Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Stalna služba u Valpovu

Kralja P. Krešimira IV br. 3

31550 Valpovo

Poslovni broj: Pn-5/2026-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, po sucu toga suda Goranu Jokiću, u pravnoj stvari prvo tužitelja DJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i drugo tužiteljice ZJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Morisi Mikić, odvjetnici iz Donjeg Miholjca, protiv tuženika Karašica – Vučica d.d., OIB: 69701859287, sa sjedištem u [adresa], zastupanog po punomoćniku Oliveru Obrovcu, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne rasprave održane 1. travnja 2026., u prisutnosti punomoćnika stranaka, odlukom objavljenom 29. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I/ Nalaže se tuženiku KARAŠICA-VUČICA d.d., [adresa], OIB: 69701859287, da 1. tužitelju DJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužiteljici ZJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete isplati iznos od 13.827,82 eura (trinaesttisućaosamstodvadesetsedameuraiosamdesetdvacenta) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 11. ožujka 2019. pa do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku da 1. tužitelju i 2. tužiteljici naknadi trošak ovoga parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.".

II. Nalaže se prvo tužitelju DJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i drugo tužiteljici ZJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da naknade tuženiku Karašica – Vučica d.d., OIB: 69701859287, sa sjedištem u [adresa], prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.187,50 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 29. travnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu troškova postupka iznad iznosa od 3.187,50 eura do iznosa od 5.000,00 eura, kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelji su 10. ožujka 2022. podnijeli tužbu protiv tuženika radi naknade štete. U tužbi u bitnom navode da su tužitelji supružnici te da je prvo tužitelj DJ nositelj OPG-a dok je drugo tužiteljica ZJ vlasnica nekretnina pobliže opisanih kao voćnjak Ratkovci, kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], zk. uložak [broj ZK uloška] površine 24972m2 i 10874m2, odnosno ukupno 35846 m2. Tužitelji su u suposjed predmetnih nekretnina, s tim da na istima OPG prvo tužitelja DJ ima zasađen trajni nasad oraha pod ekološkom proizvodnjom. Prvo tužitelj DJ prilikom obilaska trajnog nasada oraha na predmetnim nekretninama dana 11. i 12. ožujka 2019. neposrednim opažanjem uočio je da je na jugoistočnoj međi, koja graniči sa kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] u naravi kanal, sasječeno i do korijena uništeno 20 stabala oraha. Sasječeni orasi zapravo predstavljaju zadnji red u nasadu prema međi sa kčbr. [katastarska čestica] te je na tom području gdje je bio taj red oraha uočio ulegnuća od teških strojeva za koje pretpostavlja da su nastali prilikom sječe oraha, vađenja i zatrpavanja panjeva. Smatraju da je tuženik prilikom čišćenja kanala, koji graniči sa predmetnim nekretninama u posjedu tužitelja, protupravno posjekao 20 stabala sa nekretnine u posjedu tužitelja te da je na taj način tužiteljima prouzročio imovinsku štetu koja je u postupku osiguranja dokaza u predmetu ovog Suda broj: R1- 46/2019 procijenjena na iznos od 104.185,72 kuna. Naglašavaju da su se obratili tuženiku prije podnošenja ove tužbe sa zahtjevom za mirno rješenje spora te da im je tuženik ponudio izvođenje različitih radova građevinskim strojevima umjesto isplate novčanog iznosa štete. Budući nisu sa tuženikom postigli dogovor oko naknade štete podnijeli su sud ovu tužbu te istom potražuju na ime naknade imovinske štete od tuženika isplatu iznosa od 104.185,72 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 11. ožujka 2019. do isplate, kao i da sud naloži tuženiku da nadoknadi tužiteljima prouzročene troškove postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Ne osporava 2. tužiteljici ZJ da je posjednica i vlasnica nekretnina opisanih u tužbi, ali osporava da bi na tim nekretninama bio zasađen nasad oraha i da isti održavaju tužitelji. Ističe da ukoliko je nasad oraha zasađen tad je sporno jesu li sva stabala zasađena na nekretnini u vlasništvu 2. tužiteljice ZJ ili je jedan dio stabala zasađen na javnom dobru koje održava tuženik. Učinio je nespornim da u okviru svojih obaveza prema Ugovoru o javnoj nabavi, koji ima sklopljen sa Hrvatskim vodama te ovlastima koje dijelom proizlaze iz zakona, održava i čisti kanalsku mrežu na spornom području pa je tako i izvršio čišćenje od raslinja i kanala koji je označen kao kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Međutim, osporava da bi tuženik prilikom čišćenja tog kanala oštetio, odnosno srušio stabla koja su se nalazila na nekretninama tužitelja. Također navodi da je čišćenje kanala vršio u razdoblju od 17. do 24. prosinca 2018. pa stoga smatra da tužitelj nije podnio tužbu pravovremeno zbog čega ističe prigovor zastare. Naglašava da su tužitelji i svi ostali vlasnici i posjednici na tom području obavješteni o radovima čišćenja kanalske mreže putem Hrvatskih voda i Policijske postaje Donji Miholjac te smatra da je 1. tužitelj DJ kao dobar gospodarstvenik, ukoliko zaista obavlja poljoprivrednu proizvodnju na spornim česticama, redovitim obilaskom nasada oraha trebao i ranije uočiti oštećenja koja spominje u tužbi. Zaključno se poziva na niz odredbi Zakona o vodama koja propisuje ograničenja za vlasnike i posjednike nekretnina koji graniče sa vodnim građevinama te predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan i da obveže tužitelje da tuženicima nadoknade troškove postupka.

