Posl. br. Pn-10/2023-55

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U DONJOJ STUBICI

MATENAČKA 3/1, DONJA STUBICA

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru Stalna služba u Donjoj Stubici po sucu Jeleni Habulin kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja NH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Vesna Narančić, odvjetnica u Krapini, protiv tuženika 1. NHG, vl. Obrta "Donatella" Hum Bistrički 103, Marija Bistrica, OIB [osobni identifikacijski broj], 2. Tintilin d.o.o. Zlatar, Sajmišna 2, OIB 67188623634, 3. EH, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 4. BH, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po odvjetnici Ivani Eni Hemar i ostalim odvjetnicima iz OD Terešak & partneri d.o.o. iz Zagreba, 5. CH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa odvjetnica Ivana Šuti iz OD Šebalj, Mraz i Šuti iz Zagreba, 6. ĐH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 7. LH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa odvjetnica Ivana Ena Hemar i ostali odvjetnici iz OD Terešak & partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 01. travnja 2026. u prisutnosti tužitelja osobno, uz punomoćnicu, odvjetnicu Vesnu Narančić te punomoćnicu 1., 2., 3., 4. i 7. tuženih, odvjetnicu Ivanu Enu Hemar te 4., 6. i 7. tuženih osobno i zz pun. 5. tuženika, odvj.vježbenicu OH, dana 29. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se 1. tuženiku NHG, vl. Obrta "Donatella" Hum Bistrički 103, Marija Bistrica, OIB [osobni identifikacijski broj], 2. tuženiku Tintilin d.o.o. Zlatar, Sajmišna 2, OIB 67188623634, 3. tuženiku EH, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 4. tuženiku BH, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 5. tuženiku CH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 6. tuženiku ĐH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 7. tuženiku LH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tužitelju NH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], solidarno isplate s posebnog računa namijenjenog za prikupljanje zajedničke pričuve iznos od 11.020,58 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 29. travnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 3.214,49 EUR s pripadajućom zateznom kamatom i sa dijelom zahtjeva za zatezne kamate tekuće na iznos dosuđen pod I. za razdoblje od 16. studenog 2018. do 28. travnja 2026.

III. Nalaže se 1. tuženiku NHG, vl. Obrta "Donatella" Hum Bistrički 103, Marija Bistrica, OIB [osobni identifikacijski broj], 2. tuženiku Tintilin d.o.o. Zlatar, Sajmišna 2, OIB 67188623634, 3. tuženiku EH, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 4. tuženiku BH, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 5. tuženiku CH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 6. tuženiku ĐH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 7. tuženiku LH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tužitelju NH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], solidarno naknade, s posebnog računa namijenjenog za prikupljanje zajedničke pričuve, troškove postupka u iznosu od 5.171,39 EUR, sa zateznim kamatama tekućim od 29. travnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi dopunjenoj podneskom od 18.05.2023. navodi da je vlasnik stana površine 64,38 m2 u stambeno-poslovnoj zgradi sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a da su 1. -7. tuženici također vlasnici stanova ili poslovnih prostora na navedenoj nekretnini.

2.Navodi da je 15.11.2018. uslijed jake kiše na navedenoj stambenoj zgradi zbog dotrajalog pokrova procurio krov pa je voda ušla u stan iznad tužiteljevog, a nakon toga i u njegov stan te su kao posljedica izljeva vode u njegov stan poplavljeni zidovi, digli su se parketi, estrih je navlažen vodom, uništena je keramika, oštećen je namještaj, kao i kuhinja i kuhinjski aparati, u stanu kao posljedica izljeva vode nema struje, plina, ni vode, a kao posljedica prokišnjavanja uništena je i fasada na balkonskom dijelu njegovog stan, a u podnesku od 18.5.2023.navodi da je šteta na njegovoj nekretnini kao posljedica prokišnjavanja krova nastupila kasnije, jer je posljedično došlo do vlaženja zidova i podova vodom te do štete na stanu, a tužitelj je i dana 27.11.2022. policiji prijavio oštećenje krova na stambenoj zgradi i ugrozu od vode koja je prijetila njegovom i stanovima ostalih stanara.

3.Tužitelj smatra da je do procurivanja vode u njegov stan došlo zbog neodržavanja krovišta, a kako održavanje krovišta predstavlja poslove redovne uprave, koje snose svi suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, to su tuženici kao suvlasnici odgovorni za nastalu štetu koja nije sanirana iz sredstava zajedničke pričuve, ni putem police osiguranja, iako je do iste došlo zbog neodržavanja zajedničkih dijelova zgrade i krova.

