Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Poslovni broj: P-186/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić, u pravnoj stvari tužitelja IC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Nikola Horvat i Dean Radišić, odvjetnici u Karlovcu, Preradovićeva 16, protiv 1.tuženika GC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i 2.tuženika HC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], obojica zastupani po punomoćniku Ivanu Bišćanu, odvjetniku u Samoboru, radi prestanka uznemiravanja, nakon glavne i javne rasprave zaključene 8. travnja 2026., u nazočnosti punomoćnika stranaka, 29. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I.Odbijaju se tužbeni zahtjevi koji glase:

"I Utvrđuje se da 1. i 2. tuženici uznemiravali tužitelja u vlasništvu dijela kčbr. [katastarska čestica] ŠUMA U TURKOVIĆ BRDU, površine 1 j, 1400 čhv i dijela kčbr. [katastarska čestica] ŠUMA U TURKOVIĆ BRDU, površine 1 j, 1283 čhv, obje u k. o. [katastarska općina], koji dijelovi su označeni na skici očevida geodetskog vještaka Andreje Omić, broj KA_25053, od dana 9. rujna 2025. godine, označeni točkama 2 -3-4-5-6-7-8-9-10-11- 12-13-14-15-16-17-18-19-20-21-22-23-24-25-26-27-28-29-30-31-32-33-34-35-36-37- 38-39-40-41-42-43-44-45-46-47-48-49-50-51-52-53-54-55-56-57-58-59-60-61-62-63- 64-2, koja skica je sastavni dio ove presude, na način da je 1. tuženik izvadio i pobacao geodetske stupiće, koji su označavali među prema kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], izvadio i pobacao stupove na kojima je bio postavljen električni pastir, a 1. i 2. tuženici su pokosili i posjekli raslinje koje je raslo na nekretninama tužitelja i sve tako nabacano ostavili da stoji na nekretninama tužitelja te svakodnevno dolazili na nekretnine tužitelja i svojatali si pravo pristupa na iste.