3. Tijekom postupka Sud je u više navrata na prijedlog stranaka odgađao ročišta jer su stranke tražile odgodu zbog pregovaranja oko mirnog rješenja spora nagodbom, ali na kraju nikakvu nagodbu nisu postigle. Rješenjem ovog Suda broj: Pn-54/2022-18 od 22. travnja 2024. (str. 156-158 spisa) prekinut je ovaj postupak do pravomoćnog okončanja postupka u predmetu ovog Suda poslovni broj: Psp-8/2024, koji se vodio između istih stranaka, radi utvrđenja da je tuženik tužiteljima smetao posjed predmetnih nekretnina radnjama vezanima za čišćenja kanala za koje tužitelji tvrdi u tužbi da su u uzročno posljedičnoj vezi sa predmetnom štetom. Po pravomoćnom okončanju navedenog postupka, nastavljen je postupak u ovom predmetu rješenjem poslovni broj: Pn-45/2022-23 od 9. prosinca 2025. (str. 185-187 spisa) te je spis po pravomoćnosti rješenja o nastavku dobio novi poslovni broj: Pn-5/2026. Tužitelji su uredili tužbu i tužbeni zahtjev podneskom zaprimljenim 4. veljače 2026. (str. 190-192 spisa) na način da su uslijed promjene službene valute u Republici Hrvatskoj umjesto iznosa imovinske štete od 104.185,72 kuna zatražili isplatu iznosa od 13.827,82 eura te su u tužbi označili nekretnine koje su u vezi s predmetom spora u skladu sa promjenama do kojih je u međuvremenu došlo povezivanjem podataka iz zemljišnih knjiga i katastra kroz Bazu zemljišnoknjižnih podataka na način da su za nekretnine u vlasništvu 2. tužiteljice ZJ, kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] naznačili da su iste sada upisane u zk. uložak [broj ZK uloška], odnosno da je nekretnina koja predstavlja kanal koji je tuženik čistio prilikom prouzročena štete tužiteljima, kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] sada upisana u uk. uložak [broj ZK uloška].

4. Kako bi utvrdio činjenično stanje sud je u dokaznom postupku u svojstvu svjedoka saslušao svjedoka ĐJ te je izvršio uvid u dokumentaciju koja je dostavljena na sudski spis tijekom postupka od strane stranaka i to kako slijedi:

Izvadak iz zemljišne knjige str. 5 spisa, potvrdnica str. 6 spisa, podnesak Agencije za plaćanje u poljoprivredi str. 7 spisa, izvadak iz zemljišne knjige te ispis sa portala DGU s pregledom predmetnih katastarskih čestica str. 8-10 spisa, procjembeni elaborat imovinska šteta – voćnjak orah sačinjeno po LJ str. 11-39 spisa, potvrda o uplati str. 40 spisa, ugovor o nabavi radova održavanja i obnove str. 54 – 60 spisa, tri fotografije i ispis s Geo portala za predmetne čestice str. 61-62 spisa, odluka Hrvatskih voda str. 63 spisa, zamolba za pomoć Hrvatskih voda upućena PP Donji Miholjac i Gradu Donji Miholjac str. 64-67 spisa, obavijest PP Donji Miholjac str. 79 spisa, dopis Hrvatskih voda str. 79-80 spisa, očitovanje Hrvatskih voda str. 71 spisa, podnesak Agencije za plaćanja u poljoprivredi str. 84 spisa, odluka o dodjeli certifikata str 85-86 spisa, potvrdnica str. 87 spisa, ispis iz Arkod preglednika str. 88 spisa, izvadak iz zemljišne knjige i katastra sa izvodom iz katastarskog plana str. 89-107 spisa, procjembeni elaborat str. 108-146 spisa, rješenje ovog Suda broj: Psp-8/2024-38 od 26. rujna 2025. str. 166-176 spisa, rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici broj: Gž- 1076/2025-2 od 4. studenog 2025. str. 177-184 spisa, izvadci iz BZP-a str. 193-194 spisa, potvrda str. 201 spisa, ispis podataka iz Arkoda za gospodarstvo pod nazivom OPG Jantoš Željko - upisnik ekoloških gospodarstava str. 202-225 spisa, ispis iz Arkod preglednika satelitskog prikaza čestice str. 225 spisa, ispis e-pošte koju su razmijenili punomoćnici stranaka str. 270-271 spisa, izvadak iz BZP-a str 272-289 spisa.

