REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-476/2024-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Jadranki Liović Merkaš, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ĆS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Vanja Joka Brkljačić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Joka & Vegar u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnici Ivani Grgić Zovko, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene 16. ožujka 2026. u nazočnosti punomoćnika stranaka, dana 29. travnja 2026., temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 04/08, 84/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25), dalje ZPP-a,

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužiteljici ĆS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 22.737,00 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama od 6. veljače 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanom za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, kao i nadoknaditi joj prouzročeni parnični trošak u iznosu 6.575,20 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke od 29. travnja 2026. do isplate, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 16. prosinca 2021. stradala kao pješakinja u prometnoj nezgodi koja se oko 20,00 sati dogodila u Zagrebu na raskrižju Zvonimirove i Šubićeve ulice. Prometnu nezgodu izazvao je US, iz [adresa], na način da je upravljajući osobnim vozilom marke Škoda reg. oznake [registarska oznaka] Šubićevom ulicom u smjeru sjeveroistoka, došavši na raskrižje sa Zvonimirovom ulicom skrenuo u desno kojom prilikom se nije kretao smanjenom brzinom i propustio pješakinju koja je već stupila na pješački prijelaz, a po potrebi i zaustavio vozilo radi propuštanja pješaka. Tom prilikom je prednjom, više desnom stranom vozila naletio na pješakinju ĆS koja se nalazila na pješačkom prijelazu po kojem se kretala u smjeru juga prema sjeveru, a koja se na pješačkom prijelazu nalazila za vrijeme dok je na semaforu za pješake bilo upaljeno zeleno svjetlo na semaforu, kojom prilikom je tužiteljica zadobila teške tjelesne ozljede. Protiv vozača US podnesena je kaznena prijava koja se pri ODO Zagreb vodi pod brojem K-77/2021. Osobno vozilo marke Škoda reg. oznake [registarska oznaka] u trenutku izazivanja prometne nezgode bilo je osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 08125034602. Tužiteljica je u predmetnom štetnom događaju uslijed naleta i udara osobnog automobila na pješačkom prijelazu te potom pada i izravnog udara tijelom o asfaltiranu javnu pješačku površinu zadobila teške tjelesne ozljede u vidu višestrukih prijeloma. Zbog zadobivenih ozljeda je bila hospitalizirana u više navrata te se od navedenih ozljeda liječila konzervativno, te potom i fizikalnom terapijom. Uslijed zadobivenih ozljeda kod tužiteljice je zaostalo stanje iza prijeloma prednjeg dijela zdjeličnog prstena s pomakom, smanjena pokretljivost lijevog kuka, stanje iza serijskog prijeloma pet rebara te unatoč provedenom liječenju , i dalje trpi stalne bolove u predjelu kuka uz smanjenu pokretljivost istog kao i bolove u hemiotoraksu. Kao posljedica nezgode zaostala joj je nestabilnost u hodu, te vrtoglavice i osjećaj mučnine što u znatnoj mjeri onemogućuje njezino normalno funkcioniranje. Tijekom liječenja i oporavka je od samog nesretnog slučaja pa do veljače 2022. djelomično bila nepokretna da bi potom bila prisiljena koristiti hodalicu kao ortopedsko pomagalo. Potom je kroz razdoblje od pet mjeseci, od veljače 2022. bila prisiljena koristiti dvije štake, te kroz daljnje razdoblje od pet mjeseci jednu štaku kao pomagalo, što je u znatnoj mjeri onemogućilo mogućnost njezina normalnog funkcioniranja. 