REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

PREKRŠAJNI ODJEL

Sesvete, Industrijska cesta 15

Poslovni broj: Pp-2073/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, po sutkinji ovog suda Ankici Crnjak uz sudjelovanje Darije Ćosić kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv 1. okrivljene pravne osobe Interlock Systems d.o.o. i 2. okrivljene odgovorne osobe CN, radi djela prekršaja iz čl.228.st. 1. i 2. t. 22. Zakona o radu (N.N. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23) i dr. pokrenutim optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u Virovitici, klasa: 116-02/24-01/3661, urbroj: 443-02-01-20-24-16 od 24.10.2024. godine, temeljem čl. 179. i čl.183. Prekršajnog zakona (N.N. 107/07, 39/13,157/13,110/15, 118/18, 114/22), dana 29. travnja 2026. godine

presudio je

I. 1. okrivljena pravna osoba Interlock Systems d.o.o. zastupana po FN, OIB: [osobni identifikacijski broj], MBS: [matični broj subjekta], sa sjedištem u [adresa], prekršajno nekažnjavana,

2. okrivljena odgovorna osoba: CN, sin C, rođen **.**.1985., OIB: [osobni identifikacijski broj], elektrotehničar, s prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavan

krivi su

1. što su dana 09. kolovoza 2024. godine u Sesvetama kao poslodavci radnika IN, OIB: [osobni identifikacijski broj], bez suglasnosti imenovanog radnika svoje potraživanje na ime prethodno isplaćenog predujma naplatili uskratom isplate plaće za srpanj 2024. godine te je u obračunu plaće za srpanj 2024. navedena obustava temeljem prethodno isplaćenog predujma u iznosu od 950,00 eura, te uvidom u potvrdu – nalog za nacionalno plaćanje Erste & Steiermӓkische Bank utvrđeno da je iznos od 140,90 eura isplaćen 09. kolovoza 2024. i opis plaćanja: plaća za mjesec srpanj 2024.

dakle, kao poslodavci su bez suglasnosti radnika uskratili isplatu naknade plaće

čime su počinili prekršaj iz čl. 96. Zakona o radu, kažnjiv po čl. 228. st. 1. i 2. t. 22. istog Zakona

2. što nisu podatke o prestanku osiguranja za radnika ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojemu je prestanak radnog odnosa utvrđen s danom 10. kolovoza 2024., podatak o prestanku osiguranja nisu podnijeli u roku od 24 sata od prestanka rada, odnosno prestanka radnog odnosa, već su isti podnijeli 19. kolovoza 2024.

čime su počinili prekršaj iz čl. 109.st.1. t. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju ("NN" 157/13, 119/22 i 96/25) kažnjivo po čl. 166. st. 1. i 2. t. 4. istog Zakona

pa im se na osnovu istog propisa, uz primjenu čl.37. Prekršajnog zakona

utvrđuje

- za prekršaj pod t. 1. 1. okrivljenoj pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 1.040,00,00 (tisuću četrdeset) eura

- za prekršaj pod t. 2. 1. okrivljenoj pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisuću četrdeset) eura

Temeljem čl.39. Prekršajnog zakona 1. okrivljenoj pravnoj osobi izriče se ukupna novčana kazna u iznosu od 2.080,00 (dvije tisuće osamdeset) eura.

- za prekršaj pod t. 1. 2. okrivljenoj odgovornoj osobi novčana kazna u iznosu od 100,00 (sto) eura

- za prekršaj pod t. 2. 2. okrivljenoj odgovornoj osobi novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura

Temeljem čl.39. Prekršajnog zakona 2. okrivljenoj odgovornoj osobi izriče se ukupna novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura.

II. Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona 1. i 2. okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna putem priložene uplatnice, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude.

Temeljem čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona 1. i 2. okrivljenika se upozorava da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena, u protivnom će se postupiti u skladu s člankom 34. Prekršajnog zakona.

III. Temeljem čl. 183.st.2., a u svezi čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona u koliko 1. i 2. okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne, uplate 2/3 novčane kazne, smatrat će se da su novčanu kaznu uplatili u cijelosti, u protivnom će se postupiti u skladu s čl. 34. Prekršajnog zakona.

IV. Temeljem čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona 1. i 2. okrivljenici dužni platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura) - svaki posebno, putem priložene uplatnice u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, u protivnom će se isti naplatiti prisilno.

