REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pr-1791/2024-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ruži Garac, u pravnoj stvari tužiteljice ČN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Andreji Srednoselec Pintarić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Pintarić i Srednoselec Pintarić d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 8. travnja 2026., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, dana 29. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 1.097,68 eura sa zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, tekućim:

-na iznos od 18,42 eura od dana 16.12.2019.godine,

-na iznos od 24,58 eura od dana 16.01.2020.godine,

-na iznos od 20,81 eura od dana 16.02.2020.godine,

-na iznos od 20,64 eura od dana 16.03.2020.godine,

-na iznos od 17,97 eura od dana 16.04.2020.godine,

-na iznos od 20,16 eura od dana 16.05.2020.godine,

-na iznos od 19,54 eura od dana 16.06.2020.godine,

-na iznos od 19,79 eura od dana 16.07.2020.godine,

-na iznos od 26,94 eura od dana 16.08.2020.godine,

-na iznos od 22,17 eura od dana 16.09.2020.godine,

-na iznos od 21,19 eura od dana 16.10.2020.godine,

-na iznos od 21,44 eura od dana 16.11.2020.godine,

-na iznos od 21,84 eura od dana 16.12.2020.godine,

-na iznos od 20,17 eura od dana 16.01.2021.godine,

-na iznos od 20,69 eura od dana 16.02.2021.godine,

-na iznos od 23,21 eura od dana 16.03.2021.godine,

-na iznos od 21,98 eura od dana 16.04.2021.godine,

-na iznos od 23,79 eura od dana 16.05.2021.godine,

-na iznos od 24,27 eura od dana 16.06.2021.godine,

-na iznos od 21,52 eura od dana 16.07.2021.godine,

-na iznos od 21,73 eura od dana 16.08.2021.godine,

-na iznos od 21,99 eura od dana 16.09.2021.godine,

-na iznos od 20,67 eura od dana 16.10.2021.godine,

-na iznos od 19,32 eura od dana 16.11.2021.godine,

-na iznos od 19,87 eura od dana 16.12.2021.godine,

-na iznos od 22,96 eura od dana 16.01.2022.godine,

-na iznos od 22,00 eura od dana 16.02.2022.godine,

-na iznos od 18,79 eura od dana 16.03.2022.godine,

-na iznos od 20,28 eura od dana 16.04.2022.godine,

-na iznos od 12,74 eura od dana 16.05.2022.godine,

-na iznos od 25,36 eura od dana 16.09.2022.godine,

-na iznos od 23,12 eura od dana 16.10.2022.godine,

-na iznos od 24,96 eura od dana 16.11.2022.godine,

-na iznos od 23,92 eura od dana 16.12.2022.godine,

-na iznos od 27,53 eura od dana 16.01.2023.godine,

-na iznos od 23,12 eura od dana 16.02.2023.godine,

-na iznos od 22,20 eura od dana 16.03.2023.godine,

-na iznos od 16,35 eura od dana 16.04.2023.godine,

-na iznos od 28,89 eura od dana 16.07.2023.godine,

-na iznos od 30,22 eura od dana 16.08.2023.godine,

-na iznos od 24,96 eura od dana 16.09.2023.godine,

-na iznos od 33,75 eura od dana 16.10.2023.godine,

-na iznos od 33,03 eura od dana 16.11.2023.godine,

-na iznos od 33,65 eura od dana 16.12.2023.godine,

-na iznos od 32,55 eura od dana 16.01.2024.godine,

-na iznos od 32,31 eura od dana 16.02.2024.godine,

-na iznos od 30,29 eura od dana 16.03.2024.godine,

po stopi koja se, do 31. prosinca 2022., određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.750,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od 29. travnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova u preostalom dijelu u iznosu od 150,00 eur sa zatraženim kamatama.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je zaposlena kod tuženika u Odsjeku za čišćenje prostora i briga o rublju na radnom mjestu spremačice. U razdoblju od studenog 2019. pa do studenog 2024. radila je na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada kao spremačica u Odsjeku za čišćenje prostora i briga o rublju, pa joj sukladno članku 86., 90. i 94. Zakona o radu pripada pravo na povećanu plaću. Ona kao nezdravstveni radnik na radnom mjestu IV. vrste radi kao spremačica u Odjelu intenzivne i postintenzivne njege i skrbi te minimalno 2/3 radnog vremena radi sa infektima i s otrovima te je izložena s visokim rizikom zarazama i parazitskim bolestima. Ističe da radi u posebnim uvjetima zbog izloženosti zarazama i štetnim tvarima obzirom da čišćenjem bolničkih