4.Kako navedena šteta na nekretnini u vlasništvu tužitelja nije sanirana iz sredstava zajedničke pričuve, tužitelj je pribavio ponudu za popravak navedene štete te prema toj ponudi iznos za popravak štete iznosi 38.720,81 EUR, a kako tužitelju u navedenoj zgradi pripada udio od 13,64% u snašanju zajedničkih troškova, koji udio kao suvlasnika predstavlja njegov doprinos u popravku štete u iznosu od 5.281,52 EUR, to tužitelj u tužbi predlaže da sud naloži tuženima da mu solidarno isplate iznos od 33.439,29 EUR, sa zateznim kamatama tekućim od 16.11.2018. , a u podnesku od 18.05.2023. tužitelj predlaže da sud naloži tuženima da mu solidarno s posebnog računa namijenjenog za prikupljanje zajedničke pričuve isplate iznos od 33.439,29 EUR, sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja tužbe te da mu solidarno s posebnog računa namijenjenog za prikupljanje zajedničke pričuve naknade troškove postupka, sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

5.Nakon provedenog građevinskog vještačenja i dopunskog pisanog očitovanja građevinskog vještaka GH, tužitelj je podneskom od 16.03.2026. precizirao tužbeni zahtjev u skladu s istim te predlaže da sud naloži tuženima da mu solidarno, s posebnog računa namijenjenog za prikupljanje zajedničke pričuve isplate iznos od 14.235,07 EUR, sa zateznim kamatama tekućim od 16.11.2018. do isplate te da mu solidarno s posebnog računa namijenjenog za prikupljanje zajedničke pričuve naknade troškove parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

6.U odgovoru na tužbu tuženici su osporavali tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, kako osnovanost, tako i visinu istog.

7.Tuženici ističu prigovor zastare, jer tužitelj navodi da je krov procurio 15.11.2018. te da je zbog toga u njegovom stanu nastala šteta, a kako tražbine naknade štete zastarijevaju za tri godine, to je dana 15.11.2021. protekao zastarni rok za podnošenje tužbe za naknadu štete, pa je tužiteljeva tražbina zastarjela te ističu da je u konkretnom slučaju protekao i objektivni rok od pet godina za potraživanje naknade štete, jer se štetni događaj nije dogodio 15.11.2018., već godinama prije navedenog datuma.

8.Nadalje, tuženici smatraju da nisu ispunjene pretpostavke odgovornosti tuženika za naknadu štete jer je predmetna stambena zgrada sagrađena 2001., dok je krovište rađeno 2000.-te godine, a radovi na krovištu izvedeni su nestručno, nekvalitetno i korišteni su materijali vrlo niske kvalitete pa je tako kao pokrov korištena šindra koja je niske kvalitete i kratkog trajanja. Uz to navode da je, prema saznanjima tuženika, dio radova na krovištu izvodio je i sam tužitelj, koji je radio limariju krova, koja je također izvedena nestručno i nekvalitetno, pa stoga tuženici smatraju da je razlog prodora vode kroz krovište objekta korištenje materijala niske kvalitete te nestručno i nekvalitetno izvedeni radovi na samom krovu.

9.Nadalje, tuženici ističu da tužitelj nije jedini suvlasnik koji je pretrpio štetu uslijed prodora vode kroz krovište u svoj stan, jer stanove u potkrovlju imaju 5. tuženi CH, 6. tuženi ĐH i 7. tužena LH, koji su pretrpjeli najveću štetu u svojim stanovima, s obzirom da se njihovi stanovi nalaze odmah ispod krovišta, dok se stan tužitelja nalazi na prvom katu, odnosno ispod njihovih stanova, pa tuženici smatraju da je nevjerojatno da tužitelj za nastalu štetu nalazi odgovornima, između ostalim, i 5., 6. i 7. tuženike koji su također uslijed štetnog događaja pretrpjeli štetu na svojoj imovini.

10.Nadalje tuženici navode da navodi tužitelja da se štetna radnja tuženika ogleda u njihovom skrivljenom propustu, da održavaju urednim stanje krovišta nema osnove u stvarnom činjeničnom stanju, jer su radovi na krovištu izvedeni nekvalitetno, svi suvlasnici su imali želju i namjeru sanirati krovište, odnosno postaviti novo krovište, ali su u navedenom bili onemogućeni zbog nedostatka novčanih sredstava na računu zajedničke pričuve, a kredit nisu mogli dobiti jer navedena zgrada nikada nije dobila uporabnu dozvolu te je za istu postupak legalizacije dovršen tek 2022., nakon čega su se stekli uvjeti da se pokušaju ostvariti bespovratna sredstva iz fondova Europske unije za energetsku obnovu zgrade kojom prilikom bi se obnovilo i krovište te su nakon prikupljanja dokumentacije podnijeli zahtjev Fondu za zaštitu okolišta i energetsku učinkovitost radi energetske obnove zgrade, međutim dopisom od 29.07.2022. su bili obaviješteni da neće ostvariti financijsku potporu, jer su iskorištena sva financijska sredstva alocirana za predmetni poziv.

