Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Stalna služba u Hrvatskoj Kostajnici

Hrvatska Kostajnica, Vladimira Nazora 10

Poslovni broj: P-337/2024-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Hrvatskoj Kostajnici po sucu Renati Žličarić, u pravnoj stvari tužiteljice OC, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po suprugu MC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], a isti po punomoćniku odvjetniku Ismetu Krupiću iz Zagreba, Pavla Hatza 8, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Sisku, Ferde Hefelea 57, radi utvrđenja vlasništva , nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 31. ožujka 2026., a donesene i javno objavljene 29. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužiteljica s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti, koji glasi: "Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnik nekretnine označene sa k. č. broj [katastarska čestica] OTAVA LIVADA u površini od 280042 m2 k. o. [katastarska općina], u dijelu 4316/280042 što je tuženik dužan priznati i izdati tužiteljici valjanu tabularnu ispravu za upis suvlasničkog dijela nekretnine na ime tužiteljice u roku od 15 dana, jer će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda".

II. Nalaže se tužiteljici OC, OIB [osobni identifikacijski broj] da tuženici Republici Hrvatskoj, OIB 52634238587 naknadi prouzročeni parnični trošak u visini od 800,00 €, u roku od 15 dana, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od donošenja presude, tj. od dana 29.4.2026., pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope odnosno kamatne stope, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je putem punomoćnika odvjetnika Ismeta Krupića iz Zagreba (u daljnjem tekstu tužiteljica), podnijela ovom sudu tužbu dana 24.10.2024., protiv tuženice Republike Hrvatske, radi utvrđenja prava vlasništva. U tužbi tužiteljica tvrdi da je na nekretnini označenoj sa k. č. br. [katastarska čestica], rijeka Una u površini od 280042 m2 upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana tužena. Tužiteljica tvrdi da površinu od 280042 između ostalog čini i površina, Livada od 4361 m2 upisane u Pl. broj 143 K. o. [katastarska općina]. Tužiteljica tvrdi da je do promjene upisanog posjednika došlo poslije 2012 godine bez znanja i odobrenja tužiteljice. Tužiteljica tvrdi da u posjedovnom listu broj 112 od 10.01.2012 godine na temelju kojeg je tužiteljica provela ostavinsku raspravu iza pok. oca DC, nekretnine upisane u pl. broj 112 pa između ostalih i nekretnina oznake sa k. č. br. [katastarska čestica], otoka livada u površini od 4316 m2. Tužiteljica tvrdi da prema potvrdi Područnog ureda za katastar Sisak, Ispostava Dvor od 12.03.2018 godine je vidljivo da se od 1977 godine u knjizi popisa promjena broj 5/69, prijavni list broj 647/69 u posjedovnom listu broj 28 k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisan posjednik ZC iz [adresa], a nakon toga nekretnina prelazi u posjedovni list 112 na posjednika OCI iz [adresa]. Tužiteljica tvrdi da nekretnina označena kao k. č. broj [katastarska čestica] je u naravi Otoka livada u površini od 4316 m2 i pravni prednik tužiteljice i tužiteljica su stekli istu kupoprodajom od 1969 godine dok su VC i O iz [adresa] posjedovali nekretnine još prije 1941 godine. Tužiteljica tvrdi da ona i njen pravni prednik, a prije toga i prodavatelji su dio nekretnina označenih sa k. č. br. [katastarska čestica], rijeka Una u površini od 280042 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 4316 m2 vlasništvo stekli neprekidnim uživanjem od 1941 godine. Tužiteljica tvrdi da su nekretnine obrađivane kao oranica, o istima je vodila brigu pažnjom dobrog gospodarstvenika, plaćani su porezi i druge obveze. Tužiteljica tvrdi da ona i njen pravni prednik na dijelu nekretnine imaju zasađene orahe u već poodmakloj starosti. Tužiteljica tvrdi da od 1941 godine nitko nije uznemiravao posjednike, a niti podnosio tužbe radi smetanja ili predaje u posjed nekretnine izuzev za vrijeme Domovinskog rata kad su pod ozbiljnom prijetnjom po život supruga tužiteljice pokušali da preuzmu posjed organizirane grupe iz [adresa]. Tužiteljica tvrdi da je vlasništvo nekretnina stekla dosjelošću. Tužiteljica tvrdi da je sukladno članku 186 A Zakona o parničnom postupku podnijela prijedlog za vansudsko rješenje ovog spora i do danas nije zaprimila odgovor.