V. Temeljem čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona

1. okrivljenik Interlock Systems d.o.o.

2. okrivljenik CN

oslobađaju se od optužbe

3. da u razdoblju od 1. do 17. srpnja 2024. godine u Sesvetama nisu vodili evidenciju o radnom vremenu za srpanj 2024. godine za ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa točnim i potpunim podacima o radnom vremenu imenovanog radnika koji je izjavio da je radio šest dana u tjednu od ponedjeljka do subote od 07:00 do 18:00 sati dok su u evidenciji o radnom vremenu za srpanj 2024. za ČN evidentirani podaci o radnom vremenu različiti od podataka temeljem izjave radnika odnosno evidentirani su podaci o radu imenovanog radnika u ukupnom radnom vremenu od četrdeset sati tjedno pet dana u tjednu od ponedjeljka do petka od 08:00 do 16:00 sati

da bi time počinili prekršaj iz čl. 5. Zakona o radu kažnjivo po čl. 229. st. 1. i 2. točka. 1. istog Zakona.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava u Virovitici, podnio je optužni prijedlog protiv 1. i 2. okrivljenika gore navedenog broja, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude

2. 1. i 2. okrivljeni su u svojoj pisanoj obrani sukladno naveli da su zaprimili optužni prijedlog Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava Virovitica od 23. listopada 2024. U odnosu na tč. 1. Optužnog prijedloga kojim se okrivljenim osobama stavlja na teret počinjenje prekršaja iz čl. 5. Zakona o radu u vezi s odredbama Pravilnika o sadržaju i način vođenja evidencijama o radnicima, a kažnjiv po čl. 229. st. 1. čl. 1. i st. 2. istog Zakona što okrivljene osobe osporavaju u cijelosti. Naime, Zapisnik o obavljenom inspekcijom nadzoru KLASA: 116-02/24-01/, URBOJ: 443-02- 01-2024-10 od 18. listopada 2024. i obavijest počiniteljima prekršaja KLASA: 116- 02/24-01/3661, URBROJ: 443-02-01-20-24 -13 od 22. listopada 2024. ne predstavljaju dokaz već navedeno sadrži podatke o eventualnom počinjenu prekršaja i tek je osnova za pokretanje odgovarajućeg postupka. Podnositelj optužnog prijedloga isti temelji isključivo na jednom dokazu, a to je zapisnik o saslušanju svjedoka KLASA: 116-02/24- 01/3661, URBROJ: 443-02-01-20-24-3 od 26. kolovoza 2024. što okrivljene osobe osporavaju istinitost iskaza svjedoka, te dostavljaju izjave 12 ostalih radnika iz koje proizlazi upravo suprotno. Naime, iz izjava ostalih radnika proizlazi da je radno vrijeme tijekom srpnja 2024. bilo od ponedjeljka do petka od 8:00 do 16:00 sati, te da su svi radnici radili jednako radno vrijeme kao i ČN. U konačnici, sam radnik ČN je i povukao prijavu što govori o nevjerodostojnosti danog iskaza i kao takav ne može biti temelj Optužnog prijedloga. Radnik se u trenutku donošenja odluke o otkazu nalazio na bolovanju, odnosno bio je privremeno nesposoban za rad, pa radniku odluka o otkazu nije mogla biti dostavljena neposredno, nego sukladno Zakonu o radu i Pravilniku o radu. Okrivljene osobe su putem pošte preporučeno uz povratnicu uputile Odluku radniku, a dok se povratnica nije vratila nisu mogle znati kojeg je dana radnik zaprimio Odluku, pa nisu ni mogli postupiti, a sve jer bi u protivnom bilo preuranjeno, odnosno netočno odjavljivanje s HZMO-a. Dakle, navedeno postupanje ni na koji način ne može predstavljati prekršaj s obzirom da su okrivljene osobe postupale sukladno zakonskim odredbama, te nema krivnje okrivljenih, niti obilježja prekršaja u ovom slučaju. Konačno, tumačenje Državnog inspektorata je potpuno arbitrarno, nerazumno i suprotno pravilima o dostavi odluka o otkazu iz Zakona o radu i Pravilnika o radu. Slijedom svega navedenog, okrivljeni predlažu po provedenom postupku donijeti presudu kojom se okrivljenike oslobađa od optužbe, a sukladno čl. 182. Prekršajnog zakona.