11.Stoga tuženici smatraju da na njihovoj strani ne postoje pretpostavke odgovornosti za štetu. Uz to, ističu da oni ne mogu solidarno kao suvlasnici odgovarati svojom vlastitom imovinom, već imovinom zajedničke pričuve.

12.Tuženici osporavaju i tijek zateznih kamata, kako je postavljen tužbom, jer se u skladu s odredbom čl. 1089. st. 2. Zakona o obveznim odnosima visina naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke.

13.Stoga tuženici predlažu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i naložiti tužitelju da im naknadi troškove postupka.

14.Nakon što je tužitelj podneskom od 18.05.2023. precizirao tužbeni zahtjev te postavio zahtjev da sud naloži tuženicima da mu s posebnog računa namijenjenog za prikupljanje zajedničke pričuve na ime naknade štete isplate utuženi iznos od 33.439,29 EUR, tuženici su se protivili preinaci tužbe, a sud je na pripremnom ročištu 12.07.2023. temeljem čl.190.st.3. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/2019, 80/2022,114/2022, 155/2023 i 146/2025-u daljnjem tekstu ZPP-a) , dopustio preinaku tužbenog zahtjeva budući je to svrsishodno za konačno uređenje odnosa među strankama.

15.Podneskom od 11.11.2025.godine 5. tuženi CH dostavio je u spis presliku ugovora o kupoprodaji od 05.09.2024. kao i presliku rješenja ovog suda Z- 10654/2024., kao dokaz da on više nije suvlasnik nekretnine na kojoj je nastala navodna šteta tužitelju, a za koju štetu tužitelj od tuženika potražuje naknadu u ovom postupku te ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije, jer je on suvlasnički dio predmetne nekretnine stekao 2022. te u trenutku nastanka štetnog događaja nije bio suvlasnik predmetne nekretnine.

16.U toku postupka izvršen je uvid u zk izvadak, potvrdu PP Zlatar Bistrica od 27.11.2022., ispise fotografija, ponudu obrta [obrt] vl. DH od 20.12.2022., obrasce dostavljene na poziv za energetsku dodjelu bespovratnih sredstava, poziv za dodjelu bespovratnih sredstava od 06.05.2022., saslušan je tužitelj te 1. tužena, direktor 2. tuženika PH, 4. tuženi, 5. tuženik i 6. tuženik, proveden je očevid na licu mjesta i građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zvonku Benjaku iz Zaboka, vještak FH pisanim putem se očitovao na prigovore tuženika, usmeno je saslušan građevinski vještak FH i provedeno je dopunsko vještačenja po istom vještaku.

17.Tužbeni zahtjev djelomično je osnovan.

18.Nesporna je činjenica da su tužitelj i 1.,2.,3.,4.,6.i 7. tuženici sada suvlasnici stambeno-poslovne zgrade i dvorišta, sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

19.Uvidom u zk, izvatke te rješenje ovog suda posl.br. Ovr-700/2018-44 od 22.02.2022. utvrđeno je da je 5. tuženiku CH **.**.2022. dosuđen stan u navedenoj zgradi u potkrovlju površine 61,21 m2 (suvlasnički dio 1309/10 000 etažno vlasništvo (E-7)) te je on od tog dana vlasnik navedenog stana, odnosno suvlasnik predmetne zgrade.

20.Nadalje, uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnina od 05.09.2024. kao i rješenje ovog suda Z-10654/2024. utvrđeno je da je 5. tuženi CH ovaj stan 05.09.2024. prodao 1. tuženoj NHG.