4.1. U dokaznom postupku također je izvršen uvid u spis ovog Suda poslovni broj: Psp-8/2024 te je iz istog pročitano kako slijedi:

Izvadak iz zemljišnih knjiga str. 4 spisa, potvrdnica s prilozima te izvodima iz katastarskog plana i zemljišnih knjiga str. 5-24 spisa, fotografija čestice str. 32 spisa, stanje DKP-a na dan 01. travnja 2019. str. 33 spisa, ugovor o nabavi radova održavanja i obnove str. 34-40 spisa, odluka o imenovanju str. 41 spisa, očitovanje voditelja radova str. 42 spisa, dopis Hrvatskih voda upućen PP Donji Miholjac sa zamolbom za pomoć zbog ometanja u izvođenju radova str. 43-44 spisa, dopis Hrvatskih voda upućen Gradu Donji Miholjac sa zamolbom za pomoć zbog ometanja u izvođenju radova str. 45-46 spisa, fotografije te zk izvadak str. 69-92 spisa, fotografije čestice s izvodima iz katastarskog plana i zemljišnih knjiga str. 124-145 spisa, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka str. 161-179 spisa, račun vještaka te obračun troškova vještaka str. 180-181 spisa, podnesak svjedoka SJ str. 213- 215 spisa, obavijest PP Donji Miholjac s prilogom zamolbe za pomoć str. 216-218 spisa, očitovanje Hrvatskih voda str 219 spisa, očitovanje Grada Donji Miholjac, gradonačelnika str. 221 spisa, 2. stupanjska presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici str. 264-269 spisa, nalaz i mišljenje vještaka str. 283-288 spisa, račun vještaka str. 289 spisa, nalaz i mišljenje vještaka str. 290-296 spisa, račun vještaka str. 297 spisa, dopuna nalaza i mišljenja str. 309-310 spisa, e-mail poruke tuženika str.343-345 i 353- 355 spisa.

4.2. Iz spisa ovog Suda poslovni broj: R1-46/2019 u kojem su osigurani dokazi pročitano je kao slijedi: prijedlog i izvadak iz zemljišnih knjiga str. 4 spisa, potvrdnica s prilozima str. 5-7 spisa, izvadak Privredne banke Zagreb str.14 spisa, procjembeni elaborat sudskog vještaka LJ str.15-43 spisa, račun i obračun troškova vještaka str. 44-45 spisa.

4.3. Sud nije u dokaznom postupku izvodio dokazne prijedloge tužitelja i tuženika da se u svojstvu svjedoka saslušaju GJ, ĆJ, D Z i TJ na okolnost nastanka same štete i njezine visine. Također na iste te okolnosti nisu saslušavani niti sudski vještak LJ i 1. tužitelj DJ i 2. tužiteljica ZJ. To stoga što Sud smatra da činjenično stanje u konkretnom slučaju u cijelosti proizlazi iz izvedenih dokaza uvidom u dokumentaciju i spise koji su pobliže opisani u točkama 4., 4.1. i 4.2. obrazloženja ove presude, s tim da su naprijed imenovani ranije saslušavani u predmetu ovog Suda poslovni broj: Psp- 8/2024, koji je pravomoćno okončan, a u kojem su postupku utvrđene sporne činjenice koje su bitne i za razrješenje ovog spora.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadu imovinske štete koja je nastala na nekretninama kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koje se nalaze u posjedu tužitelja siječem 20 stabala oraha, a koju je sječu prema tvrdnjama tužitelja izveo samovlasno tuženik prilikom čišćenja kanala kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koji kanal graniči sa nekretninama u posjedu tužitelja.

6. Među strankama nije sporno da je 2. tužiteljica ZJ vlasnica 1/1 nekretnina kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da se nalazi u posjedu istih.