3. Svjedokinja inspektorica CNN u svome iskazu navela je da obavljenim inspekcijskim nadzorom kod poslodavca Interlock Systems d.o.o. i uvidom u radno- pravnu dokumentaciju za radnika ČN kao i temeljem izjave imenovanog radnika koju je dao 26. kolovoza 2024. godine pod kaznenim i materijalnim upozorenjima utvrđeno je slijedeće: ČN je radio kod poslodavca temeljem ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme i počeo je raditi 16. travnja 2024. Dana 17. srpnja 2024 godine poslodavac je donio odluku o otkazu ugovora o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu i odluka je radniku uredno dostavljena. Poslodavac je izvršio prijavu o prestanku osiguranja kod HZMO 19. kolovoza 2024. godine i radniku je prestanak svojstva osiguranika 10. kolovoza 2024 iz čega proizlazi da je poslodavac počinio prekršaj iz čl. 112. Zakona o Mirovinskom osiguranju jer podatak o prestanku osiguranja nije podnesen u zakonskom roku od 24 sata od prestanka radnog odnosa. Uvidom u evidenciju za srpanj 2024 godine za ČN utvrđeno je da je u razdoblju od 1-17. srpnja 2024 evidentiran redovan rad 5 dana u tjednu od ponedjeljka do petka od 40 sati tjedno od 8 do 16 sati dok je u preostalom razdoblju evidentirana privremena nesposobnost za rad, međutim poslodavac evidenciju o radnom vremenu za srpanj 2024. za imenovanog radnika ne vodi sa točnim i potpunim podacima budući da je temeljem izjave radnika ČN dane u svojstvu svjedoka 26. kolovoza 2024. utvrđeno da je imenovani radnik radio 6 dana u tjednu od ponedjeljka do subote od 7-18 sati i temeljem navedenog utvrđeno je postojanje osnovane sumnje da je poslodavac počinio prekršaj iz čl. 5 Zakona o radu. Na poseban upit suda odgovorila je da je ovaj prekršaj utvrdila samo na temelju izjave radnika ČN, jer evidencijsku listu popunjava samo poslodavac i radnik nema uvida u tu listu. U svezi isplate plaće za srpanj 2024. godine za ČN utvrđeno je da je poslodavac radniku uskratio isplatu dijela plaće za srpanj 2024 bez suglasnosti radnika, naime uvidom u obračun plaće radniku za srpanj utvrđeno je da se navodi obustava temeljem prethodno isplaćenog predujma u iznosu od 950,00 eura. Poslodavac nije dao na uvid suglasnost samog radnika ČN da mu se uskrati iznos dijela plaće za srpanj. Na poseban upit suda navela je da je ČN trebala biti isplaćena plaća za srpanj u bruto iznosu od 1600,00 eura sukladno ugovoru o radu, a radniku je 9. kolovoza isplaćeno 140,90 eura na ime plaće i to je obračunat redovan rad od 104 sata i bolovanje 80 sati. Na poseban upit branitelja da li je radnik u trenutku primitka otkaza bio na bolovanju odgovorila je da nema saznanja. Na dalje pitanje kako je radniku stigla obavijest o otkazu, odgovara da mu je stigla poštom s povratnicom. Na dalje pitanje kako se poslodavac očitovao na temelju čega je isplatio plaću radniku za srpanj odgovara da se poslodavac očitovao da je plaću isplatio unaprijed kroz predujme, međutim bitno je istaknuti to da radnik nije dao pisanu suglasnost za umanjenje plaće. Istaknula je da je radnik ČN nakon što je podnio prijavu i nakon komunikacije s poslodavcem povukao prijavu.