II Nalaže se 1. i 2. tuženicima da prestanu uznemiravati tužitelja u vlasništvu dijela kčbr. [katastarska čestica] ŠUMA U TURKOVIĆ BRDU, površine 1 j, 1400 čhv i dijela kčbr. [katastarska čestica] ŠUMA U TURKOVIĆ BRDU, površine 1 j, 1283 čhv, obje u k. o. [katastarska općina], koji dijelovi su označeni na skici očevida geodetskog vještaka Andreje Omić, broj KA_25053, od dana 9. rujna 2025. godine, označen točkama 2 -3-4-5-6-7-8-9-10-11- 12-13-14-15-16-17-18-19-20-21-22-23-24-25-26-27-28-29-30-31-32-33-34-35-36-37- 38-39-40-41-42-43-44-45-46-47-48-49-50-51-52-53-54-55-56-57-58-59-60-61-62-63- 64-2, koja skica je sastavni dio ove presude, na način da prestanu vaditi i bacati geodetske stupiće koji označavaju među prema kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], vaditi i bacati stupove na kojima je bio postavljen električni pastir, kositi i sječi raslinje i sve tako nabacano ostavili da stoji na nekretninama tužitelja te svakodnevno dolaziti na nekretnine tužitelja i svojatati si pravo pristupa na iste te im se zabranjuje takvo ili slično buduće uznemiravanje, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju IC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknaditi 1.tuženiku GC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i 2.tuženiku HC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], troškove postupka u iznosu od 880,00 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označena kao: - kčbr. [katastarska čestica] ŠUMA U TURKOVIĆ BRDU, površine 1 j, 1400 čhv, u zemljišnoj knjizi upisana kao suvlasništvo tužitelja u 7/8 dijela. Nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označena kao: - kčbr. [katastarska čestica] ŠUMA U TURKOVIĆ BRDU, površine 1 j, 1283 čhv, u zemljišnoj knjizi upisana je kao suvlasništvo tužitelja u 3/12 dijela, a koje nekretnine je tužitelj izvanknjižni vlasnik u 1/1 dijela te je navedena nekretnina upisana u posjedovne listove 60 i 61, oba u k. o. [katastarska općina]. Navedene nekretnine međaše s nekretninom upisanom u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označenom kao: - kčbr. [katastarska čestica] PUT U ŠKARA, površine 416 čhv, koja nekretnina je upisana kao vlasništvo Općine Lasinja. Rješenjem Općinskog suda u Karlovcu, od dana 23. studenog 2021., poslovni broj R1 - 8/2019-25, koje je postalo pravomoćno i ovršno dana 24. prosinca 2021., uređena je međa između nekretnina iz točke 1.) i točke 2.), ove tužbe, na način da je međa uređena točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R, sve prema skici očevida i nalazu stalnog sudskog vještaka Čedomira Sekulića. Tom prilikom je Sud po vještaku Sekuliću postavio ukupno 17 međašnih oznaka i to drvenih stupića obojanih crvenom bojom, koji su zabijeni u zemlju prema naprijed navedenim točkama i po koordinatama naznačenima na skici očevida. U periodu od početka 2024. pa do podnošenja tužbe, 1. tuženik je na licu mjesta, na kčbr. [katastarska čestica] i na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], iščupao geodetske stupiće, koji su označavali među koja je uređena pravomoćnim rješenjem, na način da je iste izvadio iz rupa u kojima su bili zabijeni te ih pobacao po okolnim nekretninama. Prvi puta je tužitelj pronašao geodetske stupiće i vratio ih u rupe, ali kada je to 1. tuženik ponovio, geodetski stupići se više nisu mogli pronaći nego su ostale vidljive rupe u koje su bili zabijeni. Iste zgode, 1. tuženik je na predmetnim nekretninama tužitelja izvadio i bacio stupove na ko jima je bio postavljen električni pastir, koji služi tome da životinje oštećenika ne pobjegnu s njegovog imanja. Jednako kao i za geodetske stupiće, prvi puta je tužitelj vratio stupiće u svoje rupe, a drugi puta ih je 1. tuženik pobacao u okolno jezero te se do njih nije moglo doći. Pored toga, 1. i 2. tuženici su pokosili raslinje koje je raslo na nekretninama tužitelja, tako da su posjekli mlado drveće i šikaru i sve tako nabacano ostavili da stoji na nekretninama tužitelja, a od tada pa nadalje, 1. i 2. tuženici svakodnevno dolaze na nekretnine tužitelja i svojataju si pravo pristupa na istu, iako nisu vlasnici predmeta spora već je to tužitelj. Tužitelj navodi da je u posjedu predmeta spora. Člankom 167., Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, određeno je kako slijedi: „(1) Ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. (2) Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže. (3) Kad je uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete. (4) Pravo na zaštitu, poput onoga koji je dokazao da je stvar njegovo vlasn ištvo, ima i onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istiniti način svoga stjecanja posjeda stvari (predmnijevani vlasnik), no nema pravo na zaštitu vlasništva od uznemiravanja onaj koji nije bio pošteni posjednik stvari. Na pravo na zaštitu predmnijevanoga vlasnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o vlasničkoj tužbi predmnijevanoga vlasnika.” Obzirom na navedeno tužitelj traži da sud donese presudu kojom će utvrditi da su 1. i 2. tuženici uznemiravali tužitelja u vlasništvu kčbr. [katastarska čestica] ŠUMA U TURKOVIĆ BRDU, površine 1 j, 1400 čhv i kčbr. [katastarska čestica] ŠUMA U TURKOVIĆ BRDU, površine 1 j, 1283 čhv, obje u k. o. [katastarska općina], na način da je 1. tuženik izvadio i pobacao geodetske stupiće, koji su označavali među prema kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], izvadio i pobacao stupove na kojima je bio postavljen električni pastir, a 1. i 2. tuženici su pokosili i posjekli raslinje koje je raslo na nekretninama tužitelja i sve tako nabacano ostavili da stoji na nekretninama tužitelja te svakodnevno dolazili na nekretnine tužitelja i svojatali si pravo pristupa na iste. Također traži da se tuženicima naloži da prestanu uznemiravati tužitelja u vlasništvu kčbr. [katastarska čestica] ŠUMA U TURKOVIĆ BRDU, površine 1 j, 1400 čhv i kčbr. [katastarska čestica] ŠUMA U TURKOVIĆ BRDU, površine 1 j, 1283 čhv, obje u k. o. [katastarska općina], gore opisani način te da im se zabrani svako takvo ili slično buduće uznemiravanje.