21.Temeljem odredbe čl. 195. st. 1. ZPP-a ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, to ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši, slijedom čega je neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije koji je podnio 5. tuženik budući je on u vrijeme podnošenja tužbe bio suvlasnik predmetne zgrade te je suvlasnik predmetne zgrade bio i u vrijeme prokišnjavanja krova u studenom 2022., slijedom čega okolnost da je on za vrijeme trajanja ovog parničnog postupka prodao svoj suvlasnički dio ne utječe na njegovu pasivnu legitimaciju, budući se naknada štete u ovom predmetu potražuje s posebnog računa zajedničke pričuve (a ne iz njegove osobne imovine), a u koju pričuvu je i on tijekom razdoblja dok je bio suvlasnik zgrade uplaćivao novčana sredstva na povrat kojih sredstava nema pravo, jer prema odredbi čl. 90. st. 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14- dalje Zakon o vlasništvu),suvlasnik koji je otuđio svoj suvlasnički dio nekretnine nema pravo zahtijevati povrat svoga doprinosa u zajedničku pričuvu, nego taj ostaje i dalje u njoj kao doprinos toga suvlasničkoga dijela.

22.Iz u tom dijelu suglasnih iskaza tužitelja i 1. tužene NHG utvrđeno je da je tužitelju u stan prvi puta voda procurila u studenom 2018. nakon čega je bila velika poplava u studenom 2022. te je poplava bila i u svibnju 2023. te i direktor 2. tuženika PH navodi da je tužiteljev stan najviše oštećen prilikom poplave u studenom 2022. i u svibnju 2023.

23.Iz iskaza 1. tužene NHG, 6. tuženika UH i direktora 2. tuženika PH utvrđeno je da problema s krovom imaju više od 15 godina te da je 6. tuženiku u stan voda s krova curila posljednjih 15 godina te 6.tuženik navodi da je on pokušavao s majstorima popravljati ljepenku i lijepiti sa silikonom, ali kako bi na jednom mjestu popravili krov, na drugom bi procurilo.

24. 4. tužena BH, koja ima stan na prvom katu, ispod stana tuženog UH, a koji stan je stekla 2018. navodi da je u njezinom stanu bilo problema s vlagom te da je njezina sestra, koja je prije nje bila vlasnica stana, mijenjala prozore jer se s krova cijedilo po vanjskom zidu zbog čega je imala gljivice na tom zidu i propadala je stolarija pa je ona mijenjala stolariju i klupčice o vlastitom trošku.

25.5. tuženi CH u iskazu je naveo da je on stan u potkrovlju koji se nalazi iznad stana tužitelja kupio na javnoj dražbi i da je u isti prvi put ušao 7. svibnja 2022. te da je stan bio neuseljiv jer je u njega curilo direktno s krova te je u ulaznom prostoru bila probijena rupa koja je bila pokrivena limom, očito u svrhu sanacije tog dijela krovišta i stan je bio potpuno uništen, pa ga je on želio sanirati, ali sve to nije imalo smisla dok 2023. nije promijenjen krov.

26.Sud je prihvatio iskaze tužitelja, te 1.,4.,5. i 6.tuženik , kao i direktora 2.tuženih, u dijelu gdje oni opisuju kada su počeli problemi s prokišnjavanjem krova, kao i kada je došlo do poplave u stanu tužitelja, budući su isti u tim dijelovima u bitnom međusobno suglasni, logični su i u skladu su s dokumentacijom u spisu.

27. Stoga je sud ocjenjujući iskaze stranaka, utvrdio da su problemi s prokišnjavanjem krova zbog oštećenja istog postojali unatrag više od 15 godina, time da je u stan tužitelja prvi puta voda sa stropa procurila u studenom 2018. , nakon čega je bila velika poplava u njegovom stanu u studenom 2022., kada je procurio čitav strop o čemu je on obavijestio i policiju, a nakon toga bila je i poplava u svibnju 2023.

28.Nesporna je činjenica da je krov na predmetnoj zgradi zamijenjen u tijekom ljeta 2023. sredstvima zajedničke pričuve ostvarenim iz kredita .

29.Iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka GH utvrđeno je da je uzrok štete nastale u stanu tužitelja procurivanje krova zbog oštećenja krova, a koje nije sanirano na vrijeme i voda je ulazila duže vrijeme u objekat. Oštećenje na krovu nastalo je zbog dotrajalosti pokrova (bitumenske šindre) koje je u međuvremenu sanirano i oštećeni pokrov zamijenjen je valovitim plastificiranim limom. Prema mišljenju vještaka radi se o većim oštećenjima pa je tako: u ulaznom hodniku vidljiva je plijesan i vlaga na zidovima i stropu, oštećena je zidna obloga od gips kartonskih ploča, u spavaćoj sobi u oštećeni su zidovi i strop od vlage - vidljiva plijesan, oštećena je podna obloga od bambus parketa, oštećena su vrata na sobi, u kupaonici je oštećena boja stropa i zidno oploćenje – došlo je do odvajanja pločica od zida, kucanjem se otkriva šupljina iza pločica, vrata su oštećena, dok je u kuhinji oštećena stropna obloga od gips kartonskih ploča kompletno sa toplinskom izolacijom ispod ploča od kamene vune, debljine 10,0 cm, oštećen pod od keramičkih pločica, oštećeni zidovi i strop – obojenje, a u blagovaonici i boravku oštećena je žbuka i obojenje na stropu, oštećeni su podovi od laminata, oštećene su stropne svjetiljke (3 komada), oštećene su utičnice 1F,( 4 komada) i limeni pločasti radijatori su korodirali od vlage ( 3 komada).