6. veljače 2023. se obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom povodom štetnog događaja, te joj je tuženik 6. travnja 2023. isplatio nesporni iznos u visini 6.300,00 EUR, od čega 5.000,00 EUR na ime neimovinske štete i 1.300,00 EUR na ime tuđe pomoći i njege. S navedenom visinom naknade štete tužiteljica se nije složila, te je 8. svibnja 2023. na istu uložila prigovor na koji tuženik nije odgovorio. Stoga ustaje s tužbom, budući je uslijed ozljeda zadobivenih u štetnom događaju trpjela tjelesne bolove (jakog intenziteta, srednjeg intenziteta, manjeg intenziteta i povremene bolove manjeg intenziteta), i strah (primarni strah, sekundarni strah jakog srednjeg i manjeg intenziteta kao i kasni strah), te su joj zaostale trajne posljedice zbog kojih je došlo do smanjenja životne aktivnosti radi kojih će morati ulagati pojačane napore u životu, a kod tužiteljice je zaostalo i naruženje. Isto tako zbog potreba imobilizacije i mirovanja nije mogla obavljati poslove koje inače u svakodnevnom životu obavlja, pa joj je trebala pomoć druge osobe u obavljanju tih poslova, a koju pomoć su joj pružali članovi obitelji. U štetnom događaju joj je i uništena odjeća u vrijednosti 500,00 EUR, te ručna kolica marke GIMI u vrijednosti 100,00 EUR. Pretrpljene ozljede dovele su do povrede njezina prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime joj je nastala neimovinska šteta, Stoga potražuje neimovinsku štetu u visini 32.820,00 EUR, te imovinsku u visini 4.110,00 EUR. Budući joj je tuženik u mirnom postupku isplatio nesporni iznos od 6.300,00 EUR, od čega 5.000,00 EUR na ime neimovinske štete i 1.300,00 EUR na ime tuđe pomoći i njege, to na ime neimovinske štete potražuje 27.820,00 EUR, dok na ime imovinske štete potražuje 2.810,00 EUR, odnosno sveukupno 30.630,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 6. veljače 2023., kada se tužiteljica obratila tuženiku u mirnom postupku te predala odštetni zahtjev sa svom potrebnom dokumentacijom. U konačno uređenom tužbenom zahtjevu u podnesku od 6. ožujka 2026. (stranica 113-115 spisa) potražuje 22.737,00 EUR sa zateznim kamatama od 6. veljače 2023. do isplate, uz naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. Tuženik, u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju, štetni događaj i odgovornost, a osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva. Čini neprijepornim da je k u mirnom postupku isplatio naknadu cjelokupne štete u visini 6.300,00 EUR, te ističe da će u roku 30 dana isplatiti daljnju naknadu u visini 2.000,00 EUR na ime cjelokupne štete. Drži da taj iznos, uvažavajući težinu povrede i okolnosti slučaja, predstavlja pravičnu novčanu naknadu za štetu koju je tužiteljica pretrpjela u ovom štetnom događaju tuženik smatra da je navedenom isplatom svoju obvezu ispunio u cijelosti. Osporava potraživanje tužiteljice s osnova uništene odjeće i kolica. Osporava utuženi tijek kamata i predlaže tužbeni zahtjev odbiti preko primjerenog iznosa uz naknadu parničnog troška.