2. U odgovoru na tužbu tuženici osporavaju navode tužbe u cijelosti te se protive tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Put koji postoji na terenu i koji bi trebao odgovarati čestici čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u stvarnosti je pomaknut u odnosu na ucrtanu poziciju na katastarskm planu. U ovom položaju i smjeru kojom stvarno jest postoji odavna. Da postoji razlika između stvarnog i ucrtanog stanja tuženici smatraju da je vidljivo i iz skice vještaka ing. Čedomira Sekulića iz 2015. na kojoj je ucrtana tužiteljeva ograda i koja se nalazi pomaknuta od navodne katastarske linije međe (radilo se o postupku uređenja međe vođenom pred Općinskim sudom u Karlovcu pod brojm R1 - 223/2014, predlagatelj je bio ovdje tužitelj, a protustranka HC, postupak je obustavljen 2016.). Ta se ograda nalazi na tome mjestu već barem 60godina i pokazuje da zapravo tu ogradu tužitelj oduvijek smatra međom prema javnom putu. To dalje ukazuje da je navedena tužiteljeva ograda uistinu prava i stvarna linija međe jer nema razloga zašto bi itko gradio ogradu uz put i namjerno smanjivao svoju nekretninu, ako ne smatra je javni put upravo tamo gdje stvarno i jest. Postupak R1-8/2019 ovog suda i rješenje o uređenju međa od 23. studena 2021. doneseno u tom postupku tuženici osporavaju kao ispravno. Naime, iz obrazloženja priloženog rješenja proizlazi da protustranka Općina Lasinja nije aktivno sudjelovala u postupku, nije predlagala nikakve dokaze, a ovdje tuženici nisu znali za taj postupak niti su imali prilike sudjelovati u njemu. Zbog toga činjenično stanje nije u tome postupku pravilno utvrđeno. Naime, očito je u tom postupku održan očevid na licu mjesta pa je tom prilikom morao svim prisutnima biti vidljiv put koji se nalazi na terenu i da se položaj puta ne poklapa s međama upisanima u katastarskom planu. Kako se taj put na istom mjestu već nalazi dugi niz godina, preko 60 godina, trebalo se posumnjati u poklapanje stvarnog stanja i katastarskih planova i nije se mjelo urediti među na način na koji je to određeno rješenjem. I u obrazloženju rješenja R1-8/2019 utvrđuje se da je “mjernički vještak naveo da su prilikom očevida zatečene na nekoliko mjesta stare međašne oznake koje su postavljene prilikom zadnjeg očevida unazad cca 5, 6 godina i nisu identične sa sada obilježenim oznakama i to iz razloga što je u međuvremenu došlo do homogenizacije katastarskih planova...“ Očito je da postoji neusklađenost stvarnog stanja s katastarskim planom, a spomenuta homogenizacija nije rađena uz novu izmjeru na licu mjesta. Homogenizacija je metodologija koja se izvodi s tehničkim rješenjima - algoritmom koji u poslovni proces homogenizacije uključuje sljedeća tri parametra: 1. identične točke za homogenizaciju, 2. točke iz elaborata i 3. granice izoliranih područja. Izolirana su područja pak zaokružena područja koja značajno odstupaju u pogledu svoje (ne)homogenosti od svoje bliže okoline i/ili ostatka katastarske općine. Homogenizacija je tehnička radnja kojom se ne mijenja stanje katastarskih podataka u pravnom smislu i ne može zamijeniti katastarsku izmjeru. Zbog toga se rješenje Općinskog suda u Karlovcu R1-8/2019 od23. studena 2021. godine ne može uzeti kao konačno niti se može uzeti da to rješenje utvrđuje stvarno stanje na terenu. Na početku puta koji je zapravo predmet spora nalazile su se betonske cijevi koje su formirale prijelaz preko odvodnog kanala oborinskih voda. Cijevi su postavljene sedamdesetih godina XX. st., kada se uređivala sadašnja županijska cesta, a postavio ih je izvođač Hidroelektra. Tada baš nitko nije osporavao postojanje puta ili da bi se put nalazio na nečijoj parceli, odnosno da se stvarni i još sada postojeći položaj puta nije točan. Ove je cijevi tužitelj nedavno neovlašteno izvadio. Put je u naravi seoski put i vodi iz mjesta [adresa] prema susjednim mjestima [adresa] i [adresa].. Tužitelj je već protiv tuženika GC vodio postupak radi smetanja posjeda, a u kojem je zahtjev tužitelja IC odbijen. Kako nije uspio u toj parnici, sada tužitelj pokušava ovom parnicom, no tuženici smatraju da se radi o obijesnom parničenju. Kolci i žice za koje tužitelj tvrdi da su mu ih tuženici iščupali i bacili nalazili su se na putu, poprijeko, i priječili su prolazak. Tuženici ih nisu slomili niti bacili. Upravo suprotno, tužitelj je sklon uklanjanu odavno postojećih objekata oko njegovih nekretnina, pa su tako tuženici u veljači ove godine primijetili da je uklonjena drvena tzv.“veterinarska stanica“ koja se tamo nalazila odavno, a tuženici sumnjaju da ju je uklonio tužitelj. Tuženici predlažu tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti, uz naknadu parničnog troška ovog postupka.

