Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž Ob-136/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Rijeci, po sucu tog suda Alenu Perhatu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice BČ iz [adresa], ..., OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv protustranaka 1. Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Šibeniku, zastupanog po punomoćnici AČ, dipl. pravnici, 2. ĐČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s imenovanim punomoćnikom za primanje pismena u [adresa] ĆČ iz [adresa], ... ..., OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. ŠČ rođ. ĐČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. GČ iz [adresa], ...III, OIB: 98511826096, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Šibeniku izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj 4 R1 Ob -10/2023-23 od 18. srpnja 2025. godine, dana 29. travnja 2026. godine,
r i j e š i o j e
I Odbija se žalba protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Šibeniku kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj 4 R1 Ob-10/2023-23 od 18. srpnja 2025. godine u točki II. izreke.
II Odbacuje se kao nedopuštena žalba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Šibeniku izjavljena protiv točke I. izreke rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj 4 R1 Ob -10/2023-23 od 18. srpnja 2025. godine.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda (točka I. izreke) utvrđeno je da je između predlagateljice i pokojnog TČ, rođenog dana **.**.1951. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] postojala izvanbračna zajednica dulja od tri godine koja je trajala do njegove smrti dana 02. srpnja 2018. godine.
2. U točki II. izreke odbijen je prijedlog i obustavljen postupak u odnosu na protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Šibeniku.
3. Protiv tog rješenja pravovremenu žalbu podnosi protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Šibeniku, iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u nastavku teksta: ZPP), u vezi s odredbom paragrafa 21. stavak 1. bivšeg Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, koji se u konkretnom slučaju primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ br. 73/91), te sadržajem žalbe predlaže da se pobijano rješenje preinači.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba protustranke je dijelom neosnovana, a dijelom nedopuštena.
6. Sud prvog stupnja na temelju sadržaja priložene dokumentacije, iskaza svjedoka NČ, te iskaza predlagateljice i protustranke GČ utvrđuje da je predmet ovog postupka zahtjev predlagateljice naznačen u točki I. izreke pobijanog rješenja.
7. U vezi toga utvrđuje da je između predlagateljice i sada pokojnog TČ postojala izvanbračna zajednica koja je trajala od 1987. godine pa do Veljkove smrti dana 02. srpnja 2018. godine, odnosno da se radilo o zajednici koja je imala sva obilježja bračne zajednice, jer da je između predlagateljice i TČ postojala kontinuirana i trajna emocionalna i ekonomska zajednica, a da su zakonski nasljednici pokojnog TČ njegova djeca-protustranke ĐČ, ŠČ rođena ĐČ i GČ, koji su kao takvi jedino pasivno legitimirani u ovom postupku, radi čega se jedino u odnosu na njih utvrđuje status izvanbračne zajednice, u smislu odredbe članka 436. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ br. 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, u nastavku teksta: OBZ), pa da stoga protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Šibeniku nije pasivno legitimirana u ovom postupku, jer da se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na tu protustranku kao javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak.
8. Utvrđujući da predlagateljica ima pravni interes za vođenje ovog postupka, u smislu odredaba članaka 22. stavak 3., 74.a i 74b Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13,151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 112/22, u nastavku teksta: ZMO), a pozivom i na odredbe članka 11. stavak 1. i 2. OBZ-a, odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.
9. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 365. stavak 2. ZPP-a, utvrđeno je da u provedenom postupku i prilikom donošenja pobijanog rješenja nije počinjena neka od tih povreda.
10. Nije ostvarena niti bitna postupovna povreda iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer pobijana odluka nema postupovnih nedostataka na koje ukazuje žalba, te se u svemu može valjano ispitati.
11. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Šibeniku nije pasivno legitimirana u ovom postupku, pa je pravilno odlučio kao u točki II. izreke pobijanog rješenja.
12. Naime, odredbom članka 22. stavak 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji, i to: 1. udovica, odnosno udovac, 2. razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, 3. djeca rođena u braku, izvan braka ili posvojena, 4. pastorčad koju je osiguranik uzdržavao, 5. unučad koju je osiguranik uzdržavao, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovome Zakonu, 6. roditelji-otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdržavao, te 7. djeca bez roditelja -braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovome Zakonu. Pri tome se prema odredbi članka 22. stavak 3. ZMO pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ZMO smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, s time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
13. Međutim, iz sadržaja potonje odredbe ne proizlazi da bi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u ovom postupku u kojem se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice bio pasivno legitimiran, niti njegova pasivna legitimacija proizlazi iz odredbe članka 436. OBZ-a na koju se u tom pogledu neosnovano poziva žalitelj, a to stoga jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javno pravno tijelo koje provodi određeni postupak, već se taj status i prava koja iz toga stranka stječe utvrđuju u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla, pa su u ovom postupku pasivno legitimirane jedino protustranke ĐČ, ŠČ rođena ĐČ i GČ kao zakonski nasljednici sada pokojnog TČ, a ne i protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Šibeniku.
14. Stoga je žalbu protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Šibeniku valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje u točki II. izreke, u skladu s odredbom članka 380. točka 2. ZPP -a.
15. Budući je, dakle, pravomoćno odbijen predmetni prijedlog u odnosu na potonje navedenu protustranku, to ista nema pravnog interesa za podnošenje žalbe protiv dijela pobijanog rješenja koji se odnosi na točku I. njegove izreke, jer tim dijelom pobijane odluke u odnosu na žalitelja nisu utvrđene nikakve obveze, niti se u konkretnom slučaju odlučivalo o njegovim pravima i/ili interesima .
16. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu navedene protustranke koja je izjavljena protiv točke I. izreke pobijanog rješenja odbaciti kao nedopuštenu, u skladu s odredbom članka 380. stavak 1. ZPP-a, u vezi s odredbom članka 358. stavak 3. tog Zakona.
U Rijeci, 29. travnja 2026. godine.
S U D A C :
Alen Perhat