4. Svjedok ŠN je u svome iskazu naveo da on ne poznaje 2. okrivljenika, zna da je njegov sin ČN bio zaposlen kod 1. okrivljene pravne osobe na elektroinstalacijama. Zna da je njegov sin jedno vrijeme završio na bolovanju, ne zna kada, radili su se svi dani u tjednu od 7 do 16 h, nije svaki dan bilo radno vrijeme jednako dugo, njegov sin je policiji prijavio poruke prijetećih sadržaja koje je uputio 2. okrivljeni, kada je saznao da mu isti želi otkazati Ugovor o radu dok je na bolovanju, ne zna da li su poslodavci vodili evidenciju radnog vremena za srpanj 2024. godine za njegovog sina. Ne zna da li je njegovom sinu bila uskraćena isplata plaće, dio za srpanj 2024. godine. Njegov sin je bio plaćen po satu, misli da mu je satnica bila cca 12 eura, ne zna koliko je mjesečno dobivao plaću. Naglasio je da nakon prijetećih poruka njegovom sinu, 2. okrivljeni mu je ipak isplatio dugovanje u cijelosti.

5. Svjedok ČN u svome iskazu naveo da je kod 1. okrivljenika započeo sa radom u travnju 2024. godine, radio je na poslovima elektromehaničara u Njemačkoj, a radno vrijeme mu je bilo od ponedjeljaka do petka od 07,00 ujutro do 17,00 sati, a subotom je radno vrijeme bilo od 08,00 do 16,00 sati. U odnosu na isplatu plaće za srpanj 2024. koja je trebala iznositi 1.600,00 eura bruto, 1. okrivljeni mu uopće nije na vrijeme isplatio tu plaću već nakon što se on obratio na inspektorat, nakon nekih 25 dana mu je isplaćeno cjelokupno dugovanje, a napominje da mu je i prije srpnja nekoliko mjeseci bilo uskraćivano po 400,00 eura i tek nakon njegove prijave na inspektorat mu je sve isplaćeno sve od strane 1. okrivljenika. Dodaje da se on u srpnju posjekao se na poslu i završio na bolovanju, a kada je došao na biro za zapošljavanje u kolovozu onda je vidio da je odjavljen, a nije dobio nikakav otkaz Ugovora o radu.

6. Branitelj 1. i 2. okrivljenika je u završnoj riječi naveo da je svjedok različito iskazivao sada pred sudom i prethodno kod Državnog inspektorata, tako je kod Državnog inspektora iskazivao da je radio svaki dan od pon- sub 07;00 do 18:00 , a sada drugačije da je bilo od 07: do 17:00 sati od pon-pet, a subotom od 08:00 do 16:00 sati. Iz iskaza ostalih zaposlenika i evidencije o radnom vremenu poslodavca proizlazi drugačije. Također navedeni poslodavac ostao je dužan po 400,00 eura mjesečno nekoliko mjeseci iako je kod poslodavca radio samo od travnja do srpnja 2024., te nije pokrenuo nikakav parnični postupak radi neisplate plaće. Također u spisu se nalazi dostavnica iz koje proizlazi da mu je odluka o otkazu isporučena što je vidljivo iz povratnice. Stoga se u cijelosti osporava istinitost iskaza. Predlaže saslušati zaposlenike koji su dali izjave na okolnost radnog vremena, te je predložio osloboditi 1. i 2. okrivljenika primjenom načela "in dubio pro reo".

7. Tijekom postupka sutkinja je izvršila uvid u zapisnik od 26.08.2024., zapisnik od 18.10.2024., isplatna lista plaće za srpanj 2024., potvrda – nalog za nacionalno plaćanje, evidencija o radnom vremenu radnika u mjesecu srpnju 2024., Odluka o otkazu Ugovora o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu, potvrda o primitku pošiljke od 02.08.2024., preslika povratnice, obrazac- prijava o prestanku osiguranja kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, podnesak okrivljenih od 10.12.2024., za 1. okrivljenika potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, klasa: 740-04/25-02/112956, za 2. okrivljenika potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, klasa: 740-04/25-02/112954.

8. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka tj. obrane okrivljenika, saslušanjem inspektorice rada CNN, svjedoka ŠN, te svjedoka IN i uvidom u cjelokupnu materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu, sutkinja je našla dokazanim da su 1. i 2. okrivljeni svojim ponašanjem doista počinili prekršaje koji im se optužnim prijedlogom stavljaju na teret.