2. U odgovoru na tužbu zz tuženice u cijelosti osporava osnovanost tužbenog zahtjeva. Tuženica tvrdi da tužiteljica u tužbi traži utvrđenje prava vlasništva temeljem dosjelosti na dijelu nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] površine 4316 m2. Tuženica tvrdi da je uvidom u zemljišne knjige i katastarski operat utvrđeno kako je nekretnina označena kao kč. br. [katastarska čestica], u naravi rijeka Una, površine 280042, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvo Republike Hrvatske i u posjedovni list br. 143 k. o. [katastarska općina] u posjedu Republike Hrvatske, te predstavlja javno vodno dobro na upravljanju Hrvatskih voda. Tuženica tvrdi da uvidom u povijesni izvadak za navedenu nekretninu označenu kao k. č. br. [katastarska čestica] je razvidno da je predmetna nekretnina bila upisana u k. o. [katastarska općina] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao rijeka Una —javno dobro. Tuženica tvrdi da su Hrvatske vode, Vodnogospodarska ispostava za mali sliv „Banovina" - Sisak izvršile uvid u katastarski plan i orto-foto snimke, te obavile očevid na terenu i izradili Stručno tehničko mišljenje, KLASA: 325-02/24-06/0000411, UR BROJ: 374-3109-1-25-6 dana 7.1.2025. godine čime je utvrdila da predmetna katastarska čestica u naravi predstavlja rijeku Unu. Tuženica tvrdi da je predmetna nekretnina sukladno odredbi članka 60. Zakona o vodama (Narodne novine, broj: 107/95) ex lege postala javno vodno dobro, neovisno o tome kada je upisana kao takva u zemljišne knjige, a također prema članku 62. stavak 1. istog zakona ne može se dosjelošću steći pravo vlasništva niti drugo stvarno pravo na javnom vodnom dobru kako to tužiteljica tvrdi. Tuženica tvrdi da sukladno članku 12. trenutno važećeg Zakona o vodama ("Narodne novine" broj: 66/19, 84/21, 47/23), korita prirodnih površinskih voda su javno vodno dobro, neovisno o tome tko je u zemljišnoj knjizi upisan kao njihov vlasnik. Tuženica tvrdi da stavkom 9. istog članka je propisano da je javno vodno dobro neotuđivo. Tuženica tvrdi da na javnom vodnom dobru druga osoba ne može steći pravo vlasništva niti drugo stvarno pravo, osim prava služnosti i prava građenja, a pravni poslovi sklopljeni suprotno navedenom su ništetni (stavak 10 i 11). Stavkom 12. istog članka propisano je da osoba koja neovlašteno koristi javno vodno dobro ne može ostvariti posjedovnu zaštitu. Tuženica tvrdi da suprotno tvrdnjama tužiteljice ista ne može biti u mirnom, poštenom i zakonitom posjedu te joj u vremenu otkada je u posjedu ne teče dosjelost na navedenoj nekretnini. Tuženica tvrdi da se na zemljištu koje je u režimu javnog vodnog dobra u općoj uporabi dosjelošću nije moglo steći pravo vlasništva kako to tužiteljica tvrdi, niti prema pravilima Općeg građanskog zakonika, niti prema Zakonu o vlasništvu, kao niti prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tuženica u cijelosti osporava osnovu i visinu predmetnog tužbenog zahtjeva te predlaže tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti kao neosnovan, a sve to uz naknadu parničnog troška tuženoj sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja odluke do isplate po stopi sukladno odredbi članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u z.k. izvadak 215 k. o. [katastarska općina] (str 10 predmeta), izvod iz katastarskog plana (str 20 predmeta), posjedovni list 112 k. o. [katastarska općina] (str 16 predmeta), rješenje o nasljeđivanju broj O-29/2012 (str 25-26 predmeta) i O-30/2012, kupoprodajni ugovor (str 21-24 predmeta), povijest promjena na katastarskim česticama (str 12 predmeta), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka TC, [adresa], KC i BC (str 64- 66 predmeta), predmet Klasa: 325-02/24-06/0000411 Ur broj:374-3109-1-25-6 koje je izradila Vodnogospodarska ispostava za mali sliv Banovina, Sisak, Ruđera Boškovića 11, predmet broj: Z-1034/09 OS u Hrvatskoj Kostajnici, Stalna služba u [adresa], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 4316 m2, posjedovni list broj 143 k. o. [katastarska općina], izvršen je očevid za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa lijeve strane obale rijeke Une, te je je izvršen uvid u dopunu nalaza i mišljenja vještaka (str 87-93 predmeta), dopunu nalaza i mišljenja (str 108 predmeta) te očitovanje vještaka (str 116 predmeta) , te je izvršen uvid u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za k. č. br. [katastarska čestica].