3. Sud je proveo dokaze: izvršen je uvid u zapisnik o očevidu (stranica 6-8 spisa), kaznenu prijavu (stranica 9 spisa), medicinsku dokumentaciju (stranica 10-59, 80 spisa), odštetni zahtjev (stranica 60-61 spisa), odgovor na odštetni zahtjev (stranica 62-66 spisa), prigovor na odgovor (stranica 67-69 spisa), medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Paladino i dr. AS (stranica 95-98 spisa), saslušanjem tužiteljice (stranica 111-112 spisa) i usmenim očitovanjem vještaka (stranica 116-118 spisa).

4. Druge dokaze sud nije provodio, jer se provođenje drugih dokaza nije ukazalo potrebitim za donošenje odluke u smislu čl. 8. ZPP-a.

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

6. Među strankama nije prijeporan štetni događaj, pasivna legitimacija i odgovornost.

7. Prijeporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

8. Na okolnost osnovanosti i visine pretrpljene štete, proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice i medicinskim vještačenjem po dr. Davorki Paladino i dr. AS.

9. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je nakon štetnog događaja i bolničkog liječenja provela mjesec i pol dana u Naftalanu budući je bila nepokretna. Nakon toga je otišla kod svoje sestre na Ravnice u njezin stan kako bi ona brinula o njoj jer je bila na dvije štake i trpjela bolove s desne strane i da bi uopće mogla upotrebljavati te štake netko ju je morao podignuti iz kreveta ili iz sjedećeg položaja. Kod nje je ostala sve do kraja lipnja nakon čega je otišla u svoj stan jer joj je ortoped propisao hod na jednu štaku. Bilo joj je lakše nego s dvije štake, ali i dalje nije mogla obavljati teže poslove po kući, pospremanje kreveta, kupovinu, pospremanje stana i slično što su joj pomagale kćeri i snaha, kao i sestra. O njihovoj pomoći ovisila je sve do polovine studenog kada joj je ortoped rekao da može hodati bez štaka, ali bez opterećenja i dugog hodanja. Ni tada nije mogla ništa teže nositi. U štetnom događaju uništena joj je odjeća i obuća, kao i kolica u kojima su se nalazile stvari jer se vraćala iz trgovine gdje je obavila kupovinu za Božić. Radilo se o kvalitetnijim kolicima na četiri kotača budući da živi na prvom katu i u uobičajenim okolnostima bilo joj je teško nositi stvari do stana, a s tim kolicima je bilo lakše. Na nogama je imala crne tenisice Skechers, na sebi je imala pernatu jaknu, koja je poderana i uništena prilikom pada u štetnom događaju. S kolica je otpao jedan kotač i iskrivila su se tako da više nisu bila upotrebljiva. Također joj je izgrebena i ručna torbica. Njezina jakna je imala okovratnik od prirodnog krzna i bila je kupljena godinu ili dvije prije štetnog događaja i vrijedila je oko 400,00-500,00 EUR, tenisice je platila oko 100,00 EUR, a kolica oko 120,00 EUR. Sve stvari su bile stare oko godinu do dvije.

10. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju s neurološke strane pretrpjela natučenje glave sa unutar moždanim krvarenjem te s ortopedsko traumatološkog stajališta serijski lom rebara desno, lom lijevog acetabuluma, te lom pubične kosti. Nakon provedenog konzervativnog medicinskog liječenja intrecerebralne hemoralgije, zaostale su trajne posljedice koje se očituju u vidu postkontuzionog moždanog sindroma. Tužiteljica pati od glavobolja koje ranije nije imala, osjećaja nestabilnosti u stoju i hodu, te anksio-depresivnih posttraumatskih psihičkih tegoba. Zaostaju bolovi u lijevom kuku zdjelici, tupog karaktera, u leđima i prsnom košu desno. Tegobe su izraženije kod većeg opterećenja dužeg stajanja. Zaostaju bolne i ograničene kretnje lijevog kuka u slabijem stupnju, oslabljena pelvitrohanterna muskulatura lijevo, te palpacijski bol u području rebara desno. Navode da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda. Zdravstveno stanje s stabiliziralo s ortopedsko traumatološkog stajališta 10. studenog 2022., uzevši u obzir karakter zadobivenih ozljeda te tijek liječenja. Trajne posljedice sa neurološkog aspekta smanjuju opću životnu aktivnost tužiteljice za 10-12%, s ortopedsko traumatološkog stajališta zaostaje 15-20% trajnih posljedica, te objedinjeno zaostaje 27% trajnih posljedica. Strah tzv. primarni, u samoj situaciji ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio je intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah, jačeg intenziteta do smirivanja akutnih simptoma traume i prilagodbe na novonastalo stanje, 3 dana, umjereni oscilirajući do 2 tjedna. Slabiji oscilirajući strah sveukupno do 6 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta koje ju podsjećaju na štetni događaj. Bol jačeg intenziteta je imala je 3 dana, srednjeg 30 dana, a manjeg još 90 dana. Tuđa pomoć-bila joj je potrebna 3 sata 30 dana, 2 sata 30 dana te 1 sat kroz 60 dana u kućnim poslovima, obavljanju osobne higijene, odlaska liječniku te u trgovinu.