prostora i opreme (pranje bolničkih kreveta nakon zahvata ili incidenta, pranje infektivnih boksova, pranje podova, zidova, prozora, sanitarnog čvora, namještaja, briga o smeću i otpadu i slični poslovi) dolazi u doticaj sa kemikalijama i biološkim agensima (bakterije, virusi, gljivice i slični organizmi ). Time je izložena zarazama ili parazitskim bolestima zbog rada u djelatnosti čišćenja gdje postoji velik rizik zaraze. Prilikom održavanja čistoće usprkos korištenju zaštitne opreme iskusi ubodni incident ili ogrebotinu. Naime, bolnički kreveti i namještaj su često prekriveni krvlju infektivnog pacijenta, u prostorijama često zaostanu oštri predmeti kao primjerice igle, a u smeću ima mnogo oštrih medicinskih otpadnih predmeta. U obavljanju svojih radnih zadataka u kontaktu je sa infektima i otrovima, pa okolnost što ista ne dolazi u izravan kontakt sa samim pacijentima nije odlučna jer to čl. 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj: 29/18., 35/19., 78/19., 92/19., 56/20., 3/23. i 68/23., dalje u tekstu: KU-a) ne propisuje kao uvjet za ostvarenje uvećanja plaće. Tuženik je bio u obvezi izraditi procjenu opasnosti, odnosno reviziju procjene opasnosti sukladno odredbi čl. 18. st. 1. Zakona o zaštiti na radu kojom je propisana obveza poslodavca, a u cilju unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, procjenjivati opasnosti za život i zdravlje radnika radi njihovog sprječavanja, ili smanjenja te je u tom smislu poslodavac dužan izraditi, ili posjedovati procjenu opasnosti. Tuženik je izradio elaborat od tvrtke VIZOR d.o.o. s osnovnom djelatnošću pružanje usluga mjerenja, ispitivanja i izrada elaborata iz zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša. Iz navedenog elaborata proizlazi da je radno mjesto spremačice prilikom obavljanja poslova izloženo zaraznim i parazitskim oboljenjima zbog doticaja sa biološkim agensima i kemikalijama te je potrebno pridržavanje tehničkih i organizacijskih mjera zaštite i korištenje zaštitnih sredstava i preporučena su cijepljenja. Sukladno članku 55. st. 2. KU-a pravo na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada od 17 % ima zdravstveni i nezdravstveni radnik za rad s infektima i rad s otrovima (2/3 radnog vremena). Kako je ona u utuženom razdoblju radila kao spremačica sa infektima i sa otrovima minimalno 2/3 radnog vremena, to joj pripada pravo na dodatak od 17% temeljem klasifikacije radnog mjesta IV. vrste. Tuženik joj je priznao dodatak sa osnova posebnih uvjeta rada od 11% kao nezdravstvenom radniku, a što je nimalo ne razlikuje od radnika koji rade na odjelima niskog rizika od oboljenja. Kako ona pripada kategoriji nezdravstvenih radnika koji 2/3 radnog vremena rade sa infektima i otrovima i ne sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, a koja radi na radnim mjestima i poslovima navedenim u članku 55. KU-a navedenih u Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak - radna mjesta I. vrste točka 1. podtočka 16. i točka 4. te radna mjesta I., II., III. i IV. vrste, točke 1., 5. i 8., to sukladno članku 55. st.3. KU-a ostvaruje i pravo na uvećanje dodatka s osnova posebnih uvjeta rada od 4% od osnovne plaće pod uvjetom da ne ostvaruje pravo na dodatak na plaću iz članka 58. KU-a. Ona ne ostvaruje pravo na dodatak na plaću iz članka 58. KU-a koji propisuje da iznimno od članka 57. KU-a, zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, i ostali zdravstveni i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u postupku dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 8% od osnovne plaće. Tuženik joj ne priznaje pravo na uvećanje dodatka od 17% sukladno čl. 55. st.2. KU- a, i uvećanje dodatka od 4% sukladno čl. 55. st. 3. KU-a. Budući da joj je tuženik po navedenim osnovama pogrešno obračunao i isplatio plaću, posljedično joj je pogrešno obračunao i isplatio i naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad. Stoga, konačno preciziranim tužbenim zahtjevom podneskom od 11. studenog 2025. predlaže sudu naložiti tuženiku isplatiti joj na ime razlike plaće iznos od 1.097,68 eur s pripadajućim kamatama, uz naknadu parničnih troškova.

2. Tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, te osporava osnov tužbenog zahtjeva. Ističe da tužiteljica ne ispunjava uvjete za priznanje dodatka za posebne uvjete rada u traženom postotku, jer nije radila s biološkim, ili kemijskim štetnostima (rad s infektima i otrovima), a posebno ne u trajanju 2/3 radnog vremena koji se uvjeti trebaju kumulativno ispuniti za utvrđenje dodatka u postotku koji se tužbom potražuje. Ističe prigovor zastare. Tužiteljica je zaposlena kod njega na radnom mjestu spremačice te je u utuženom razdoblju temeljem njegovih naloga poslove svog radnog mjesta obavljala na različitim mjestima rada tj. radilištima. Prilogom II. Pravilnika o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta KBC Zagreb utvrđena su radna mjesta s nazivom, opisom poslova, odgovornosti i uvjetima. Broj radnog mjesta tužiteljice prema Pravilniku o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta KBC Zagreb je 2035 uz sljedeći opis poslova: održava čistoću prostora, podova, zidova, prozora, vrata, namještaja i sanitetskih čvorova; održava čistoću prostora oko zgrade i ulaza u zgradu te obavlja i druge poslove po nalogu neposredno pretpostavljenog. Spremačica na klinici/kliničkom zavodu održava i čistoću bolničkog prostora i bolničkog okoliša. Sistematizacijom su sva radna mjesta spremačica (lokacija Rebro) objedinjene u jednu organizacijsku jedinicu „Služba zajedničkih medicinskih i nemedicinskih poslova“, te Odjel koji je tijekom vremena mijenjao naziv te po trenutnoj sistematizaciji nosi naziv „Odjel za higijenu prostora, čišćenje i DDD“. Prilikom upućivanja za svako pojedino mjesto rada radnicima se uručuje Rješenje o plaći kojim se, pored ostalog, utvrđuje i odgovarajući postotak dodatka za posebne uvjete rada sukladno uvjetima rada konkretnog radilišta i kriterijima propisanim odredbama KUZZO-a. U utuženom razdoblju tužiteljici je sukladno čl. 55. st. 2. toč. 10. KU-a pravilno utvrdio i obračunao dodatak za posebne uvjete rada od 14%, obzirom da na upućenim radilištima tužiteljica nije radila s biološkim, ili kemijskim štetnostima (rad s infektima i otrovima), a posebice ne u trajanju 2/3 radnog vremena koji uvjeti se moraju kumulativno ispuniti za utvrđenje dodatka u postotku koji se tužbom potražuje. Obzirom da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 55. st.2. KU-a, posljedično tomu tužiteljica ne ostvaruje niti pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 4% iz čl. 55.st.3. KU-a. Upućuje i na Odluku o produljenju primjene odredbi o materijalnim i nematerijalnim pravima zaposlenika u javnim službama ostvarenih temeljem granskih kolektivnih ugovora kojim je izričito propisano isključenje primjene prava (dodataka za posebne uvjete rada) iz čl.55. KU-a od 1. ožujka 2024. pa nadalje. Tužiteljici je plaća isplaćivana u skladu s Rješenjima o plaći na koje tužiteljica nije imala prigovora, niti je ulagala zahtjeve za zaštitu prava. Stoga, predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnih troškova.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Ugovor o radu od 9.siječnja 2023., Rješenje tuženika od 30. siječnja 2023., Obračunske isprave, izvod iz elaborata tvrtke Vizor d.o.o., Zaključke Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a, dokumentaciju, evidenciju radnog vremena, Ugovore o radu, Naloge o upućivanju na mjesto rada, Rješenja o plaći, Procjenu rizika (broj Pr-4636/16-1 iz srpnja 2017.), Opis poslova za radno mjesto spremačice, Izračun potraživanja, pročitan je iskaz svjedokinje EN iz predmeta posl. broj Pr-111/2025, pročitan je iskaz svjedokinje KN iz predmeta ovog suda poslovni broj Pr-116/2025, saslušane su svjedokinje AN, ČNV, VN te je saslušana tužiteljica.

4. Uvidom u Ugovor o radu od 15. lipnja 2015. (list 68. spisa) i Ugovor o radu od 9. siječnja 2023. (list 8. spisa) utvrđeno je da je tužiteljica kod tuženika do 31. siječnja 2023. bila zaposlena na radnom mjestu spremačice, broj radnog mjesta 2305 u Službi zajedničkih medicinskih i nemedicinskih poslova, Odjel za zajedničke poslove, Odsjek za čišćenje prostora i briga o rublju, a od 1. veljače 2023. u Službi zajedničkih medicinskih i nemedicinskih poslova, Odjel za higijenu prostora, čišćenje i DDD.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice za isplatom dodatka na plaću za posebne uvjete rada.

6. Člankom 7. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23., dalje u tekstu: ZR-a) propisano je da je poslodavac obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

7. Člankom 6. Ugovora o radu tuženik se obvezao tužiteljici isplaćivati plaću u skladu sa pozitivnim propisima te joj za obavljene poslove isplaćivati osnovnu plaću i dodatke na plaću propisane važećim zakonom, drugim propisima donesenim u skladu s tim zakonom i Kolektivnim ugovorom.

8. Tuženik je kao poslodavac dužan pridržavati se Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine", broj: 27/01.), Zakona o osnovici o plaći u javnim službama ("Narodne novine", broj: 39/09. i 124/09.), Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama ("Narodne novine", broj: 155/23.), Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, kao i odredbi svih važećih kolektivnih ugovora.

9. Člankom 3. st. 1. Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine" broj: 27/01., 39/09. i 155/24.) propisano je da se na pitanje plaća i drugih naknada s temelja rada državnih službenika i namještenika u javnim službama koje nisu uređene Zakonom primjenjuju opći propisi o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu sa njima.

10. Člankom 45. st. 1. KU-a propisno je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža (st.2.). Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaće (st. 3.).

11. Člankom 55. st. 1. KU-a propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji obavlja poslove na radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Člankom 55. st. 2. toč. 5. KU-a propisno je da će se osnovna plaća uvećati radnicima na radnim mjestima II., III. i IV. vrste i to zdravstveni i ne nezdravstveni radnik (2/3 radnog vremena) koji radi sa infektima i otrovima dodatkom 17%.

12. Člankom 55. st. 3. KU-a propisano je da nezdravstveni radnici koji ne sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, a koji rade na radnim mjestima i poslovima navedenim u Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, između ostalog, i radna mjesta II., III. i IV. vrste, točke 1.,5. i 8. ovoga članka ostvaruju pravo na uvećanje dodatka s osnovna posebnih uvjeta rada od 4% od osnovne plaće pod uvjetom da ne ostvaruju pravo na pravo na dodatak na plaću iz čl. 58. Ugovora.