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 148/11 – pročišćeni tekst 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP) sud smatra da su tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti neosnovani.

5. Uvidom u z.k. izvadak 215 k. o. [katastarska općina] za k. č. br. [katastarska čestica] rijeka Una od 280042 m2 (pripis iz uloška [broj ZK uloška]) je utvrđeno da je vlasnik Republika Hrvatska – javno vodno dobro, a kojom nekretninom upravljaju Hrvatske vode Zagreb.

6. Uvidom u izvod iz katastarskog plana za k. č. br. [katastarska čestica] utvrđeno je da ista predstavlja rijeku Unu.

7. Uvidom u posjedovni list 112 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da dio k. č. br. [katastarska čestica] otoka livada od 4316 m2 na dan 10.1.2012. bio u posjedu Popović Mirko, Boškov, [adresa].

8. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju broj O-29/2012 od 28.7.2005. iza pok. OCI M utvrđeno je da OC pripada pravo na posjed nekretnina prema posjedovnom listu 112 k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] otoka livada u površini od 4316 m2

9. Uvidom u kupoprodajni ugovor od 21.11.1969. utvrđeno je da su ZC i D iz [adresa] prodavatelji, a RC i M iz [adresa] kupci nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od k. č. br. [katastarska čestica]. U točci VIII se napominje kako su kupci kupili i dio k. č. br. [katastarska čestica] od 1200 čhv koja nije sposobna za gruntovni prijenos, te kada prodavatelj bude ishodio pravilan prijenos kupac je voljan odmah istu prenijeti na svoje ime u zemljišnim knjigama dok katastarski se obvezuje primiti na svoje ime.

Naprijed navedeni kupoprodajni ugovor upravo potvrđuje navode tuženice da niti prodavatelji, a niti kupci nisu bili niti su mogli biti vlasnici dijela k. č. br. [katastarska čestica] iz razloga što je i tada ta nekretnina u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] bila rijeka Una javno dobro.

10. Uvidom u povijesni posjedovni list broj 28 Kotar Sisak koji glasi na SC utvrđeno je da isti nije bio posjednik k. č. br. [katastarska čestica]. Zbog naprijed navedenog nije jasno kako je uopće MCI iz [adresa] upisan kao posjednik dijela k. č. br. [katastarska čestica] otoka livada od 4316 m2 kada prednik nije bio upisan kao posjednik.

11. U svom iskazu TC tvrdi da zna SC, DC i OC koji su kupili zemljište od SC, te tvrdi da je nekretnina položena uz rijeku Unu, te preko iste prelazi do svoje nekretnine.