11. U svom usmenom očitovanju na prigovore iznesene u podnescima stranaka, iste argumentirano otklanjaju i ostaju kod danog nalaza i mišljenja. Navode da su svoj nalaz i mišljenje izradili sukladno karakteru zadobivenih ozljeda, tijeku liječenja, odnosno priloženoj medicinskoj dokumentaciji te nakon izvršenog kliničkog pregleda tužiteljice. Mišljenja su da je liječenje tužiteljice provedeno u skladu pravila struke. Tužiteljica je u štetnom događaju s neurološke strane pretrpjela natučenje glave sa unutarmoždanim krvarenjem te s ortopedsko traumatološkog stajališta serijski prijelom rebara desno, lom lijevog acetabuluma te lom pubične kosti. S neurološkog aspekta tužiteljica je zadobila intracerebralno krvarenje. Posljedice koje su zaostale nakon navedenih lomova jesu bolovi u lijevom kuku zdjelice tupog karaktera, bolovi u leđima i prsnom košu desno što je sve izraženije kod većeg opterećenja i dužeg stajanja. Osim toga, zaostaju bolne i ograničene kretnje lijevog kuka u slabijem stupnju, oslabljena zdjelična muskulatura lijevo te bol u području rebara desno. Nakon kraniocerebralne ozljede ostao je postkontuzioni moždani sindrom koji se očituje kroz glavobolje koje ranije nije imala, osjećaj nestabilnosti u stoju i hodu, te anksiozno depresivnih posttraumatskih psihičkih tegoba. Sve pretrage i dijagnostičke postupci su navedeni u nalazu i mišljenju. U svezi prigovora glede trajanja i opsega tuđe pomoći i njege navode da je inicijalno tužiteljica bila bolnički liječena praktično sve do 2. veljače 2022., a nakon toga sukladno medicinskoj dokumentaciji te karakteru zadobivenih ozljeda su procijenili trajanje i opseg tuđe pomoći i njege. Mišljenja su da je ista korektno cijenjena. Navode da je kod tužiteljice zaostalo naruženje srednjeg stupnja, a obzirom na vidljivo šepanje tijekom hodanja. Isto je vidljivo trećim osobama prilikom kretanja tužiteljice. Korištenje štake su uzeli u obzir. U svezi daljnjih prigovora o trajanju i opsegu tuđe pomoći i njege navode da je isti izrađen sukladno priloženoj medicinskoj dokumentaciji, a nakon kliničkog pregleda kojeg su izvršili. Navode da su omaškom propustili prilikom izrade nalaza i mišljenja ocijeniti naruženje koje je zaostalo kod tužiteljice što su danas ocijenili u svom usmenom očitovanju. Naruženje u hodu su vidjeli prilikom pregleda tužiteljice. Utvrdili su šepanje prilikom hoda kliničkim pregledom. Ističu da je tužiteljica je u štetnom događaju zadobila unutarmoždano krvarenje nakon kojeg su ostale tegobe opisane u nalazu i mišljenju. Karakteristika opisanog sindroma su najvećim dijelom subjektivne tegobe koje se manifestiraju kroz glavobolje, osjećaj nestabilnosti u stoju i hodu te psihičke tegobe u smislu anksioznosti i lošijeg raspoloženja. Neovisno o činjenici da nema nalaza psihijatra ili psihologa tijekom liječenja, s obzirom na vrstu ozljede, podatke koje tužiteljica daje tijekom pregleda vještaka, subjektivne tegobe koje iznosi su sukladne vrsti i težini ozljede te kao takve vjerodostojne kod ocjene trajnih posljedica. Kod tužiteljice su ograničene kretnje kuka u slabijem stupnju. Navode da je ozljedu kuka potrebno sagledati zajedno sa ozljedom donje grane pubične kosti te dvije ozljede zajedno čine 10% trajnih posljedica. Na daljnji upit ima li tužiteljica otprije tegoba vezanih uz kuk odgovara da nisu imali na uvid zdravstveni karton tužiteljice, a mogu reći da tužiteljica negira bilo kakve ozljede ili bolesti koje bi bile iste ili slične ovima zadobivenim u štetnom događaju, a također je navela da je bila vrlo aktivna i pokretna bez praktično ikakvih tegoba. Na daljnji upit može li osteoporoza utjecati na pokretljivost kuka navodi da je osteoporoza ukoliko je prisutna, generalizirana bolest te ona prema svojoj definiciji slabi koštanu masu bolesnika, a osteoporoza u ovom slučaju nema utjecaja na trajne posljedice. Što se tiče upita o zaostalim bolovima u leđima, preostale trajne posljedice cijenjene su s naslova serijskog prijeloma rebara koje je tužiteljica zadobila u ovom štetnom događaju, a posljedica serijskog prijeloma rebara je između ostalog i širenje bolova ponekad prema leđima i u leđa.