13. Iz čl. 7. st.1. ZR-a proizlazi da pravo na isplatu plaće tužiteljice predstavlja njezino individualno pravo iz radnog odnosa i da je tuženik obvezan tužiteljici isplatiti ugovorenu plaću, a koja podrazumijeva i dodatke na plaću iz KU-a. Budući da tužiteljica svoje pravo na isplatu razlike plaće crpi iz Ugovora o radu (koji je sklopljen na temelju ZR-a), a ne iz Rješenja o plaći (jednostranog akta tuženika kojim je isti odredio visinu predmetnog dodatka na plaću), ista prije podnošenja ove tužbe, a obzirom se radi o novčanom potraživanju iz radnog odnosa, sukladno čl. 133. st. 3. ZR-a nije bila u obvezi protiv Rješenja o plaći podnijeti zahtjev za zaštitu prava.

14. Tužiteljica je iskazala da je je u razdoblju od studenog 2019. pa do studenog 2024. kod tuženika radila na radnom mjestu spremačice na Odjelu intenzivne neurokirurške, kardiološke, kirurške, urološke i ortopedske njege. Ona je u svom poslu izložena raznim zarazama, parazitskim bolestima i raznim štetnim tvarima, infektima i otrovima. Kada čiste hodaju pored pacijenata. Ako oni povraćaju, ili ako iscuri krv one sve to moraju počistiti, pa tako i krevet i posteljinu. Krevete obavezno peru svaki dan bez obzira da li je pacijent na njemu ili nije. Također peru i šok sobu, barem tri puta dnevno, jer se mora oprati ako se izlije krv ili sl. Također čiste sanitarne čvorove, prozore i dregere jednom tjedno, svu okolinu, brinu o smeću i otpadu, odlaze u vešeraj po uniforme. U smeću se nalazi sve krvavo, prljavo, ponekad se nađe i igla i drugi medicinski otpad. To smeće moraju kupiti i iznositi svaki dan, pa tako ona ujutro iznese po 9 vreća smeća. Moraju čistiti ako se radi o nekoj hitnoj operaciji. Postoji mogućnost da je neki pacijent zarazan, ali da oni to ne znaju. Ako se zna onda ih medicinske sestre upozore. Ona iz kante uzme vreću i odnese dalje. U svom svakodnevnom radu koristi zaštitnu opremu, i to rukavice, masku, kapu i ogrtač, posebno tamo gdje je infektivni pacijent. Ako ima krvi i raznih izlučevina po noći onda to sestre počiste koliko mogu i oni ponovno ujutro. To se desi 2-3 puta tjedno. Oni čiste sa incidinom, labudolom i izosanom. Izosana mora malo staviti, jer ju inače guši. Nikada se nije ubola na iglu, jer ona pazi. Bilo je slučajeva drugih kolega, ali ne na ovom odjelu. Od kada je počela korona, radila je na način da jedan dan radila od 06,00-18,00 sati, a drugi dan je bila slobodna, i onda ponovno tako. Prije korone su radile u dvije smjene, i to po dvije čistačice ujutro i dvije čistačice popodne. Osim intenzivne, koju čiste non-stop, čiste i doktorske sobe, garderobe, hodnike, sanitarne čvorove.