12. U svom iskazu svjedok KC tvrdi da se 1986. godine oženio za tužiteljicu i živi s istom u Bosni i Hercegovini. Svjedok tvrdi da mu je kao zetu poznato od 1986. godine da su roditelji tužiteljice kupili nekretninu koja je predmet postupka, ali ista nije bila u tom trenutku 1969. podobna za zemljišno-knjižni prijenos. Svjedok tvrdi da nikada PC, niti RC nisu bili upisani kao vlasnici u zemljišnim knjigama za nekretnine koje su predmet postupka, ali su bili upisani u katastarskom operatu. Svjedok tvrdi da oznaka D-466/1 znači dio k. č. br. [katastarska čestica]. Svjedok tvrdi da je bolestan od završetka rata od 1995. godine, te je 2020. odselio iz RH u BiH jer je tamo naslijedio imovinu svoje majke. Svjedok tvrdi da je njegova supruga na temelju posjedovnog lista naslijedila pravo posjeda nekretnine koja je predmet postupka, te je on tri mjeseca nakon provedene ostavinske rasprave saznao da više ne postoji upis posjeda niti u katastru. Svjedok tvrdi da je 1984. predniku tužiteljice dozvoljena sjeća vrba od strane Katastra u Dvoru. Svjedok tvrdi da je primijetio da rijeka Una kada plavi odnosi zemlju, te je zbog toga 2000. posadio na nekretnini koja je predmet postupka orahe, te je i nadalje posadio orahe po cijeloj parceli. Nekretnina koja je predmet postupka ne nalazi se uz rijeku Unu, te se nalazi udaljena od rijeke Une oko 30 metara. Svjedok tvrdi da tužiteljica i njen otac nisu sudjelovali u postupcima za priznanje vlasništva ili eventualnog izvlaštenja.

Iz iskaza naprijed navedenih svjedoka sud je utvrdio da je tužiteljica bez pravne osnove držala u posjedu dio k. č. br. [katastarska čestica] svjesna da i u vrijeme kada je njezin prednik dobio dozvolu za upis u katastar naprijed citirana nekretnina nije bila podobna za zemljišno knjižni prijenos jer je i tada u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nekretnina koja je predmet postupka upisana kao rijeka Una javno dobro. Nije moguće stjecanje vlasništva na nekretnini ugovorom o prodaji od nevlasnika (VSH Rev-1816/89).

13. U svom iskazu svjedok UC tvrdi da je tuženica negdje 2008. ili 2009. godine pokrenula uknjižbu nekretnina na Republiku Hrvatsku na području Hrvatskog Pounja, te je nekretnina koja je predmet postupka bila upisan u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod oznakom rijeka Una. Svjedok tvrdi da je nekretnina koja je predmet postupka uknjižena temeljem naprijed citiranog zk izvatka i kopije katastarskog plana, međutim, nije vršen očevid na licu mjesta. Svjedok tvrdi da se uzimalo da je granica sredina rijeke Une i da ne zna da li je rijeka Una cijelim svojim tokom od suhe međe Općine Dvor do svog ulijevanja u Savu kod Jasenovca u katastarskim mapama i zk izvacima u Republici Hrvatskoj. Svjedok tvrdi da tuženica nije pokretala nikakve postupke protiv tužiteljice vezano za nekretninu koja je predmet postupka. Svjedok tvrdi da je stručno tehničko mišljenje napisao na temelju uvida u zemljišno knjižni i katastarski operat, te ne raspolaže s informacijom da li je na nekretnini koja je predmet postupka predviđena bilo kakva grdnja, bilo kakvih objekata. Svjedok tvrdi da on u Hrvatskim vodama radi od 2007., te od tada nije bilo nikakvog izvlaštenja na predmetnoj nekretnini.

Iz iskaza svjedoka proizlazi da je nekretnina koja je predmet ovog postupka ranije bila upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] kao rijeka Una i javno dobro.

