REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-549/2026-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu u vijeću sastavljenom od suca Marijana Bertalaniča kao predsjednika vijeća, te sudaca porotnika Ljiljane Mehremić i Kristine Petrlik kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Ljiljane Hrastović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika LŽ zbog kaznenog djela iz članka 140. stavak 1. Kaznenog zakona, povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj: KO-DO-327/2025 od 28. veljače 2025., nakon održane rasprave u prisutnosti zamjenika Općinskog kaznenog državnog odvjetnika u Zagrebu Jana Ivana Stipančevića, te okrivljenika LŽ uz z.z. branitelja odvjetnika Marka Mučnjaka, odvjetnika Brune Bašića, dana 29. travnja 2026.

p r e s u d i o  i  r i j e š i o  j e

Temeljem članka 554. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku

okr. LŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ĐŽ i L, rođen **.**.1984. u [adresa], iz [adresa], državljanin RH, geodetski tehničar, neoženjen, bez djece, neosuđivan,

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da je:

od neutvrđenog datuma u travnju 2022. do travnja 2024. u [adresa], u stanju paranoidne shizofrenije, zbog čega nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja niti vladati svojom voljom, u nakani uznemiravanja i uspostavljanja neželjenog kontakta s PŽ i MŽ, iako su mu nedvosmisleno dali do znanja da ne žele nikakav kontakt s njim, s istima uspostavljao neželjeni kontakt i zastrašivao na način da bi učestalo udarao po cijevima grijanja u stanu na V. katu stambene zgrade, glasno vikao da mu prestanu skakati po glavi, psovao im majku, zvonio i lupao po ulaznim vratima njihovog stana dok su oni spavali, derao se iz stana nepovezano im se obraćajući, jednom prilikom, dok su čekali lift, CŽ se unio u lice ispitivajući ga zbog čega mu se približava, da li ga želi napasti, da li ga želi ubiti, nakon čega ga je pratio to ulaznih vrata stana, čime je kod PŽ i MŽ izazvao osjećaj tjeskobe i straha za vlastitu sigurnost,

dakle, u neubrojivom stanju s dvije druge osobe nastojao uspostaviti i uspostavljao neželjeni kontakt i na drugi način ih zastrašio i time kod njih izazvao tjeskobu i strah za njezinu sigurnost i sigurnost njima bliskih osoba,

pa da je time počinio dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode - nametljivo ponašanje - opisano i kažnjivo po članku 140. stavku 1. Kaznenog zakona.

Temeljem članka 554. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku odbija se zahtjev za određivanje psihijatrijskog liječenja na slobodi okrivljenika LŽ prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

Temeljem članka 149. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu je uvodno označenom optužnicom postavilo zahtjev sudu da utvrdi kako je okr ivljenik LŽ u stanju neubrojivosti počinio protupravna djela činjenično i pravno opisana u izreci, te da mu se odredi psihijatrijsko liječenje na slobodi prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

Sukladno članku 552. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku, a temeljem nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. ĐŽ, vijeće je prije početka rasprave utvrdilo da je okrivljenik raspravno sposoban.

Pozvan da se očituje o optužbi, okrivljenik je izjavio da priznaje počinjenje djela činjenično i pravno opisanih u optužnici.

U dokaznom postupku su ispitani okrivljenik LŽ te vještak psihijatar dr. ĐŽ, uz suglasnost stranaka je pročitana dokumentacija koja prileži spisu i to službena zabilješka o dojavi s pripadajućim izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju (list 3), medicinska dokumentacija na ime LŽ (listovi 23-25), zapisnici o ispitivanju svjedoka ŽŽ (list 49) i FŽ (list 51).

Okrivljenik LŽ je u svojoj obrani naveo da je djela koja su mu stavljena na teret počinio na način opisan u optužnici.

Iz obrane okrivljenika proizlazi da je isti ostvario predmetna protupravna djela na način opisan u izreci. Sud je takvu njegovu obranu, kojom je u potpunosti priznao počinjenje djela koja su mu stavljena na teret, prihvatio u cijelosti jer je potkrijepljena prethodno navedenim dokazima. Postupanjem opisanim u izreci okrivljenik je ostvario sva zakonska obilježja protupravnog djela koje mu je stavljeno na teret.

Okrivljenik je ostvario predmetna protupravna djela u neubrojivom stanju. Takvo utvrđenje vijeće temelji na nalazu i mišljenju vještaka psihijatra dr. ĐŽ, na koje stranke nisu imale primjedbi a vijeće ga je prihvatilo kao vjerodostojno. Iz istog proizlazi da je okrivljenik tempore criminis bio neubrojiv tj. nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja niti vladati svojom voljom zbog odlučujućeg utjecaja težih duševnih smetnji u vidu paranoidne shizofrenije. U konkretnom slučaju je državni odvjetnik, na osnovu mišljenja vještaka psihijatra dr. ĐŽ, postavio zahtjev da sud okrivljeniku odredi psihijatrijsko liječenje na slobodi. S tim u vezi, odredbom članka 51. stavak 2. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama je propisano da će sud u kaznenom postupku odrediti psihijatrijsko liječenje neubrojive osobe na slobodi ako je na temelju mišljenja vještaka psihijatra utvrdio da postoji vjerojatnost da bi ta osoba zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njezina neubrojivost mogla ponovno počiniti teže kazneno djelo i da je za otklanjanje te opasnosti dovoljno njezino liječenje na slobodi.