15. Svjedokinja AN je do 1. ožujka 2025. radila kao rukovoditeljica Službe zajedničkih medicinskih i nemedicinskih poslova, a od 1. ožujka 2025. radi kao voditeljica Službe zajedničkih poslova. Tužiteljica je jedna od djelatnica njezine službe u Odjelu za higijenu prostora, čišćenje i DDD te je u tom odjelu radila i u utuženom razdoblju. Tužiteljica je u utuženom razdoblju radila kao spremačica na Odjelu intenzivne neurokirurške, kardiološke, kirurške, urološke i ortopedske njege. Tužiteljica je u svom poslu izložena zarazama, raznim štetnim tvarima, infektima, i to u indirektnom kontaktu. Tužiteljica ne pristupa bolesniku i ne uzima direktno taj materijal od bolesnika, već je on pospremljen u vrećama za otpad, ili u nekim drugim ambalažnim dijelovima koje ona samo pokupi. Tužiteljica čisti prostor oko bolesničkih postelja, s tim da ne čisti direktno razne izlučevine, budući da su bolesnici vezani za postelju i sav dio te njege obavljaju medicinske sestre. U jedinici intenzivnog liječenja pacijenti ne idu u sanitarni čvor, jer su vezani za postelju. Tužiteljica ulazi u izolacijske bokseve i tamo čisti sa radno zaštitnom opremom koja je propisana ovisno o vrsti izolacije. Nije moguće da tužiteljica dođe u doticaj sa zaraženim pacijentom, a da prethodno ne zna je li zaražen. Po definiciji u zaraznoj bolnici leže svi zarazni bolesnici. Tužiteljica čisti deterdžentima i dezinficijensima. Koristi incidin. U doticaju je sa medicinskim otpadom koji se dijeli na zarazni, infektivni, nezarazni i ostali medicinski otpad. Tužiteljica nije u neposrednom doticaju sa infektivnim otpadom zato što zdravstveno osoblje taj infektivni otpad stavlja u posebne vreće koje ne smiju biti napunjene sa više od 2/3. Jedini kontakt spremačice sa time je da se sagne, zatvori tu vreću i odveze tu vreću, ali samo na primarno unutarnje skladište. Tuženik je organizirao da spremačice taj otpad ne moraju odnositi na vanjsko sekundarno skladište. Za to imaju ugovor sa servisom za čišćenje. Ako ima 24 postelje i izolacijskih boksova onda tužiteljica taj medicinski otpad odnosi 2-3 puta dnevno. Taj dio posla traje 30 minuta. Ona to prvo iznese, a onda ide na čišćenje i pranje tih prostora. Što se tiče rada sa deterdžentima i dezinficijensima tužiteljica sve razrjeđuje s vodom, pa se radi o preporučenoj radnoj otopini. Većina tih sredstava, pogotovo deterdženata, se koristi svakodnevno u kućanstvima. Ovisno o javnoj nabavi radi se o sredstvima Saponie ili Labuda. Tužiteljica, osim prostora intenzivne u kojoj su smješteni bolesnici, čisti i liječničke sobe i ostale prostorije na odjelu, npr. ordinacije, prostore za čisto, nečisto, hodnike. Liječničke sobe se nalaze u prostoru gdje nisu bolesnici. Izolacijski prostor je prostor u kojem se može nalaziti samo jedan pacijent te je taj prostor fizički odvojen od ostatka intenzivne njege. Odjel intenzivne njege koji se u žargonu naziva "šok soba" se sastoji od jednog velikog otvorenog prostora u kojem maksimalno mogu ležati 24 pacijenta, i to 12 s jedne, a 12 sa druge strane, i između toga se nalazi prostor koji služi za pripremu terapije i medicinsku dokumentaciju. Sa svake strane se nalazi i po jedan izolacijski prostor u kojem može ležati jedan pacijent. Izolacijska soba službi da se pacijenta zaštiti od moguće infekcije, jer je on imuno kompromitiran, a ne zato jer je zarazan. Tužiteljica može doći u doticaj sa infektima u slučajevima kada mora pokupiti medicinski otpad, i eventualno ako treba počistiti krv, a i to čišćenje se provodi prema posebnim protokolima. Na Odjelu intenzivne njege ne leže zarazni bolesnici, osim u iznimnim slučajevima. Ako se radi o tako iznimnom slučaju onda su svi zaposlenici sa tim upoznati. Tužiteljica dnevno u čišćenju izolacijskih blokova provede sat do sat i pol dnevno. Misli da tužiteljica dnevno ne provede više od 2/3 od ukupnog radnog vremena u radu sa otvorima i infektima. Ona čak misli da u radnoj otopini s kojom tužiteljica radi nema otrova. Tužiteljica ne može biti upućena privremeno na neko radilište gdje bi 2/3 svog radnog vremena bila izložena biološkim i kemijskim štetočinama. Takvo mjesto ne postoji kod tuženika. Nije isto raditi u direktnom i indirektnom kontaktu sa bolesnicima.

16. Svjedokinja ČNV iskazala je da od tuženika radi u Službi za zajedničke poslove, Odjel higijene prostora, čišćenje i DDD, dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija. Tužiteljica radi na njihovom odjelu, a raspoređena je na mjesto rada u Kliniku za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje. Tužiteljica kao i sve druge spremačice radi svaki drugi dan, i to tako da jedan dan rad od 06,00-18,00, idući dan je slobodna i onda opet radi od 06,00-18,00 sati. Misli da tužiteljica i druge spremačice niti u jednom trenutku nisu izložene otrovima. Spremačice prikupljaju medicinski otpad i to infektivni i neinfektivni otpad. Infektivni otpad se nalazi u crvenim vrećama, a neinfektivni u plavim vrećama. Crvene vreće se mogu naći samo u zoni bolesnika, što znači u slučaju tužiteljice u Odjelu intenzivne njege. Tužiteljica iz Odjela intenzivne njege prikuplja medicinski otpad u crvenim vrećama i pere i održava površine. Pranje i održavanje površine u intenzivnoj njezi s provodi 3-4 puta dnevno. Svaka intenzivna jedinica ima četiri izolacijske sobe koje su fizički odvojene od ostatka intenzivne sa staklenim prozorima. U tim sobama se nalaze imuno kompromitirani bolesnici, ili bolesnik kod kojeg je izoliran neki uzročnik infekcije. Te sobe isto čisti spremačica i ona u tu sobu ulazi kada se tamo nalaze bolesnici. Te sobe su označene i ona tamo ulazi isključivo nakon što je obukla osobnu zaštitnu opremu. Tu također skuplja otpad te pere i briše površine. I u te sobe ulazi tri do četiri puta dnevno. Nakon što jedan bolesnik napusti tu izolacijsku sobu spremačice ulaze i čiste površine dok njegovatelji peru krevete. To je svojevrsno završno čišćenje. Te sobe su popunjene ovisno o potrebama. Misli da se u tom odjelu sa svake strane nalazi po 6 kreveta i izolacijske sobe. Tužiteljica osim tog odjela intenzivne njege čisti i sve ostale pripadajuće prostorije, a to su nečisto, sanitarni čvorovi, liječničke sobe, uprava, klinike i sl. U nečisto su pospremljena kolica za pranje, dozator i sredstva za pranje i sva druga sredstva za rad. Sanitarne čvorove koriste zaposlenici. Sanitarne čvorove ne koriste bolesnici sa intenzivne njege. Vrlo rijetko se dogodi da tužiteljica treba očistiti izlučevine pacijenata sa poda, budući pacijenti imaju urinarne katetere i pelene. Tužiteljica se može naći u izvoru infekta jedino ako se našla u blizini osobe koja je povratila, pa je možda to udahnula, ali to nije njezin posao. Bolesnici kod kojih je izolirana nekakva bolnička infekcija se smještaju u izolacijsku sobu. Misli da tužiteljica u doticaju sa otrovima i infektima ne provede 2/3 svog radnog vremena, a pogotovo ne sa otrovima. Sva sredstva za rad se razrjeđuju. Tužiteljica koristi deterdžente i dezinficijense koji se mogu koristiti i u kućanstvu.