14. Uvidom u predmet Klasa: 325-02/24-06/0000411 Ur broj:374-3109-1-25-6 koje je izradila Vodnogospodarska ispostava za mali sliv Banovina, Sisak, Ruđera Boškovića 11 utvrđeno je da je nekretnina koja je predmet postupka označena kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kao javno dobro, te su sukladno Zakonu o vodama Hrvatske vode izdale potvrdu temeljem koje je nekretnina upisana u novi z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao javno vodno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske, a pod upravljanjem Hrvatskih voda, rješenjem Općinskog suda u Hrvatskoj Kostajnici, Stalne službe u Dvoru, poslovni broj: Z-1034/09, te prema Zakonu o vodama javno vodno dobro je neotuđivo i na njemu ne može neka druga osoba dosjelošću, niti na drugi način, steći pravo vlasništva, niti drugo stvarno pravo osim prava služnosti ili prava građenja.

15. Uvidom u predmet broj: Z-1034/09 OS u Hrvatskoj Kostajnici, Stalna služba u Dvoru utvrđeno je da je Republika Hrvatska 16.12.2009. podnijela prijedlog radi uknjižbe prava vlasništva na Republiku Hrvatsku – javnog vodnog dobra. U prijedlogu se tvrdi da je k. č. br. [katastarska čestica] rijeka Una od 280042 m2 javno dobro što je vidljivo iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te s obzirom da je ista javno dobro se predlaže u smislu čl. 57., 59. i 60. Zakona o vodama, te čl. 61., a budući je javno dobro u općoj uporabi i u vlasništvu Republike Hrvatske kojim upravljaju Hrvatske vode da se temeljem čl. 130. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a u svezi s čl. 60. i 61. Zakona o vodama predlagateljica uknjiži kao vlasnik nekretnine, te je doneseno rješenje kojim se dopušta besteretni otpis k. č. br. [katastarska čestica] rijeka Una od 280042 m2 iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s javnog dobra i prijenos u novi z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s upisom za korist Republike Hrvatske – javno vodno dobro – pod upravljanjem Hrvatskih voda Zagreb. Ovo rješenje dostavljeno je i Područnom uredu za katastar Sisak, Ispostava Dvor.

16. Uvidom u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 280042 m2 utvrđeno je da je kao vlasnik upisana Republika Hrvatska – javno vodno dobro kojim upravljaju Hrvatske vode Zagreb.

17. Uvidom u posjedovni list broj 143 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da se k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 280042 m2 vodi kao posjed tuženice Republika Hrvatska – javno vodno dobro.

18. U ovom postupku proveden je djelomični očevid za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa lijeve strane obale rijeke Une, radi identifikacije nekretnina koje su predmet postupka, te je stalni sudski vještak Zlatko Gloc nakon snimanja stanja dostavio svoj nalaz u kojem tvrdi da k. č. br. [katastarska čestica] u naravi predstavlja tok dijela rijeke Une od granice s k. o. [katastarska općina] do granice sa k. o. [katastarska općina], zatim zahvaća vodenu površinu od lijeve strane obale do približno sredine toka. Nadalje, u svom nalazu vještak tvrdi da granica na jednom dijelu ne prati sredinu toka već se g ledajući nizvodno lomi u smjeru istoka u dužini od cca 100 m tako da zahvaća dio površine zemljišta desne obale u širini od 20, a u dužini od cca 600 m, a na kraju dužine od 600 m čestica 466/1 lomi se u smjeru zapada dužinom od cca 100 m do približno sredine vodotoka. Iz nalaza proizlazi da širina zemljišta na tom dijelu prema vodi je cca 60 m, a širina vodenog dijela cca 40 m, te k. č. br. [katastarska čestica] zahvaća dio površine pod zemljištem koje se nalazi desno od desne obale rijeke Une i taj dio pripada zajedno s ostalim k.č.br. pod k. o. [katastarska općina]. Vještak tvrdi da se upravo na toj površini desno od desne obale nalazi i k. č. br. [katastarska čestica] koja ima izduženi oblik s približnom širinom od cca 8 m i dužinom od cca 180 m u obliku otoka, ali nije otok, jer se nalazi na zemljanoj površini, te joj je susjedna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji joj je na očevidu pokazao tužitelj.

