. Osobno nikoga nije vidjela da koristi skalpel, čula je za to, no nije išla provjeravati ljudima u džepove što imaju. Skalpeli ne smiju biti na radnom mjestu i nisu propisani i radnici to nisu zadužili kod poslodavca. Vjerojatno kod tuženika postoji odjel gdje postoji skalpel i propisana je upotreba, no na ovom radnom mjestu to nije bilo propisano. Kod tuženika postojao je nadzor što radnici rade, pa je tako i osobno kao poslovođa išla u nadzor, šef-rukovoditelj te tehnolozi koji hodaju po pogonu, uočavaju i upozoravaju. Ne može znati da li bi škare bile na točno određenom mjestu ili bi ih drugi radnik posudio za drugi stroj. Čula je da je bilo situacija da bi radnici posuđivali škare i ne bi ih vratili, ali to ne može točno tvrditi za sporni dan i događaj.
10.1. Sud je poklonio vjeru svjedokinji jer je iskazivala logično i uvjerljivo, ista je u mirovini, dakle nije zaposlena kod tuženika i nije zainteresirana za ishod postupka.
11. Iz navedene odredbe 25. Zakona o zaštiti na radu sud je zaključio da je tužiteljica odgovorna za nastanak štetnog događaja. Tužiteljica se ozlijedila koristeći skalpel prilikom otvaranja kutija. Sama tužiteljica u svom iskazu navodi da su je njezini nadređeni vidjeli da skalpelom otvara kutije i upozorili da to ne radi s skalpelom već sa škarama. Svjedokinja ČP navodi da se skalpeli nisu smjeli nalaziti na tom radnom mjestu, već škare, ali i da ona ne može znati da li bi se škare nalazile na točno određenom radnom mjestu ili bi ih drugi radnik posudio za drugi stroj.
11.1. Navod tužiteljice da nije bilo škara pa da je zato koristila skalpel nije opravdan. U takvom slučaju tužiteljica se trebala obratiti nadređenoj osobi za dostavu tih škara ili tražiti nadređenu osobu da od transportnog radnika otvori sporne kutije, a ne ih ići otvarati zabranjenim skalpelom, za kojeg je upozorena da se ne smije koristiti, a zbog kojeg se u konačnici i ozlijedila. Samoinicijativnim korištenjem skalpela, usprkos zabrani, tužiteljica je povrijedila odredbe čl. 68.st.1. i čl. 68.st.2. toč. 1., toč.2, toč.5. i toč.6. Zakona o zaštiti na radu te svojom krivnjom uzrokovala nastanak štetnog događaja, zbog kojeg ne postoji odgovornost poslodavca za isti.
12. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 29. travnja 2026.
SUDAC:
Kristina Trtanj Vukoja
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude, nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu . Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda, u 3 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana u smislu odredbe čl. 335 st. 7-11 Zakona o parničnom postupku.
DNA:
1. pun. tužitelja
2. pun. tuženika