9. Dakle, nesporno je da je da su 1. i 2. okrivljenici svojim ponašanjem u cijelosti ostvarili biće djela prekršaja iz čl. 96. Zakona o radu u kojemu je navedeno da poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezina djela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili djela naknade plaće. Naime, 1. i 2. okrivljeni u svojoj obrani navode kako je radniku ČN na njegov zahtjev i molbu dobrovoljno isplaćen predujam terenskog dodatka, odnosno plaće tako da obustave plaće za srpanj 2024. sukladno čl. 96. Zakona o radu nije bilo, jer je plaća, odnosno naknada plaće radniku za srpanj 2024. isplaćena ranije i to uplata od 30. travnja 2024., 31. svibnja 2024. i 27. lipnja 2024., te da poslodavac nema obvezu ponovno plaćati nešto što je ranije platio i predujmio radniku. Sud nije prihvatio tako danu obranu okrivljenika, jer ih ista ne ispričava od odgovornosti, a isti nisu dali na uvid inspektorici i sudu suglasnost samog radnika ČN da mu se uskrati iznos djela plaće za srpanj. Nadalje je tijekom postupka utvrđeno da je odluka o otkazu radniku ČN dostavljena preporučenom pošiljkom, na povratnici je datum 2. kolovoza 2024., a iz obrasca eM- 2P Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje vidljivo je da su prijavu o prestanku osiguranja za ČN podnijeli dana 19. kolovoza 2024. u kojem je prestanak radnog odnosa utvrđen s danom 10. kolovoza 2024., dok je čl. 109. st. 1. točka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano da su bili dužni prijavu podnijeti u roku od 24 sata od početka ili prestanka poslovanja.

10. Sud je cijenio iskaze svjedoka ŠN i ČN, međutim iz njihovih iskaza vidljivo je da se zbog proteka vremena ne sjećaju detaljno, budući da je ČN otkaz Ugovora o radu zaprimio preporučenom pošiljkom, što je vidljivo iz povratnice koja prileži spisu, dok isti u svom iskazu navodi da je tek na birou za zapošljavanje vidio da je odjavljen, međutim to nije od utjecaja na odlučivanje o krivnji 1. i 2. okrivljenika za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu saslušane inspektorice rada CNN čiji iskaz je dan realno i uvjerljivo, a koja je prekršaje opisane pod točkom 1. i 2. utvrdila i temeljem isplatne liste za srpanj 2024. i potvrde Erste Steiermӓrkische bank kao i obrasca eM-2P Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

11. Stoga je sud 1. i 2. okrivljene proglasio krivima te im je izrekao ublaženu novčanu kaznu, cijeneći kao olakotno dosadašnje nekažnjavanje, dok otegotnih okolnosti nije bilo, pa Sud smatra da će se ublaženom novčanom kaznom u cijelosti postići svrha kažnjavanja.

12. Temeljem u izreci citirane odredbe 1. i 2. okrivljeni su upozoreni da ukoliko uplate u određenom roku 2/3 novčane kazne, smatrat će se da su kaznu u cijelosti platili.

13. Temeljem u izreci citiranih propisa 1. i 2. okrivljeni su dužni platiti trošak Suda u paušalnom iznosu od 20,00 eura – svaki posebno, koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka.

14. Temeljem gore citiranog propisa 1. i 2. okrivljeni oslobođeni su od optužbe za prekršaj opisan pod točkom 3. počinjenog na način da nisu vodili evidenciju o radnom vremenu za srpanj 2024. za ČN sa točnim i potpunim podacima o radnom vremenu imenovanog radnika, pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 5. Zakona o radu. Naime, saslušana inspektorica rada je samo na temelju iskaza ČN utvrdila navedeni prekršaj, međutim ČN je kod ovoga suda dao drugačiji iskaz od onoga što je dao inspektorici, dok su okrivljeni tvrdili da je navedeni radnik radio samo od ponedjeljka do petka, međutim evidencijska lista se ne predočava radniku, već je ista samo kod poslodavca, pa sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi da bi okrivljeni počinili navedeni prekršaj. Nadalje, okrivljeni su također uz pisanu obranu priložili i izjave nekoliko zaposlenika koji su u svojim izjavama naveli da ČN nije radio subotom, već kao i svi ostali radnici, da je radio od ponedjeljka do petka od 08:00 do 16:00 sati. Također sud nije smatrao potrebnim saslušavati sve navedene radnike, pa je uz primjenu načela "in dubio pro reo" za navedeni prekršaj okrivljenike oslobodio od odgovornosti.

U Sesvetama, 29. travnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Darija Ćosić, v.r.

Ankica Crnjak, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Sesvetama, Prekršajni odjel, Industrijska cesta br. 15, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni sud.