12. Ovaj nalaz i mišljenje sud prihvaća kao jasan, stručan i obrazložen, vještaci su odgovorili na zadatak suda i u njihovu nalazu i očitovanju nema proturječnosti.

13. Odredbom čl. 1100. st. 2. (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 155/23), dalje ZOO, je propisano da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Sve navedeno su kriteriji koji utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećeni ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

14. Sukladno nalazu i mišljenju liječnika vještaka utvrđeno je da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. ZOO). Pritom je uzet u obzir utvrđeni intenzitet pretrpljenih fizičkih i duševnih bolova, kao i pretrpljenog straha. Pored toga sud je utvrdio da tužiteljici pripada i pravo na naknadu nenovčane imovinske štete povodom pružene tuđe pomoći u opsegu koji je prema ocjeni vještaka bio potreban obzirom na pretrpljeno ozljeđivanje u štetnom događaju, sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a.

15. Temeljem odredbe čl. 19. ZOO, a u svezi čl. 1100. ZOO, tužiteljica ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

16. Odlučujući o visini pravične novčane naknade po kriterijima pretrpljenih bolova i straha kod tužiteljice, sud je uzeo u obzir intenzitet i trajanje tih bolova, te jačinu pretrpljenog straha kako su opisani u mišljenju liječnika vještaka, kao i dob tužiteljice (u vrijeme štetnog događaja 72 godine), tijek liječenja i neugodnosti koje je imala tijekom liječenja. Također je sud imao u vidu da su Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dalje u tekstu VSRH, za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. (Su-IV-47/2020- 5) donijeti 2020. godine, te uzimajući u obzir promjenu važeće valute iz HRK u EUR, kao i rastuću stopu inflacije kojoj su građani Republike Hrvatske od tada izloženi.

17. Stoga tužiteljici, temeljem odredbe čl. 1100. ZOO i primjenom odredbe čl. 223. ZPP-a, zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu 24.773,00 EUR i to po kriteriju pretrpljenih tjelesnih boli 3.627,00 EUR, po kriteriju pretrpljenog straha 7.765,00 EUR, po kriteriju pretrpljenih duševnih boli zbog smanjenje životne aktivnosti 7.687,00 EUR, te po kriteriju duševnih boli zbog naruženja 5.694,00 EUR.

18. Budući da je tuženik nesporno isplatio tužiteljici u mirnom postupku na ime naknade neimovinske štete 7.000,00 EUR, to je tužiteljici dosuđen iznos od 17.773,00 EUR na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti.