17. Svjedokinja EN iskazala je da je kod tuženika od travnja 2016. pa do lipnja 2024. radila na radnom mjestu spremačice operacijskog bloka kojim ima 39 operacijskih sala raspoređenih na 4 etaže. Tužiteljicu ne poznaje. Ona je u obavljanju svog posla svakodnevno bila izložena infektima i različitim izlučevinama. Često se znalo desiti da su tek nakon operacijskih zahvata saznali da je pacijent bio zarazan, infektivan, sa virusom. Pri obavljanju svog posla koriste jednokratnu masku, jednokratne rukavice i jednokratnu kapu. Ako su znale da je pacijent infektivan, oblačile su zaštitno odijelo i cipele. Ne može točno reći koliko je dugo izložena štetnim utjecajima. Svakodnevno je bila izložena ljudskim izlučevinama poput krvi, urina i slično.

18. Svjedokinja KN iskazala je da kod tuženika zaposlena kao spremačica 37 godina i da ona i tužiteljica obavljaju istu vrstu poslova. One nemaju izravni doticaj s pacijentima. Njihovo je da dezinficiraju prostor iza pacijenata, očiste izlučevine i odnesu smeće. U poslu se koriste rukavicama, maskama i mantilima, kada je u pitanju bolnička infekcija, a o tome su obaviještene prije pristupa poslu. U svakodnevnom radu koriste sredstva za čišćenje, uglavnom incidin, a u određenim slučajevima dobiju uputu za neko drugo sredstvo, ovisno o infekciji. Procjenjuje da pola radnog vremena, a u nekim situacijama i dvije trećine radnog vremena provodi u doticaju sa infektima i štetnim tvarima. Zaštitna oprema ne može spriječiti ubodne incidente. Davno prije se ubola na iglu. Postoje situacije u kojima čisti izlučevine iza pacijenata, a da u navedenom trenutku ne zna je li čime zaražen. Kod tuženika postoje boksovi, manje sobe, zatvorene za pacijente koji su u izolaciji. To znači da imaju neku infekciju te ih je potrebno odvojiti od drugih pacijenata. Tako medicinsko osoblje kada ulazi koristi dodatna zaštitna sredstva. Svakodnevno odnosi medicinski otpad u velikom vrećama. Vreće za otpad su podijeljene prema vrsti otpada. Doktori i sestre bacaju medicinski otpad, a one pokupe te vreće, zavežu ih i odnesu u za to predviđeno mjesto u prostor za odlaganje.

19. Svjedokinja VN iskazala je da kod tuženika radi na radnom mjestu spremačice na Odjelu radiologije i neuroradiologije u angiosalama. Tužiteljicu ne poznaje. Nije radila na Odjelu intenzivne, neurokirurške, kardiološke, kirurške, urološke i ortopedske njege u razdoblju od 2019. do 2024. Spremačice koje rade na Odjelu intenzivne, neurokirurške, kardiološke, kirurške, urološke i ortopedske njege valjda dolaze u doticaj sa izlučevinama prilikom obavljanja svojeg posla kao što i ona dolazi. Ona čisti sa incidinom, aktivnim kisikom i drugim tekućinama koje imaju oznaku da su opasne. Valjda spremačice na intenzivnoj njezi moraju zbrinjavati infektivni otpad. Zna da ona mora.

20. Člankom 18. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", broj: 71/14., 118/14., 154/14., 94/18. i 96/18., dalje u tekstu: ZZR-a) propisano je da je poslodavac obvezan, a uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada i druge rizike koji su prisutni, radi sprečavanja ili smanjenja rizika. Sukladno čl. 18. st. 2. ZZR-a poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi sa radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada. Propusti učinjeni u postupku procjene rizika ne oslobađaju poslodavca obveza i odgovornosti u vezi sa zaštitom na radu (čl. 18. st. 3. ZZR-a).

21. Sukladno čl. 2. Pravilnika o izradi procjene rizika („Narodne novine“, broj: 112/14. i 129/19.) propisano je da je procjena rizika postupak kojim se utvrđuje razina opasnosti, štetnosti i napora u smislu nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi sa radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.