19. Uvidom u dopunu nalaza i mišljenja vještaka vještak tvrdi da je u svom nalazu identificirao k. č. br. [katastarska čestica], a za k. č. br. [katastarska čestica] je potrebno izvršiti terensku identifikaciju s točnim pokazivanjem površine te je tu površinu potrebno geodetski snimiti GPS sistemom i kartirati u katastarsku podlogu što podrazumijeva fizički dolazak na nekretninu. Vještak tvrdi da se ta površina nalazi negdje u blizini čestica 466/2 gdje je već upisan kao vlasnik a da li je to mjesto gdje je nekad postojala k. č. br. [katastarska čestica] treba dokazati . Vještak je naknadno dostavio i povijest promjena za k. č. br. [katastarska čestica] od strane Područnog ureda za katastar Sisak, Ispostava Dvor iz kojega proizlazi da je po evidentiranoj promjeni broj 5/69 u PL 28 evidentiranog posjednika DCI, [adresa] u predmetu kupoprodaje po rješenju Z-694/69 k. č. br. [katastarska čestica]. i D 466/1 prelaze u novi formirani PL 112 u posjed ZCI. U predmetnom rješavanju Kl: 932-07/2011-05/68 sukladno rješenju broj Z-1034/2009 Općinskog suda u Hrvatskoj Kostajnici, Stalna služba u Dvoru, Zemljišno knjižnog odjela Dvor evidentirana je promjena broj: 1/2011 prema kojoj k.č. D 466/1 potok P=267166 m2 iz Pl 103 ide u PL 143, te promjena broj 3/2011 u predmetu Kl: UP/I- 932-07/2011-04/24 katastarska čestica u evidenciji dijelova korištenja i to D 466/1 u PL 143 Potok P=267166 m2, u PL 33 D 466/1 or P=1870 m2, u PL 126 D 466/1 or P=1259 m2, u PL 57 D 466/1 or P=288 m2, u PL 50 D 466/1 or P=360 m2, u PL 84 D 466/1 P=1798 m2, u PL 42 D 466/1 livada P=1079 m2, u PL 18 D 466/1 or P=719 m2, u PL 37 D 466/1 or P=360 m2, u PL 112 D 466/1 livada P=4316 m2, u PL 56 D 466/1 or P=539 m2, u PL 130 D 466/1 or P=288 m2 prelazi jedinstveno u cijelosti kao k. č. br. [katastarska čestica] u PL 143. Nadalje u katastarskom operatu evidentirana je promjena broj 13/2022 u predmetu usklađenja granica katastarskih općina identično – nepromijenjeno stanje k. č. [katastarska čestica] u katastarskoj kulturi potok 267166 m2, livada 1079 m2 i 4316 m2 oranica: 288 m2, oranica 288 m2, oranica 360 m2, oranica 360 m2, oranica 539 m2, oranica 719 m2, oranica 1259 m2, oranica 1792 m2, oranica 1870 m2, u ukupnoj površini od 280042 m2 prelazi u posjed Republike Hrvatske – javno vodno dobro, Hrvatske vode Zagreb.