19. U pogledu nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, sukladno provedenom vještačenju utvrđeno je da je tužiteljici ista bila potrebna u opsegu od ukupno 708 sati. Kako tužiteljica ima pravo na istu, kada joj je pružana i besplatno, a utvrđeno je da su joj članovi obitelji pružali istu, s te osnove joj pripada 5.664,00 EUR, primjenom čl. 223. ZPP-a, što odgovora 8,00 EUR po jednom satu potrebe za tuđom pomoći i njegom, koji iznos smatra primjerenim cijeni koštanja sata tuđe pomoći i njege i postojećoj sudskoj praksi.

20. Budući je tužiteljica stradala kao pješak, svojim iskazom, kojem sud vjeruje jer je životan, logičan i uvjerljiv, je dokazala da su joj u štetnom događaju uništena kolica GIMI u kojima je vozila stvari iz kupovine, tenisice Skechers, jakna od perja, slijedom čega joj pripada imovinska šteta u visini 600,00 EUR.

21. Budući da je tuženik nesporno isplatio tužiteljici u mirnom postupku na ime naknade imovinske štete 1.300,00 EUR, to je iznos priznate naknade za tuđu pomoć i njegu i uništene stvari (5.664,00+600,00 EUR=6.264,00 EUR) umanjen za taj iznos, te je tužiteljici dosuđen traženi iznos imovinske štete u iznosu 4.964,00 EUR za tuđu pomoć i njegu i uništene stvari.

22. Na iznos dosuđene naknade štete tužiteljici su dosuđene zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 6. veljače 2023. do isplate.

23. Naime, čl. 1103. ZOO propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Odredbom čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23, dalje u tekstu: ZOOP) određeno je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Kako je ZOOP lex specialis u odnosu na ZOO, to je potrebno primijeniti navedenu odredbu o pravu na kamate. U pogledu visine kamatne stope sud je primijenio čl. 29. st. 2. i 8. ZOO i čl. 1. Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 156/22).

24. Sud je odbio dokazni prijedlog tuženika za novim medicinskim vještačenjem jer nisu ispunjeni uvjeti za obnovom vještačenja iz čl. 261. st. 3. ZPP-a.

25. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 5. ZPP-a, sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora 22.737,00 EUR) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br.138/23 u daljnjem tekstu: OT).

26. Tužiteljici zastupanoj po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na trošak sastava odštetnog zahtjeva (Tbr. 28. OT 500 bodova), sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT 250 bodova), zastupanje na ročištima održanim dana 6.2.2025., 20.11.2025. i 16.3.2025. (Tbr 9. toč. 1. OT 750 bodova), sastava podneska od 14.1.2025., 23.8.2025. i 6.3.2025. (Tbr 8. toč. 1. OT 750 bodova), odnosno 2250 bodova ili 4.500,00 EUR, trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% u iznosu 1.125,00 EUR, što ukupno iznosi 5.625,00 EUR, čemu je pribrojen trošak plaćenog predujma za provođenje medicinskog vještačenja u iznosu 500,00 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu 176,38 EUR i presudu 273,82 EUR, tako da ukupno priznati trošak tužiteljice iznosi 6.575,20 EUR, sukladno čl. 155. ZPP-a.

27. Budući da je tužiteljica tražila zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka tekuću od presuđenja do isplate, a kako parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka, sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a, sud joj je na dosuđeni parnični trošak dosudio zateznu kamatu tekuću od donošenja presude u ovoj pravnoj stvari, to jest od 29. travnja 2026. do isplate.

28. Zatezna kamata na parnični trošak je dosuđena u visini određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a

U Zagrebu, 29. travnja 2026.

Sutkinja

Jadranka Liović Merkaš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku 15 dana od dana objave ove presude.

Dna:

- tužiteljici po pun. uz rj za sp na presudu

- tuženiku po pun.