Prema ocjeni ovog vijeća, koja je na tragu pravnog shvaćanja izraženog u presudi Županijskog suda u Bjelovaru broj: Kž-181/2015 od 13. kolovoza 2015., u konkretnom slučaju ne postoje uvjeti za prisilno liječenje okrivljenika na slobodi prema odredbi članka 51. stavak 2. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Naime, zakonski uvjet za određivanje navedene mjere je postojanje opasnosti ne samo od počinjenja, nego od "ponavljanja" težeg kaznenog djela. Dakle, pretpostavka za određivanje navedene mjere je da se radi o težem kaznenom (protupravnom) djelu za koje je utvrđeno da ga je okrivljenik počinio u stanju neubrojivosti. U konkretnom slučaju, kazneno djelo iz članka 140. stavak 1. Kaznenog zakona koje je okrivljeniku stavljeno na teret se , uzevši u obzir načelo razmjernosti, ne može smatrati "težim" kaznenim djelom u smislu odredbe članka 51. stavak 2. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, budući da je za navedeno kazneno djelo zakonom zapriječena kazna zatvora samo do 1 godine, a osim toga se ne radi o kaznenom djelu s elementom fizičkog nasilja.

Ovaj sud nije mogao postupiti prema uputi iz obrazloženja II.stupanjskog ukidnog rješenja budući je ista u izravnoj suprotnosti s pravnim shvaćanjem iskazanim u prethodno citiranoj odluci Županijskog suda u Bjelovaru u vezi iste pravne situacije kao što je i predmetna. Konkretno, u navedenoj odluci je između ostalog navedeno da su uvjeti za određivanje prisilnog smještaja u psihijatrijsku ustanovu ili za psihijatrijsko liječenje na slobodi prema odredbi članka 554. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ''…propisani člankom 51. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (ZZODS), a oni se sastoje od mišljenja vještaka psihijatra kako postoji opasnost da bi osoba zbog težih duševnim smetnji, zbog kojih je nastupila njena neubrojivost, mogla ponovno počiniti teže kazneno djelo i zaključka psihijatra da je za otklanjanje te opasnosti neophodno liječenje u psihijatrijskoj ustanovi ili je pak dovoljno njeno liječenje na slobodi. Iz dijela citiranog članka koji govori o vjerojatnosti ''ponovnog počinjenja težeg kaznenog djela'' proizlazi kako je potrebno da je i kazneno djelo (protupravno djelo) koje je optuženici utvrđeno da ga je počinila u stanju neubrojivosti u kaznenom predmetu povodom kojeg se odlučuje o njenom prisilnom smještaju u psihijatrijsku ustanovu ''teže'' kazneno djelo, tj. nije dovoljna prognoza vještaka kako postoji opasnost od mogućeg počinjenja težeg kaznenog djela u budućnosti, već i djelo koje je optuženica već počinila mora imati epitet 'teškog'' prema ZZODS-u''. Iako je na navedenu odluku Županijskog suda u Bjelovaru izrijekom ukazano u ukinutoj ovosudnoj presudi od 10. lipnja 2025., u obrazloženju II.stupanjskog ukidnog rješenja je navedena odluka Županijskog suda u Bjelovaru u potpunosti ignorirana, što je u suprotnosti s načelom pravne sigurnosti i ujednačenosti sudske prakse. Osim toga, potpuno je nejasan i nelogičan navod iz II.stupanjskog ukidnog rješenja da se izraz ''ponovno počini teže kazneno djelo'' iz članka 51. stavak 2. ZZDOS ''…ne odnosi na protupravno djelo zbog kojeg se protiv neubrojivog počinitelja vodi kazneni postupak, nego na djelo koje bi neubrojivi počinitelj mogao ubuduće počiniti uslijed duševnih smetnji zbog kojih je pri počinjenju inkriminiranog djela bio neubrojiv''. Da je zakonodavac stvarno mislio samo na buduće kazneno djelo, onda bi to i napisao, odnosno, izostavio bi riječ ''ponovno''. Može se zaključiti da je takvo tumačenje posljedica brkanja odredbi ZZDOS-a o određivanju i provođenju prisilnog smještaja neubrojive osobe u psihijatrijsku ustanovu u kaznenom postupku (članci 50-53 ZZDOS-a), s odredbama istog zakona o određivanju i provođenju prisilnog smještaja osobe s težim duševnim smetnjama u psihijatrijsku ustanovu u izvanparničnom postupku (članci 34-39 ZZDOS-a), a koje se temelji na prognozi vještaka psihijatra o budućem ponašanju takve osobe.

Slijedom svega navedenog, valjalo je temeljem članka 554. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku okrivljenika osloboditi optužbe i odbiti zahtjev za određivanje psihijatrijskog liječenja na slobodi.

U Zagrebu, 29. travnja 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Marijan Bertalanič

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. OKDO Zagreb

2. LŽ

3. odvj. Marko Mučnjak

NAREDBA PISARNICI:

1. oslobađajuća presuda, nepravomoćna

2. upiši u upisnik "K"

3. kalendar 1.6.