30.Vještak je u svom nalazu i mišljenju od 13.11.2024. utvrdio da je na stanu tužitelja zbog navedenih oštećenja nastala šteta u iznosu od 10.883,90 EUR, a koja šteta se mogla spriječiti samo na način da se u cijelosti sanira oštećenje krova, a što je kasnije i provedeno.

31.Prema mišljenju vještaka, tužitelj je mogao smanjiti štetu radnjama samo unutar svojeg stana, na način da je mogao iz stana maknuti namještaj, kao i demontirati radijatore, rasvjetna tijela i utičnice, kao i vrata i tako spriječiti njihovo uništenje, odnosno oštećenje te je takvim postupanjem mogao štetu umanjiti za iznos od 1.062,50 EUR.

32.Tuženici iz razloga ekonomičnosti nisu imali primjedbu na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka GH, dok je tužitelj prigovorio visini štete te je istaknuo da osporava utvrđeni doprinos od njegove strane, jer on zbog vlastite sigurnosti nije mogao izvršiti demontažu radijatora, rasvjetnih tijela i utičnica jer su bile pod vodom.

33.Građevinski vještak FH pisanim putem očitovao se na prigovore tužitelja te je naveo da su cijene iskazane u troškovniku sanacije objektivne i realne u vrijeme izrade troškovnika, ali je prihvatio prigovor da je obračunata samo postava laminata, iako je u sobi izveden pod od bambusovog parketa te je naveo da je točno da je stan trebalo isušivati na umjetni način.

34.Vještak smatra da su neosnovani navodi tužitelja da on nije mogao spriječiti nastanak dijela štete zbog nemogućnosti ulaska u stan i strujnog udara, jer se ova opasnost mogla i trebala isključiti na način da se stan isključi od napajanja strujom. Stoga vještak ne prihvaća troškove nove kuhinje i namještaja, jer je isto moglo biti izuzeto iz prostora. Uz to vještak smatra da je neosnovana primjedba koja se odnosi da treba zamijeniti balkonska vrata i to iz razloga što su vanjska balkonska vrata i inače izložena atmosferilijama te nisu stradala dodatno radi prokišnjavanja krova.

35.Stoga vještak djelomično prihvaća primjedbe tužitelja te navodi da je na stanu tužitelja nastala šteta u iznosu od 12.071,80 EUR te da je tužitelj svojim postupanjem mogao smanjiti štetu u iznosu od 1.062,50 EUR.

36.Sud je na ročištu 10.12.2025. usmeno saslušao vještaka GH koji je ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja, odnosno kod dopune od 02.05.2025. te je naveo da on ne može utvrditi koja su od oštećenja u stanu tužitelja posljedica poplave iz 2018., a koja su posljedica poplave iz 2022.g., jer se prilikom očevida moglo vidjeti samo konačno stanje u trenutku očevida.

37.Nadalje je, vezano uz prijedlog tužitelja za korekciju cijene iz troškovnika iz svibnja 2025., naveo da Državni zavod za statistiku objavljuje kvartalno podatke o rastu cijena u stanogradnji te da je zadnji podatak objavljen za drugi kvartal 2025. , pa on može izraditi korekciju troškovnika i cijena iz troškovnika indeksom rasta cijena od 4. kvartala 2024. na cijene iz 2. kvartala 2025., jer je on u osnovnom nalazu i mišljenju, kao i u dopuni koristio cijene koje su bile aktualne u vrijeme izrade nalaza i mišljenja, a općenito Državni zavod za statistiku kvartalne podatke izdaje sa otprilike 6 mjeseci zakašnjenja.

38.Uz svom dopunskom nalazu i mišljenju od 05.01.2026. vještak je uskladio cijene sanacije stana iskazane u troškovniku iz dopune nalaza i mišljenja od 02.05.2025. sa rastom cijena od dana izrade osnovnog i mišljenja do prosinca 2025. te takva korigirana vrijednost radova sanacije štete na stanu tužitelja s PDV-om iznosi 14.235,07 EUR, a korigirana vrijednost radova kojima je tužitelj mogao smanjiti štetu iznosi 1.252,90 EUR s PDV-om.