7. Među strankama je sporno nalazi li se na nekretninama kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] zasađen trajni nasad oraha, ukoliko se nalazi sporno je jesu li tužitelji poštovali činjenicu da predmetne nekretnine na svom jugozapadnom djelu graniče sa kanalom koji je javno dobro u javnoj uporabi te s tim u vezi jesu li zasadili nasad oraha te isti nastavno održavali sukladno ograničenjima i obvezama koje proizlaze iz pozitivnih propisa vezano za navedenu činjenicu. S tim u vezi sporno je li tuženik posjekao 20 stabala oraha prilikom čišćenja kanala kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a ukoliko jest sporno je jesu li se ta stabla nalazila na nekretnini u posjedu tužitelja te imaju li tužitelji pravo na naknadu štete zbog posječenih stabala. Sporna je visina štete, kao i činjenica je li nastupila zastara.

8. Iz dokumentacije pročitane u dokaznom postupku iz ovog sudskog spisa, kao i iz sudskih spisa ovog Suda broj: Psp-8/2024 i broj: R1-46/2019 utvrđeno je kako slijedi:

- da su tužitelji posjednici kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s tim da je 2. tužiteljica ZJ u zemljišnim knjigama upisana i kao vlasnica predmetnih nekretnina,

- da je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja na jugozapadnom dijelu graniči sa predmetnim nekretninama tužitelja označena kao kanal te da je označena kao javno dobro u javnoj uporabi pod upravljanjem Hrvatskih voda,

-da je na nekretninama tužitelja kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tijekom prve polovice 1990-ih zasađen trajni nasad oraha koji je u vrijeme štetnog događaja bio pretežne starosti cca 26 godine te da je manji broj stabala bio manje starosti jer su se neka prvobitno zasađena stabla osušila pa su tijekom godina umjesto njih zasađena nova,

-da su tužitelji prilikom sadnje stabala, odnosno podizanja nasada oraha, odmaknuli prvi red stabala, gledajući uzdužno nekretninu tužitelja prema međi sa lijeve i desne strane 4 metra, dok je zadnji red stabala na samome kraju nekretnina u jugozapadnom dijelu, odnosno gledano poprječno ili paralelno sa međom prema spornom kanalu kčbr. [katastarska čestica], odmaknut svega 2 do 3 metra,

-da su se krošnje oraha rastom tijekom godina i širenjem nadvile preko međe s kanalom kčbr. [katastarska čestica] ,

-da je tuženik sa Hrvatskim vodama zaključio Ugovor o nabavi radova, održavanja i obnove detaljnih melioracijskih građevina za odvodnju i navodnjavanje na branjenom području br. 17: područje maloga sliva Karašica - Vučica, osim međudržavne rijeke Drave (dalje: ugovor), prema kojem je preuzeo obvezu čišćenja kanala na spornom dijelu,

-da je prilikom čišćenja kanala kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženik posjekao 20 stabala oraha na nekretninama kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedu tužitelja od kojih je 12 stabala bilo starosti 26 godina, a 8 stabala (sadnica) starosti 2- 4 godine,

-da u postupku provedenom radi smetanja posjeda radnjama vezanima za predmetni štetni događaj, a koji je vođen između istih stranaka u predmetu ovog suda broj: Psp-8/2024 nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi kada je točno tuženik obavljao sporne radove čišćenja kanala, ali je nesporno utvrđeno da je 1. tužitelj DJ uočio da su radovi provedeni sredinom ožujka 2019.,

- da se međa između nekretnina tužitelja kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kanala kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pruža blizu ruba samog korita kanala pa tuženik, čišćenje tog kanala nije mogao obaviti ni na koji drugi način nego isključivo gaženjem uz rub kanala preko čestica tužitelja, jer se mehanizacijom koja je potrebna za takav zahvat ne može čišćenje obaviti na tako uskom pojasu između međe i ruba kanala, a isto tako, niti se čišćenje može obaviti na način da mehanizacija ide kroz korito kanala, a u okolnostima kad se sa suprotne strane kanala nalazi obrastao javni put tuženik za čišćenje kanala nije mogao koristiti suprotnu stranu,

-da tuženik zbog širenja krošnje stabala zadnjeg reda oraha, koje su se nadvile i nad kanal nije mogao mehanizacijom proći ispod stabala oraha, zbog čega ih je srušio,

-da su sporna stabla oraha bila nepropisno posađena, bez poštivanja zakonom propisanog razmaka sadnje minimalno 10 metara od ruba kanala, s tim da je takvo ograničenje u sadnji propisano čl. 126. st. 1. toč. 2. Zakona o vodama (Narodne novine broj 153/2009, 63/2011, 130/2011, 56/2013, 14/2014, 46/2018), koji je bio na snazi u spornom razdoblju,