3. Nakon provedenog geodetskog vještačenja, tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev prema skici geodetskog vještaka pa utvrđenje da su ga tuženici uznemiravali u pravu vlasništva te da ga prestanu uznemiravati u pravu vlasništva, tužitelj postavlja u odnosu na dio kčbr. [katastarska čestica] ŠUMA U TURKOVIĆ BRDU, površine 1 j, 1400 čhv i dio kčbr. [katastarska čestica] ŠUMA U TURKOVIĆ BRDU, površine 1 j, 1283 čhv, obje u k. o. [katastarska općina], koji dijelovi su označeni na skici očevida geodetskog vještaka Andreje Omić, broj KA_25053, od dana 9. rujna 2025. godine točkama 2-3-4-5-6-7-8- 9-10-11-12-13-14-15-16-17-18-19-20-21-22-23-24-25-26-27-28-29-30-31-32-33-34- 35-36-37-38-39-40-41-42-43-44-45-46-47-48-49-50-51-52-53-54-55-56-57-58-59-60- 61-62-63-64-2.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u predmet ovog suda Psp -46/2017, preslik spisa R1-8/19, dopis PU karlovačke, PP Karlovac s Ispostavom Vojnić od 1. veljače 2024. te potvrde iste postaje od 26.valjače 2024., rješenje Općinskog suda u Karlovcu Stalne službe u Ogulinu poslovni broj R1-8/2019-25 od 23.studenog 2021. sa skicom očevida na listu 17, izvod iz katastarskog plana na listu 18, snimku s Geoportala na listu 19, izvatke iz zemljišnih knjiga za Zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i 804 k. o. [katastarska općina], prijepis posjedovnog lista broj 60 i 61 k. o. [katastarska općina], fotografije na listu 30-74, snimku s Geoportala na listu broj 88, skicu očevida na listu 89, fotografije na listu 112-114, proveo očevid na licu mjesta 9.rujna 2025., saslušao stranke i svjedoke ŽC, CC, DC, MC, RC, AC, UC i BC te te geodetsko vještačenje po CADCOM d.o.o. Ured Karlovac koji je dao i dodatno očitovanje od 27.siječnja 2026.

5. Tužbeni zahtjev nisu osnovani.

6. Obzirom tužitelj tvrdi da su ga tuženici uznemiravali u pravu vlasništva sljedećim radnjama: "1. tuženik izvadio i pobacao geodetske stupiće, koji su označavali među prema kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], izvadio i pobacao stupove na kojima je bio postavljen električni pastir, a 1. i 2. tuženici su pokosili i posjekli raslinje koje je raslo na nekretninama tužitelja i sve tako nabacano ostavili da stoji na nekretninama tužitelja te svakodnevno dolazili na nekretnine tužitelja i svojatali si pravo pristupa", to tužitelj podnosi tužbu radi prestanka uznemiravanja prava vlasništva nekretnine .

7. Radi zaštite prava vlasništva od uznemiravanja prava vlasništva mjerodavne su odredbe članka 167. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, u daljnjem tekstu: ZV) kojima je određeno da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane time da, u skladu s odredbom stavka 2.navedenog članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; a ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

8. Dakle, tužbu radi uznemiravanja prava vlasništva podiže vlasnik ili predmnijevani vlasnik – posjednik protiv svakog onog koji uznemirava njegovo pravo na bilo koji način, zahtijevajući da to uznemiravanje prestane, a koje uznemiravanje se može sastojati u svojatanju nekog prava koje mu ne pripada ili na bilo koji drugi način, osim oduzimanjem posjeda.

9. U predmetu ovog suda radi smetanja posjeda koji se vodio pod poslovnim brojem Psp-46/2017 između tužitelja IC i tuženika GC, pravomoćnim rješenjem od 21. siječnja 2022. odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj IC tvrdio da ga je tuženik GC smetao u posjedu kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je 23. veljače 2016. izvadio i bacio dva metalna stupa koja je tužitelj postavio na kčbr. [katastarska čestica] uz među s kčbr. [katastarska čestica], cesta, javno dobro, koji dio je na skici očevida označen slovima A-B-C-D.