22. Člankom 4. st. 1. Pravilnika o izradi procjene rizika propisano je da je poslodavac obvezan imati izrađenu procjenu rizika za sve poslove koje za njega obavljaju radnici i osobe na radu.

23. Člankom 3. Pravilnika o poslovima sa posebnim uvjetima rada ("Narodne novine", broj: 5/84) propisano je da su poslovi sa posebnim uvjetima rada, između ostalog, i poslovi kod kojih je radnik u toku pretežnog dijela punog radnog vremena izložen fizikalnim ili kemijskim štetnostima te biološkim agensima prema točki 18. Poslovi pri kojima je radnik izložen biološkim agensima su poslovi pri kojima su radnici izloženi uzročnicima raznih bolesti i zaraza, te posebno poslovi u operativnim traktovima, odjelima za zarazne bolesti, dijagnostičkim laboratorijima, praonicama zaraženog rublja, poslovi čišćenja (toč. 18).

24. Uvidom u Procjenu rizika (broj Pr-4636/16-1) Vizor d.o.o. iz srpnja 2017. utvrđeno je da je radno mjesto spremačice, šifra radnog mjesta 2305, Odjel za zajedničke poslove, Odsjek za čišćenje prostora i briga o rublju (list 653. -663. spisa) sukladno članku 3. točka 16. i 18. podtočka 56. Pravilnika o posebnim uvjetima rada, posao s povećanim rizikom (posebni uvjeti rada). Pod opis poslova spada održavanje čistoće prostora, podova, zidova, prozora, vrata, namještaja i sanitetskih čvorova; održavanje čistoće prostora oko zgrade i ulaza u zgradu te obavljanje i drugih poslova po nalogu neposrednog pretpostavljenog. Navedeni poslovi obavljaju se u zatvorenom prostoru, odnosno u sobama pacijenata, hodnicima, prolazima i drugim radnim i pomoćnim prostorima poslodavca 90% vremena, dok u otvorenom prostoru, odnosno dvorišnom krugu poslodavca 10% vremena. Od kemijskih štetnosti navedeno radno mjesto je izloženo drugim korozivima i nadražljivcima lako topivim u vodi (srednji rizik). Biološkim štetnostima (štetni mikroorganizmi - bakterije, virusi, paraziti, gljivice, alergogeni i toksične tvari koji su produkt mikroorganizama) navedeno radno mjesto izloženo je kroz zarazni materijal. Kao zaključak analize naveden je velik rizik. Kao moguća profesionalna oboljenja navedene su zarazne ili parazitske bolesti uzrokovane radom.

25. Svjedokinje EN i VN nemaju neposrednih saznanja o radu tužiteljice, pa sud njihove iskaze nije posebno cijenio.

26. Sud je poklonio vjeru iskazu tužiteljice i svjedokinja AN, ČNV i KN u dijelu u kojem su navele kako je tužiteljica čistila i dezinficirala odjel intenzivne njege, izolacijske boksove, bolesničke krevete, posteljinu, predmete, sanitarne čvorove, prozore, hodnike, ordinacije, liječničke sobe i sve pripadajuće sobe te je skupljala vreće sa različitim otpadom i isti odnosila. To ne samo stoga što su u navedenom dijelu iskazivale podudarno, već i zbog toga što navedeno proizlazi i iz Opisa poslova za radno mjesto spremačice.

27. Sud iskaz tužiteljice i navedenih svjedokinja u dijelu koji se odnosi na rad sa otrovima i infektima, i vremenu izloženosti istima, nije posebno cijenio, budući njihovi iskazi u tom dijelu predstavljaju njihovo mišljenje, dok se sud rukovodio utvrđenjima iz Procjene rizika (broj Pr-4636/16-1) iz srpnja 2017. Navedenu procjenu je sukladno prethodno citiranim člancima 18. st. 1. i 2. i čl. 2. Pravilnika o izradi procjene rizika sačinila Vizor d.o.o., pravna osoba ovlaštena, između ostalog, i za utvrđivanje izloženosti pojedinog radnog mjesta kemijskim štetnostima (u koje spadaju i otrovi), odnosno biološkim agensima (u koje spadaju i infekti), a sve u smislu čl. 3. i 18. st. 3. Pravilnika o poslovima sa posebnim uvjetima rada.

28. Člankom 55. st.2. toč. 5. KU-a propisano je da će se osnovna plaća uvećati za 17% radnicima na radnim mjestima II., III. i IV. vrste i to zdravstvenom i nezdravstvenom radniku (2/3 radnog vremena):

- rad s infektima

- rad s otrovima.

29. Iz citirane odredbe čl. 55. st. 2. KU-a proizlazi da je za predmet ovog spora odlučno utvrditi je li tužiteljica u utuženom razdoblju u okviru poslova svog radnog mjesta spremačice 2/3 svog radnog vremena radila sa infektima, ili sa otrovima.

30. Iz Procjene rizika (broj Pr-4636/16-1) Vizor d.o.o. iz srpnja 2017. proizlazi da tužiteljica u svom radu od kemijskih štetnosti nije izložena otrovima (već samo korozivima i nadražljivcima lako topivim u vodi), dok je od bioloških agenasa izložena infektima (štetnim mikroorganizmima, bakterijama, virusima, parazitima, gljivicama, alergogenima i toksičnim tvarima koji su produkt mikroorganizama) kroz zarazni materijal.