-da tuženik, a ni Hrvatske vode koje upravljaju kanalom, koji graniči sa nekretninama tužitelja raniji nisu poduzimali bilo kakve radnje s ciljem da u izvršavanju svojih ovlasti tužiteljima ukažu da su stabla posadili protivno zakonskim propisima,

- da tuženik posredstvom Hrvatskih voda koje su mu povjerile na čišćenje kanala kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nije prethodno obavijestio Državnog vodopravnog inspektora o nezakonitoj sadnji spornih stabala pa zbog toga nije postupio po zakonom propisanoj proceduri uklanjanja tih stabala iz čl. 127. ZOV/09 već je tuženik suprotno propisanoj proceduri sam uklonio stabla zadnjeg reda oraha sa nekretnine tuženika kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji se red paralelno pružao uz kanal te je na taj način tuženik prema zaključcima iz pravomoćnog rješenja ovog Suda poslovni broj: Psp-8/2024-38 od 26. rujna 2025. (pravomoćno 4. studenog 2025 ) izvršio čin samovlasnog smetanja tuženika u njihovom zadnjem posjedu,

- da su tužitelji posljednji mirni posjednici predmetnih nekretnina kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

9. Iz Nalaza sudskog vještaka za poljoprivredu i procjenu šteta LJ (str. 161-179 spisa poslovni broj: Psp-8/2024), proizlazi da je isti izvršio 15. prosinca 2022. identifikaciju katastarskih čestica na terenu te je nesporno utvrdio da se na česticama tužitelja koje su označene kao kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], nalazi zasađen trajni nasad oraha na kojemu se nalaze višegodišnja stabla oraha, te da na jugozapadnom dijelu te nekretnine graniče sa kanalom koji je označen kao kčbr. [katastarska čestica], s tim da je taj kanal očišćen duž cijelog korita sa strane koja graniče sa nekretninama tužitelja, dok je nasuprotna strana obrasla visokim raslinjem i drvećem, a što proizlazi i iz fotografija koje su sastavni dio toga nalaza. Iz Procjembenog elaborata imovinske štete istog vještaka u predmetu osiguranja dokaza poslovni broj. R1- 46/2019, čija se preslika nalazi na str. 11-39 i 227-256 ovog spisa, utvrđeno je da je vještak neposrednim pregledom nasada oraha na temelju podataka koje je prikupio u skladu s pravilima struke i temeljem višegodišnjeg iskustva u procijeni šteta na trajnim nasadima, utvrdio da se na predmetnim česticama tužitelja nalazi trajni nasad oraha sa stablima pretežnom starosti od 26 godina te manjem brojem stabala manje starosti koji su sađeni naknadno po sušenju prethodno zasađenih stabala, s tim da je na zadnjem poprečnom redu nekretnine na kojem se nalazilo ukupno 20 stabala koja su posječena, bilo 12 stabala starosti 26 godina i 8 stabala (sadnica) starosti 2-4 godine. Izvršenom analizom svih relevantnih čimbenika koji utječu na rast i razvoj te formiranje uroda, na temelju utvrđene starosti posječenih stabala, njihovog stanja i kondicije cijelog višegodišnjeg nasada, uvažavajući prosječni urod i cijenu 1 kg ekološki uzgojenog oraha na tržištu vještak je utvrdio da je 12 prosječenih stabala starosti oko 20 godina kroz očekivanu daljnju eksploataciju od 19 godina uz prosječni urod od 20 kg po stablu i prosječnu cijenu od 25 kuna po kilogramu te uz udio varijabilnih troškova od 10% moglo tužiteljima kroz očekivano vrijeme eksploatacije donijeti 102.600,00 kuna prihoda pa je štetu zbog gubitka uroda na tim stablima procijenio na iznos od 102.600,00 kuna. Štetu na 8 posječenih stabala starosti 2-4 godine procijenio je na iznos od 960,00 kuna, odnosno ukupnu imovinsku štetu na posječenim stablima zbog gubitka prihoda od uroda procijenio na iznos od 103,560,00 kuna. Nadalje, štetu na drvnoj masi 20 posječenih stabala vještak je procijenio na iznos od 625,72 kuna. Slijedom navedenog ukupnu imovinsku štetu na 20 posječenih stabala vještak je procijenio na iznos od 104.185,72 kuna (103.560,00 kuna šteta zbog izgubljenih prihoda od uroda + 625,72 kuna šteta na drvnoj masi).

9. 1. Nalaz i Procjembeni elaborat sudskog vještaka sud u cijelosti prihvaća kao vjerodostojne, jer su isti dani u skladu s pravilima struke, dokumentirani su nizom podataka koje je vještak pribavio iz javnih upisnika te su zasnovani na neposrednom pregledu stanja na terenu i višegodišnjem iskustvu vještaka u procijeni sličnih šteta.