20. Članak 12. Zakona o vodama („Narodne novine“ broj: 66/19., 84/21. i 47/23.) propisuje (1) Javno vodno dobro čine katastarske čestice iz čl. 9 ovoga Zakona koje su do dana stupanja na snagu Zakona o vodama ("Narodne novine" broj: 107/95) bile temeljem Zakona ili temeljem bilo koje druge pravne osnove: opće dobro, javno dobro, javno vodno dobro, vodno dobro, javno dobro – vode, općenarodna imovina, opće dobro i sl.; državno vlasništvo, vlasništvo jedinice lokalne samouprave, društveno vlasništvo bez obzira tko je bio nositelj prava korištenja, upravljanja ili raspolaganja odnosno koje su u zemljišnoj knjizi bile upisane kao: javno dobro, javno vodno dobro, vodno dobro, javno dobro – vode, općenarodna imovina, opće dobro i sl.; državno vlasništvo, vlasništvo jedinice lokalne samouprave, društveno vlasništvo s naznakom ili bez naznake nositelja prava korištenja, upravljanja ili raspolaganja. Stavak 8. istog članka propisuje da je javno vodno dobro javno dobro u općoj uporabi, odnosno u javnoj uporabi sukladno čl. 15. stavak 2. ovog Zakona i u vlasništvu je Republike Hrvatske. Nadalje, stavak 9. propisuje da je javno vodno dobro neotuđivo, a stavak 10. da na javnom vodnom dobru druga osoba ne može steći pravo vlasništva, niti drugo stvarno pravo, osim prava služnosti i prava građenja u skladu s ovim Zakonom, a pravni poslovi sklopljeni protivno stavku 10. ovog članka su ništetni, te osoba koja neovlašteno koristi javno vodno dobro ne može ostvariti posjedovnu zaštitu.

Sud je u ovom postupku nesporno utvrdio da je k. č. br. [katastarska čestica] bila upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i javno dobro te je iz istog uloška upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao Republika Hrvatska javno vodno dobro. Nadalje, sud je utvrdio da nekretnina koja je predmet ovog postupka nije bila predmet niti kupoprodaje između pravnog prednika tužiteljice jer je i tada u kupoprodajnom ugovoru između ZC i D i DC i M i to u čl. VIII naznačeno da k. č. br. [katastarska čestica] nije sposobno za gruntovni prijenos, jer je i tada ista bila javno dobro.

21. Članak 9. Zakona o vodama propisuje da je vodno dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

22. Na zemljištu koji se nalazi u režimu javnog dobra u općoj uporabi ne može se dosjelošću steći pravo vlasništva niti prema pravilima OGZ-a, niti prema čl. 29. ZOVO-a do 8.10.1991. kada je preuzimanjem ZOVO-a brisana navedena odredba, a niti prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji je stupio na snagu 1.1.1997. time da tek nakon što na nekretnini koja predstavlja javno dobro bude ukinut status javnog dobra tada ista može postati stvar podobna za stjecanje prava vlasništva.

23. Troškovi postupka riješeni su primjenom odredbe članka 154. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 148/11 – pročišćeni tekst 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. .- dalje ZPP.) Tuženici je priznat trošak: sastava odgovora na tužbu po Tbr. 8. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/2012-u daljnjem tekstu: OT) u visini od u visini od 200,00 €- pristup na raspravu 31.3.2026. u visini od 200,00 € po Tbr. 9. točka 1. OT-a za ukupno 800 €. Sveukupno tuženici je priznat trošak u visini od 800,00 € za koji sud smatra da je bio nužan i neophodan u vođenju ovog postupka.

Na tako dosuđeni trošak tuženici je dosuđena i zakonska zatezna kamata u visini određenoj člankom 29. ZOO i to tekuća od presuđenja, tj. od 29.4.2026., pa do isplate, kao trenutka kada je određena visina takvog troška i od kada je tužitelju poznata njegova 200,00 €,- pristup na raspravu 19.3.2025. u visini od 200,00 €- pristup na raspravu 15.5.2025. obveza za naknadom takvog troška.

24. Zbog svega naprijed navedenog riješeno je kao u izreci presude.

Hrvatska Kostajnica, 29. travnja 2026.

Sudac

Renata Žličarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana objave presude, tj. od 29.4.2026.. Žalba se podnosi u četiri istovjetna primjerka na Županijski sud, a putem ovog suda.

Dna:

- Pun. tužiteljice odvj. Ismet Krupić, putem e-oglasne ploče suda

- zz tuženice ODO Sisak, putem e-oglasne ploče suda