10. Prema skici očevida od 26. travnja 2021. koji je izradio geodetski vještak u navedenom predmetu Psp-46/2017 sud je utvrdio da se označeni prijepor nalazi na zemljanom putu koji je identificiran kao put u naravi, i koji se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k.o.

Desni I koji je javno dobro.

11. Očevidom na licu mjesta 9. rujna 2025. uz pomoć geodetskog vještaka Andreje Omić iz CADCOM d.o.o. koja je sačinila skicu očevida KA_25053 uz dopunu od 27. siječnja 2026. utvrđeno je da se prijepor omeđen točkama od 2 do 64 prema katastarskim planovima nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da površina ovako označenog prijepora iznosi 638 m2 te da se prijepor u cijeloj dužini i širini nalazi na postojećom putu, na putu u naravi, te da put u naravi razlikuje od puta ucrtanog u katastarskim mapama, koji se tako ucrtan nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Geodetska vještakinja je utvrdila da se na ortofoto iz 1968. također vidi ovaj pomak tj. da se put u naravi nalazi na istom mjestu na kojem se nalazi i danas, i da se ne poklapa s putom koji je ucrtan u katastarskim mapama. Mišljenje je geodetske vještakinje da se katastarske čestice nalaze na granicama katastarskih općina te je vjerojatno to dovelo do pomaka kod preklapanja katastarskih planova.

12. Nakon geodetske identifikacije na licu mjesta, sud je na licu mjesta utvrdio da se put koji je prema katastarskim planovima ucrtan na kčbr. [katastarska čestica] nalazi izvan puta u naravi jer se kompletno nalazi u zaraslom šipražju i šumi te je vidljivo da se ne koristi kao put. Put koji se koristi u naravi je, ako se gleda s asfaltirane ceste, na desnoj strani omeđen obrovom, a s lijeve su ostaci ograde, izraslog drveća i šipražja te lagani obrov te je i s lijeve strane definirana širina puta koji se koristi u naravi. Osim za prolaz, put se koristi i za provoz jer je hodajući do kraja prijepora, sud opazio kolotrage na prijepornom putu. Fotografije predmetnog puta koje je snimila geodetska vještakinja nalaze se na strani 131 i 132 spisa.

13. Neosnovano se tužitelj poziva na pravac uređene međe u predmetu ovog suda R1-8/2019 prema kojoj se predmetni put nalazi u opisanom zaraslom dijelu na kčbr. [katastarska čestica]. Prije svega, predmetno rješenje poslovni broj R1-8/2019-25 od 23. studenog 2021. doneseno je u postupku koji se vodio između predlagatelja IC i [adresa] kao protustranke, pa međa utvrđena između ovih stranaka ne veže treće osobe pa tako niti tuženike GC i HC koji nisu sudjelovali u navedenom postupku, a sve u smislu odredbe članka 103. stavak 6. ZV.

14. Provođenjem ovih dokaza ovaj sud je došao do istog zaključka kao i sud u navedenom predmetu radi smetanja posjeda, da se put u naravi, kao javni put i kao javno dobro nalazi u naravi na kčbr. [katastarska čestica], a ne na kčbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] kako bi to proizlazilo iz katastarskih planova. Da se radi o pomaku katastarskih planova potvrđuje i ortofoto snimka iz 1968. koja potvrđuje da je javni put i tada bio na istom mjestu, odnosno na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

15. Da se put u naravi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristio kao javni put, a da u naravi nikada nije bilo puta koji bi se na katastarskim planovima nalazio na kčbr. [katastarska čestica], potvrdili su svjedoci saslušani na licu mjesta, starosjedioci, koji su se i sami služili predmetnim putem kao seoskim putem.

16. Svjedok ŽC (66 godina) je iskazao da se predmetnim putem služio do Domovinskog rata kako bi došao do svoje zemlju u Stupnom Brdu, a danas koristi privatni put. U odnosu na predmetni put, iskazao je da se radi o putu od kada on pamti.

17. Svjedok CC (81 godina) također je iskazao da od kada on pamti da se predmetni put koristio kao seoski put kojim su se svi služili. te ga je i svjedok koristio dok je još išao u mlin. Sjeća se da su kopali pijesak u obrovu puta za svoje potrebe. Iskazao je da je tužiteljev djed ranije dobio zadatak od sela da održavan predmetni puta, a zauzvrat nije morao odrađivati rabotu na drugim mjestima u selu.