10. U svom iskazu svjedok ĐJ izjavio je da je bio prisutan kao zaposlenik tuženika prilikom očevida i vještačenja 2019., kad su osigurani dokazi i 2022. kad je pored vještačenja po vještaku poljoprivredne struke provedeno i geodetsko vještačenje. Isti je potvrdio da su na česticama u posjedu tužitelja bila zasađena stabla orah i to oko 650 stabala u 16 redi na površini od oko 3,5 hektara te da je zadnji red stabala do kanala bio uklonjen jer je vidio panjeve. Sud u cijelosti prihvaća iskaz svjedoka u naprijed navedenom dijelu jer je isti u skladu sa dokumentacijom koja je pročitana u dokaznom postupku te je u skladu sa utvrđenjima iz Nalaza vještaka.

10.1. U preostalom djelu u kojem je svjedok ĐJ iskazivao o šteti na stablima navodeći da je prilikom samog očevida pitao prvo tužitelja DJ kakav je urod te da mu je isti odgovorio da unazad 4-6 godina nije bilo roda, kao i u djelu u kojem je svjedok iskazivao o debljini stabala osporavajući njihovu starost i vegetacijsko stanje kompletnog nasada sud nije posebno cijenio iskaz svjedoka jer je isti u tom dijelu suprotan Nalazu i Procjembenom elaboratu vještaka LJ te je po ocijeni Suda svjedok u tom dijelu svjedok iskazivao pristrano u korist tuženika s kojim je povezan jer je izjavio da je u sporno vrijeme bio zaposlenik tuženika.

11. Iz čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje: ZOO) propisano je da je tko drugom prouzroči štetu, istu dužan naknaditi, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Iz čl. 126. st. 1. toč. 2. Zakona o vodama (Narodne novine broj 153/2009, 63/2011, 130/2011, 56/2013, 14/2014, 46/2018, dalje: ZOV/09), koji je bio na snazi u spornom razdoblju, proizlazi da je zabranjeno saditi drveće na udaljenosti manjoj od 10 metara od ruba korita vodotoka ili kanala. Slično proizlazi i iz čl. 106. st. 1. točke 5. Zakona o vodama (Narodne novine broj: 107/1995, 150/2005, 153/2009, dalje ZOV/95), koji je bio na snazi u vrijeme podizanja nasada oraha, jer je istim propisano da je zabranjeno na melioracijskim kanalima za odvodnjavanje kojima upravljaju Hrvatske vode do udaljenosti od 5 m od tih kanala koja je potrebna za njihovo redovno održavanje orati i kopati zemlju, te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti melioracijske vodne građevine ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje. Nadalje, iz čl. 127. ZOV/09 proizlazi da je onaj tko je povrijedio neku od zabrana iz naprijed citiranog čl. 126. ZOV/09 pa tako i zabranu sadnje stabala na udaljenosti manjoj od 10 metara od kanala, dužan uspostaviti prijašnje stanje po rješenju Državne vodopravne inspekcije uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskih voda. Ako osoba to ne učini, naredit će joj se uspostava prijašnjeg stanja putem Hrvatskih voda uz obvezu počinitelja ( onog tko je zasadio stablo ) da naknadi vrijednost izvršenih radova Hrvatskih vodama. Slično je bilo propisano i čl. 107. ZOV/95. Zaključno treba naglasiti da je čl. 124. ZOV/09 propisano da se uz građevine detaljne melioracijske odvodnje i građevine za navodnjavanje uspostavlja pojas u širini od 3 metra od vanjskoga ruba te građevine koji služi održavanju građevine (pojas za održavanje). U pojasu za održavanje poljoprivredna proizvodnja se obavlja na rizik vlasnika, odnosno zakonitoga posjednika zemljišta.

12. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, te savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; dalje ZPP), na temelju rezultata cjelokupnog postupka, primjene citiranih odredbi, ovaj Sud je utvrdio da je tužbeni u cijelosti neosnovan.