39.Sud je prihvatio osnovni nalaz i mišljenje vještaka GH u kojem je utvrdio uzrok štete na stanu tužitelja, kao i dopunu njegovog nalaza i mišljenja od 05.01.2026. u kojoj je on uslijed rasta cijena od dana izrade osnovnog nalaza i mišljenja do prosinca 2025.g., utvrdio visinu štete na stanu tužitelja, kao i vrijednost radova kojima je tužitelj mogao smanjiti štetu, budući su njegov nalaz i mišljenje, kao i dopunski nalaz i mišljenje izrađeni u skladu s dokumentacijom u spisu, kao i činjenicama utvrđenim na očevidu, nalaz i mišljenje, kao i dopuna, izrađeni su u skladu s pravilima struke, jasni su i detaljno obrazloženi, a stranke nisu imale primjedaba na nalaz i mišljenje nakon dopunskog pisanog očitovanja od 05.01.2026.

40.Temeljem odredbe čl. 86. st. 1. Zakona o vlasništvu poslovi redovite uprave cijelom nekretninom su, između ostalog, i redovito održavanje zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine, uključujući i građevne promjene dužne radi održavanja nekretnine, a prema odredbi čl.90.st.1.istog Zakona troškovi održavanja zajedničkih dijelova zgrade namiruju se iz zajedničke pričuve .

41.Krovište nekretnine i pokrov predstavljaju zajednički dio nekretnine ( čl.3.Uredbe o održavanjau zgrada) te su suvlasnici dužni redovito održavati krovište iz sredstava zajedničke pričuve, slijedom čega suvlasnici solidarno odgovoraju za štetu nastalu prokišnjavanjem krova zbog neodržavanja krova kao zajedničkog dijela zgrade, ali ne svojom vlastitom imovinom ,već sredstvima zajedničke pričuve.

42.Neosnovani su navodi tuženih da oni nisu mogli ranije pristupiti sanaciji krova, iako su znali da krov prokišnjava, jer na računu zajedničke pričuve nije bilo dovoljno novčanih sredstava, a da kredit nisu mogli podići jer je zgrada bila nelegalna, odnosno nije imala uporabnu dozvolu, te su oni proveli postupak legalizacije koji je dovršen tek 2022.

43.Naime, predmetna zgrada sagrađena je, odnosno useljena 2000. g., te 6.tuženi ĐH u svom iskazu navodi 15.11.2023. da njemu posljednjih 15 godina curi u stan, dakle krov prokišnjava negdje od 2008., a suvlasnici su postupak legalizacije pokrenuli više od 10 godina kasnije ,budući je isti dovršen 2022.

44.Tuženici kao suvlasnici morali su još kad su kupili stanove, odnosno poslovne prostore, znati da zgrada nije legalizirana, jer i sami navode da je iz zemljišnih knjiga bilo vidljivo da je upis zgrade izvršen bez uporabne dozvole, slijedom čega su postupak legalizacije mogli pokrenuti puno ranije te bi isti, da je ranije pokrenut, bio dovršen prije studenog 2022., u kojem slučaju bi mogli ranije dobiti kredit i pristupiti zamjeni krovišta prije poplave u stanu tužitelja u studenom 2022., a kako oni nisu pravovremeno, kad je krov počelo procurivati u stanove u potkrovlju, poduzeli sve mjere za sanaciju krova, da ne dođe do štete na stanu tužitelja u poplavi 2022., to su oni dužni tužitelju naknaditi iz sredstava zajedničke pričuve štetu koja je nastala na njegovom stanu, jer su mogli godinama ranije provesti legalizaciju zgrada i ostvariti kredit za sanaciju krova.

45.Neosnovani su i navodi tuženika da oni nisu pasivno legitimirani, jer da je krov nekvalitetno napravljen, zbog čega postoji odgovornost investitora, budući da tuženi ovu svoju tvrdnju nisu ničim dokazali, a građevinski je vještak utvrdio da je krov procurivao zbog dotrajalosti kompletnog pokrov. Uz to tuženi nisu ničim dokazali da su oni investitoru prigovorili zbog nedostataka u izradi krova, niti da su pokrenuli bilo kakav postupak protiv investitora, slijedom čega su ovi njihovi navodi usmjereni na izbjegavanje njihove odgovornosti za naknadu štete tužitelju, a eventualno nekvalitetno izvedeni radova na krovu, zbog proteka vremena otkad su tuženici suvlasnici i posjednici nekretnine, ne utječe na njihovu odgovornost za naknadu štete koju je pretrpio tužitelj na svom stanu uslijed procurivanja krova.