18. Navedeno je potvrdila i svjedokinja DC (65 godina) koja je također iskazala da su svi seljani prije dobivali mjeru koliko grabe moraju iskopati, a zbog toga što je tužiteljev djed IC dobio zadatak da održava predmetni put, nije morao raditi na drugim mjestima u selu. Svjedokinja je potvrdila da predmetni put nije nikada bio privatni put nego su se njime služili svi seljani.

19. Svjedok MC (80 godina) je također potvrdio da su se predmetnim putem svi služili, a sjeća se da su neki mještani tim putem izvozili sijeno. Svjedok je tim putem izvozio drva iz svoje šume, a posljednji put je izvozio prije Domovinskog rata obzirom je šumu darovao sinu te ne zna kojim putem on vozi drva.

20. Svjedoci RC (70 godina) i AC (61 godina) identično su iskazali da od kada oni pamte da se predmetnim putem služio svatko i da im nije jasno zašto se stranke spore oko predmetnog puta.

21. Svjedok UC (85 godina) je ujak 2. tuženika, i iskazao je da se predmetnim putem služio kada je s ocem 2.tuženika izvlačio drva te su se onda provozili konjima i traktorom. Osim njih, predmetnim putem služili se i ostali seljani, sjeća se da su se ponekad izmicali jedan drugome na putu.

22. Navedeni svjedoci potvrdili su utvrđenja suda koja proizlaze iz provedenog geodetskog vještačenja, da je i ranije (barem od 1968.) javni put postojao na istom mjestu na kojem se danas nalazi put u naravi koji je identificiran na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok na kčbr. [katastarska čestica] u naravi nije nikada postojao put te da je do neslaganja stanja na licu mjesta i prema katastarskim planovima došlo zbog pomaka u starim katastarskim planovima.

23. Stoga sud nije povjerovao tužitelju niti njegovoj supruzi TC, saslušana kao svjedokinja, koji su u svojim iskazima tvrdili da se radi o njihovom privatnom putu koji je za svoje potrebe ostavio tužiteljev djed IC jer su njihovi iskazi u suprotnosti s provedenim geodetskim vještačenjem i iskazima svjedoka.

24. Stoga utuženi dio kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] na kojem se nalazi predmetni put nije vlasništvo tužitelja jer se na tom dijelu zemljišta oduvijek nalazio javni put koji je služio svima kao javno dobro, a koji je, zbog pomaka u katastarskim planovima, pogrešno ucrtan u katastarskim planovima na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

25. Predmetni put je javni put koji ima status javnog dobra u općoj uporabi te je u neotuđivom vlasništvu jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalaze u smislu odredbe članka 35. ZV te nije podoban biti objektom privatnog vlasništva pa tako niti vlasništva tužitelja.

26. Stoga, tužitelj nije vlasnik predmetnog dijela zemljišta jer se radi o javnom putu, odnosno javnom dobru, pa nema aktivnu legitimaciju potrebnu za podnošenje ove vlasničke tužbe radi prestanka uznemiravanja te je njegov tužbeni zahtjev kojim traži zaštitu od uznemiravanja prava vlasništva u cijelosti valjalo odbiti kao neosnovan.

27. Tuženicima pripada pravo na naknadu parničnih troškova u cijelosti temeljem odredbe članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22. 155/23, 146/25,) obzirom su u cijelosti uspjeli u sporu.

28. Tuženici su imali trošak zastupanja po punomoćniku-odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), i to za sastav odgovora na tužbu 200,00 EUR prema Tbr.8.t.1, za zastupanje na raspravama 7.3.2025. i 8.4.2026. u iznosu od 200,00 EUR prema Tbr.9.t.1, za zastupanje na očevidu 9.9.2025. u iznosu od 200,00 EUR prema Tbr.9.t.7., sve uvećano za 10% na ime zastupanja dvije osobe prema TBr.36., što ukupno iznosi 880,00 EUR, koji iznos je naložen tužitelju isplatiti tuženoj na ime naknade troškova postupka.

29. Tuženicima ne pripada zatraženi trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu. Obzirom na uspjeh u sporu tuženik se ne nalaze u obvezi plaćanja pristojbe na odgovor na tužbu sukladno odredbi članka 4. točka 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18, 51/23, u daljnjem tekstu: ZSP).

30. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Karlovcu 29. travnja 2026.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9 ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9 ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335 st. 11. ZPP). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. ZOU Nikola Horvat i Dean Radišić iz Karlovca

2. Ivan Bišćan, odvjetnik u Samoboru