13. Prije svega treba naglasiti da je neosnovan tuženikov prigovor zastare. Naime, uvidom u predmet Ovog Suda pod poslovnim brojem: Psp-2/19, koji je pravomoćno okončan pod poslovnim brojem Psp-8/2024, a koji je pokrenut i dovršen radi smetanja posjeda utvrđeno je da su ovdje tužitelji tužbu u tom predmetu podnijeli 8. travnja 2019. Iz pravomoćnog rješenja ovog Suda poslovni broj: Psp-8/2024-38 od 26. rujna 2025., kojim je utvrđeno smetanje posjeda sječom spornih stabala, a zbog koje sječe sad ovdje tužitelji traže naknadu štete proizlazi da je tužba za smetanje posjeda pravovremeno podnesena. U takvim okolnostima za zaključiti je da su tužitelji postupili sukladno čl. 230. ZOO-a jer su tužbu za naknadu štete u ovom predmetu podnijeli 10. ožujka 2022. dakle unutar propisanog subjektivnog roka od 3 godine od dana saznanja za štetu i za osobu koja je navodno tu štetu prouzročila. U svakom slučaju tužba je podnesena unutar objektivnog roka od pet godina od sječe stabala.

14. Uvidom u dokaznom postupku u predmet Ovog Suda koji je pokrenut radi smetanja posjeda pod poslovnim brojem: Psp-2/19, koji je pravomoćno okončan pod poslovnim brojem Psp-8/2024, nesporno je utvrđeno da je tuženik izvršio smetanje posjeda tužitelja jer je za vrijeme obavljanja radova čišćenja kanala kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje su mu čišćenje povjerile Hrvatske vode temeljem Ugovora, izvršio sječu 20 stabala oraha na jugozapadnom djelu nekretnina u posjedu tužitelja kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja su se nalazila posađena svega 2 do 3 metra udaljena od međe koja razgraničava kanal od nekretnina u posjedu tužitelja. Također je utvrđeno da su se posječena stabla nalazila unutar pojasa od 10 metara od ruba korita kanala te da su se ista rastom kroz godine raširila do te mjere da su se krošnje pojedinih stabala nadvila preko ruba korita kanala pa je tuženik ta stabla (12 stabala starosti 26 godina i 8 stabala starosti 2-4 godine) posjekao i uklonio panjeve jer su mu ista smetala prilikom čišćenja kanala. Budući je tuženik prilikom uklanjanja spornih stabala primijenio samovlast jer nije postupio sukladno proceduri propisanoj naprijed citiranom odredbom čl. 127. ZOV/09, pravomoćno je utvrđeno rješenjem ovog Suda poslovni broj: Psp-8/2024-38 od 26. rujna 2025. da je tuženik opisanim radnjama smetao tužitelje u njihovom posljednjem mirnom posjedu.

15. Međutim, pravomoćno utvrđeni čin smetanja tužitelja u njihovom posljednjem mirnom posjedu ne znači da tužitelji samim činom utvrđenja stječu pravo na naknadu štete koja im je počinjena takvim činom smetanja posjeda. To iz razloga što je u konkretnom slučaju u obzir potrebno uzeti i ograničenja propisana odredbama čl. 106. st. 1. točke 5. ZOV/95, koji je bio na snazi u vrijeme sadnje većine srušenih stabala, kao i ograničenja propisana odredbom čl. 126. st. 1. toč. 2. ZOV/09, koji je bio nastavno na snazi sve do rušenja i uklanjanja spornih stabala od strane tuženika. Naime, navedenim odredbama jasno je propisana zabrana sađenja stabala na udaljenosti od 5 metara, odnosno 10 metara od ruba korita kanala. Tužitelji, baš kao i bilo koji drugi posjednik i vlasnik nekretnine ne mogu se pozivati da nisu znali za navedena ograničenja zbog djelovanja načela da nepoznavanje prava škodi (ignorantia iuris nocet), a koje načelo proizlazi iz brojnih odredbi pozitivnih propisa pa tako i iz čl. 3. st. 3. ZPP-a kojim je propisano da sud neće uvažiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i javnim moralom. Budući je odredbama čl. 106. st. 1. točke 5. ZOV/95 i čl. 126. st. 1. toč. 2. ZOV/09 propisana jasna zakonska zabrana sadnje stabala na udaljenosti 5 metara, odnosno 10 metara od ruba korita kanala proizlazi da su tužitelji nepošteni posjednici jer su grubom nepažnjom zadnji red stabala oraha koji je tuženik posjekao zasadili protivno toj zakonskoj zabrani. Stoga tužiteljima temeljem čl. 1045. ZOO-a zbog grube nepažnje na njihovoj strani, u opisanom slučaju ne pripada pravo na naknadu imovinske štete u vidu naknade prihoda od izgubljenog urod koji bi sasječena stabla dala kroz očekivano vrijeme eksploatacije, kao niti pravo na naknadu štete u vidu vrijednosti drvne mase sasječenih stabala. Da je tome tako proizlazi i iz čl. 124. ZOV/09 kojim je jasno propisano da se poljoprivredna proizvodnja, u koju svakako spada i podizanje trajnog nasada oraha pod ekološkom proizvodnjom, odvija na rizik vlasnika, odnosno zakonitoga posjednika zemljišta u pojasu od 3 metra od građevine detaljne melioracijske odvodnje (srušena stabla nalazila su se svega 2 do 3 metra udaljena od međe s kanalom). Predmetni kanal označen kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svakako jest građevina detaljne melioracijske odvodnje, a što stranke tijekom postupka nisu niti osporavale. Iz svega toga proizlazi da tuženik iako je samovlasno postupao nije kriv za štetu koju potražuju tužitelji. Stoga je sud temeljem svega naprijed navedenog odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan te je odlučio kao u izreci pod točkom I.

16. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na čl. 154. st 1. i čl.155. ZPP- a, s tim da su troškovi odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika, "Narodne novine" broj: 138/23, dalje Tarifa temeljem vrijednosti predmeta spora koja je naznačena u tužbi u iznosu od 104.185.72 kuna, a što danas

iznosi 13.827,82 eura (Fiksni tečaj konverzije: 1 EUR = 7,53450 kuna). Tuženiku koji je u cijelosti uspio u ovom postupku priznat je trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to kako slijedi:

- trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 500,00 eura (250 bodova x 2,0 eura) temeljem Tbr. 7.1.Tarife,

- trošak sastava obrazloženog podneska od 21. prosinca 2023. u iznosu od 500,00 eura (250 bodova x 2,0 eura) temeljem Tbr. 8.1. u vezi s Tbr. 7.1.Tarife,

- trošak sastava obrazloženog podneska od 2. travnja 2024. u iznosu od 500,00 eura (250 bodova x 2,0 eura) temeljem Tbr. 8.1. u vezi s Tbr. 7.1.Tarife,

- trošak zastupanja na ročištima održanim 29. studenog 2023., 10. siječnja 2024. i 25. veljače 2026. u iznosima od po 100,00 eura za svako ročište (50 bodova x 2,00 eura za svako ročište) ili 300,00 eura za sva tri ročišta temeljem Tbr. 9.5. u vezi s Tbr. 7.1.Tarife jer se na tim ročištima nisu izvodili dokazi, na ista su pristupili punomoćnici ali su isti tražili suglasno odgodu zbog nastavljanja pregovora oko mirnog rješenja spora bez da su se upustili o raspravljanje o predmetu spora,

- trošak zastupanja na ročištu održanom 25. siječnja 2023. u iznosu od 250,00 eura (125 bodova x 2,00 eura) temeljem Tbr. 9.2. u vezi s Tbr. 7.1.Tarife, jer se na tom ročištu raspravljalo samo o procesnim pitanjima,

- trošak zastupanja na ročištu održanom 1. travnja 2026. u iznosu od 500,00 eura (250 bodova x 2,00 eura) temeljem Tbr. 9.1. u vezi s Tbr. 7.1.Tarife. Prema tome tuženiku su ukupno za radnje punomoćnika temeljem Tarife priznati troškovi u iznosu od 2.550,00 eura. Na taj iznos pridodan je zatraženi PDV po stopi od 25% pa slijedom navedenog dosuđeni troškovi zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku ukupno iznose 3.187,50 eura.

17. Tuženik je odbijen u cijelosti sa zahtjevom za trošak sastava po punomoćniku odvjetniku podnesaka od 13. veljače 2026. jer je u tom podnesku u bitnom ponovio navode koje je ranije isticao u odgovoru na tužbu te u podnescima od 21. prosinca 2023. i 2. travnja 2024. za koje su mu u cijelosti priznati troškovi. Također isti je odbijen i sa razlikom između priznatih iznosa u prethodnoj točki obrazloženja i zatraženog iznosa od 500,00 eura za zastupanje na ročištima održanima 25. siječnja 2023, 29. studenog 2023., 10. siječnja 2024. i 25. veljače 2026. jer se na tim ročištima nisu izvodili dokazi te se na istima nije raspravljalo već su ista kako je u prethodnoj točki opisano odgađana ili se je na istima raspravljalo samo o procesnim pitanjima.

17.1. O zahtjevu tuženika za naknadom troškova sudskih pristojbi nije odlučeno jer u spisu ne postoje dokazi da bi tuženik platio ili bio pozivan platiti bilo kakvu sudsku pristojbu.

18. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci presude.

Valpovo, 29. travnja 2026.

Sudac

Goran Jokić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu, koja se podnosi putem ovog suda, u roku 15 (petnaest) dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena bez obzira što na isto nije pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ako nije bila uredno obaviještena.

Dostaviti:

1. Prvo tužitelju MJ i drugo tužiteljici ZJ po punomoćniku

2.Tuženiku po punomoćniku