31. Imajući u vidu da je tužiteljica u svom radu izložena infektima, da su Procjenom rizika (broj Pr-4636/16-1) iz srpnja 2017. kao moguća profesionalna oboljenja navedene zarazne ili parazitske bolesti zbog čega je, između ostalog, tuženik obvezan nad tužiteljicom provoditi zdravstveni nadzor sukladno odredbi čl. 26. točka 4. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i da iz navedene Procjene rizika proizlazi da tužiteljica poslove svog radnog mjesta obavlja 90% radnog vremena u zatvorenom prostoru (u sobama pacijenata, hodnicima, prolazima i drugim radnim i pomoćnim prostorima), kao logičan se nameće zaključak da je tužiteljica 2/3 radnog vremena izložena infektima.

32. Budući da je sud rad tužiteljice sa infektima i vrijeme izloženosti istima, kao odlučnim činjenicama za predmet ovog spora, utvrdio na temelju Procjene rizika (broj Pr-4636/16-1) Vizor d.o.o. iz srpnja 2017., a koju je sukladno čl. 18. st. 1. i 2. i čl. 2. Pravilnika o izradi procjene rizika, i sukladno čl. 3. i čl. 18. Pravilnika o poslovima sa posebnim uvjetima rada izradio tuženik, nije bilo potrebe na iste okolnosti provoditi vještačenje po vještaku zaštite na radu i infektologu kako je to tijekom postupka predlagala tužiteljica. Stoga je na ročištu 8. travnja 2025. odbijen navedeni prijedlog tužiteljice, kao i njezin prijedlog za saslušanjem svjedokinje ŽN.

33. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je tužiteljica u razdoblju od 1. studenog 2019. pa do 29. veljače 2024. radila na radnom mjestu spremačice na kojem je 2/3 radnog vremena bila izložena infektima, pa joj za navedeno razdoblje sukladno čl. 55. st. 2. KU-a pripada pravo na dodatak na plaću od 17%. Također je utvrđeno da tuženik tužiteljici u navedenom razdoblju nije isplaćivao dodatak iz čl. 58. KU-a jer ne sudjeluje u postupku dijagnostike i liječenja, slijedom čega joj na temelju čl. 55. st.3. KU-a pripada i pravo na uvećanje dodatka s osnova posebnih uvjeta rada od 4% od osnovne plaće.

34. Tužiteljica je visinu tužbenog zahtjeva postavila sukladno Izračunu tuženika (list 269. spisa), slijedom čega je za razdoblje od 1. studenog 2019. pa do 29. veljače 2024. valjalo usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice i istoj dosuditi bruto iznos od 1.097,68 eur, kao pod točkom I. izreke presude.

35. Člankom 92. st. 3. ZR-a propisano je da ako kolektivnim ugovorom, ili ugovorom o radu nije drugačije određeno plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije od 15-tog dana u mjesecu. Stoga na dosuđene iznose tužiteljici zatezne kamate pripadaju od 16-tog u mjesecu pa do isplate.

36. Odluka o visini stope zateznih kamata temelji na članku 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., u daljnjem dijelu teksta: ZOO-a).

37. Najstarije potraživanje tužiteljice odnosi se na studeni 2019. s datumom dospijeća 16. prosinca 2019. Tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena je 16. prosinca 2024., dakle, unutar zastarnog roka od pet godina predviđenog čl. 139. ZR-a. Stoga nije osnovan prigovor zastare istaknut od strane tuženika.

38. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. -ispr., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., u daljnjem dijelu teksta: ZPP-a) te su tužiteljici priznati troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/2023., u daljnjem dijelu teksta: OT/23).

39. Tako su tužiteljici priznati troškovi sastava tužbe (75 bodova prema Tbr. 7/1 OT/23), pristupa na ročište 17. ožujka 2025., 8. svibnja 2025., 10. srpnja 2015., 9. listopada 2025., 12. studenog 2025. i 8. travnja 2026. (po 75 bodova prema Tbr. 9/1 OT/23), pristupa na ročište 11. prosinca 2025. i 19. veljače 2026. (po 37,5 bodova prema Tbr. 9/2 OT/23 umjesto traženih 75 bodova), sastava podneska od 8. listopada 2025. (25 bodova prema Tbr. 8/3 OT/23) i sastava podneska od 11. studenog 2025. (75 bodova prema Tbr. 8/1 OT/23) što uz vrijednost boda od 2,00 eur (Tbr. 50. OT/23) i PDV od 25% ukupno iznosi 1.750,00 eur. Stoga je tužiteljici na ime troškova parničnog postupka dosuđen navedeni iznos sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate (čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona /"Narodne novine", broj: 57/96., 29/99., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05. i 67/08./ u vezi čl. 29. st. 2. ZOO), pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

40. U preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupka ukazuje se previsoko postavljenim u odnosu na važeću Tarifu, slijedom čega je isti valjalo odbiti u iznosu od 150,00 eur sa zatraženim kamatama, kao pod točkom III. izreke presude.

41. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 29. travnja 2026.

Sutkinja:

Ruža Garac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana.

DNA:

1. punomoćniku tužiteljice

2. tuženiku