46.Nadalje, na odgovornost tuženih kao suvlasnika nekretnine za naknadu štete tužitelju na njegovom stanu ne utječe činjenica da su i stanovi drugih tuženih oštećeni zbog neodržavanja krova, kao i njihovi navodi da su oni sami sanirali štetu, budući je pravo tužitelja temeljem Zakona o vlasništvu da potražuje naknadu štete od tuženika kao suvlasnika iz sredstava zajedničke pričuve.

47.Prigovor zastare nije osnovan.

48.Naime, temeljem odredbe čl. 230. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ( NN 35/05, 41/08,83/15, 29/18, 126/21,114/22,156/22-dalje -ZOO) tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila.

49.Tužitelj u tužbi navodi da je štetu pretrpio zbog toga što je krov procurio uslijed jake kiše 15.11.2018. te uz tužbu prilaže potvrdu PP Zlatar Bistrica kojom se potvrđuje da je tužitelj 23.11.2022., prijavio da mu u stan ulazi voda kroz oštećeni i derutni krov te tužitelj u podnesku od 18.05.2023., podnesenom prije zaključenja prethodnog postupka, navodi da je šteta nastupila nakon 15.11.2018. te da je on i 27.11.2022. prijavio policiji oštećenje krova i ugrozu od vode, a kao što je već naprijed navedeno, iz iskaza tužitelja, 1.tužene NHG te direktora 2.tuženika PH utvrđeno je da je u stan tužitelja prvi put curilo 2018. nakon čega je velika poplava u stanu tužitelja bila u studenom 2022. te je poplava bila i u svibnju 2023. Uz to, 6. tuženi ĐH je naveo da on misli da je najveća šteta u stanu tužitelja nastala 2022. i u svibnju 2023. jer je u svibnju 2023. vlaga iz njegovog stana probila na stubište.

50.Nadalje, građevinski vještak FH je naveo je da se ne može utvrditi koja su od nastalih oštećenja na stanu tužitelja posljedica poplave iz 2018., a koja su posljedica poplave iz 2022.

51.S obzirom na navode 6.tuženika UH, direktora 2. tuženika PH te 1. tužene NHG sud vjeruje tužitelju da je najveća šteta od poplave u njegovom stanu bila nakon poplave u studenom 2022. kada mu je procurio čitav strop, a o čemu je on obavijestio policiju i dostavio u spis potvrdu, a tuženi nisu ničim dokazali da je utvrđena šteta u stanu tužitelja nastala nakon prve poplave 2018., odnosno zbog ranijih poplava.

52.Kako je poplava u studenom 2022. bila najveća, jer je tada procurio čitav strop, a vještak ne može utvrditi koja šteta u stanu je posljedica poplave iz 2018., a koja šteta je posljedica poplave iz 2022., to je prigovor zastare neosnovan budući je ova poplava 2022. bila najobilnija, jer je procurio čitav strop, a što potvrđuju i naprijed navedeni tuženi, slijedom čega je tužba u ovom predmetu podnesena unutar zastarnog roka od tri godine, budući je podnesena 06.02.2023.g.

53.Stoga je sud ocjenjujući provedene dokaze, svaki posebno i sve zajedno, na nedvojben način utvrdio da su stranke u trenutku podnošenja tužbe u ovom predmetu bili suvlasnici stambene zgrade u [adresa] sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je tužitelj u svom stanu pretrpio štetu zbog posljedice poplave uzrok koje je procurivanje krova zbog oštećenja krova, a koje nije sanirano na vrijeme, zbog čega je voda duže ulazila u objekat, a kako suvlasnici solidarno odgovaraju za štetu nastalu zbog procurivanja krova , jer održavanje krova predstavlja poslove redovne uprave, to su tuženici kao suvlasnici nekretnine dužni solidarno iz sredstava zajedničke pričuve tužitelju naknaditi štetu koju je on pretpio u svom stanu zbog neodržavanja krova i procurivanja istog.

54.Prema dopunskom mišljenju građevinskog vještaka GH od 05.01.2026. vrijednost radova na sanaciji štete u stanu tužitelja iznosi 14.235,07 EUR, međutim tužitelj je, kao što i sam navodi u tužbi, suvlasnik navedene nekretnine u 1378/10 000 dijela što iznosi 13,78%, slijedom čega i njegov udio u snašanju zajedničkih troškova, odnosno uplate u zajedničku pričuvu iznosi 13,78% pa je njegov doprinos u popravku nastale štete u navedenom postotku, slijedom čega su mu tuženici dužni naknaditi 86,22% pretrpljene štete, a što iznosi 12.273,48 EUR.

55.Nadalje, iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka GH utvrđeno je da je tužitelj mogao svojim radnjama smanjiti ukupnu štetu na način da je demontirao radijatore, rasvjetna tijela i utičnice, kao i sobna vrata te da je iznio namještaj iz stana te bi takvim svojim postupanjem smanjio štetu za 1.252,90 EUR.

56.Neosnovani su navodi tužitelja da on nije mogao izvršiti demontažu radijatora, rasvjetnih tijela i utičnica te micanje namještaja, jer su utičnice i rasvjetna tijela bili pod vodom, pa da bi time doveo u opasnost svoj život, budući je tužitelj mogao, kao što to navodi i vještak FH u svom očitovanju od 02.05.2025., isključiti stan od napajanja strujom te bez opasnosti maknuti iz stana namještaj, radijatore, utičnice i vrata te ih zaštititi od daljnjeg oštećenja, tim više što je prva poplava bila još 2018. i on je do 2022.g., kad je bila druga velika poplava, mogao maknuti ove stvari, jer je znao da je krov oštećen i da postoji opasnost da će opet procuriti. .

57.Stoga je temeljem odredbe čl. 1054. st. 1. ZOO-a valjalo presuditi kao u izreci i naložiti tuženima da tužitelju solidarno s posebnog računa namijenjenog za prikupljanje zajedničke pričuve isplate iznos od 11.020,58 EUR, dok je odbijen tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 3.214,49 EUR s pripadajućom kamatom.

58.Temeljem odredbe članka 1089. stavak 2. ZOO-a visina naknade imovinske štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske te je visina štete u konkretnom slučaju određena prema cijenama u vrijeme presuđenja prema nalazu i mišljenju vještaka GH od 05.01.2026.g, pa kako se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti, to su tužitelju zatezne kamate na dosuđeni iznos od 11.020,58 eura dosuđene od dana donošenja ove odluke, a odbijen je tužitelj s dijelom zahtjeva za zateznu kamatu na dosuđeni iznos naknade štete od 11.020,58 EUR za razdoblje od 16.11.2018. do 28.04.2026.

59. Visina stope zatezne kamate određena je prema čl. 29. st. 2. ZOO-a.

60.Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. stavak 2. i članka 155. ZPP-a.

61.Tužitelju su u cijelosti priznati troškovi očevida u iznosu od 49,48 EUR te troškovi građevinskog vještačenja u iznosu od 582,45 EUR budući su isti bili potrebni za uredno vođenje postupka neovisno o konačnom uspjehu u postupku.

62.Nadalje, kako su tuženici osporavali odgovornost, to je tužitelj glede osnove u postupku uspio sa 100%, dok je glede visine uspio sa 77%, te je aritmetička sredina između uspjeha glede osnove i glede visine 88,5%. Tuženikov kvalitativni uspjeh u postupku je 0%, dok je njegov kvantitativni uspjeh u postupku 23%, te je aritmetička sredina između uspjeha s osnove i kvantitativnog uspjeha 11,5%, pa kada se od uspjeha tužitelja odbije uspjeh tuženika, onda je tužitelj uspio u postupku sa 77%, te su mu je tuženici u skladu s odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a dužni solidarno naknaditi 77% troškova zastupanja i troškova sudskih pristojbi.

63.Troškovi zastupanja odnose se na trošak sastav tužbe u iznosu od 500,00 eura u skladu s Tbr. 7. točka 1. OT-e, koji iznos je tužitelju prema Tbr. 8. točka 1. OT-e odmjeren i za sastav svakog od podnesaka 18.05.2023., 12.12.2024. i 28.11.2025.. Nadalje, tužitelju je u skladu s Tbr. 9. točka 1. OT-e za zastupanja na ročištima 12.07.2023., 15.11.2023., 19.12.2023., 10.12.2025. i 01.04.2026. za svako ročište odmjereno po 500,00 eura, ili ukupno 4.500,00 eura, na koji iznos je priznat PDV u iznosu od 1.125,00 eura. Stoga su troškovi zastupanja ukupno 5.625,00 eura, a kako je uspjeh tužitelja 77%, to su mu tuženici dužni naknaditi 77% ovih troškova, odnosno 4.331,25 eura.

64.Tuženi su dužni tužitelju naknaditi trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 62,83 eura (uspjeh tužitelja u postupku u odnosu na tužbeni zahtjev iz tužbe je 33%, a pristojba na tužbu je plaćena prema vrijednosti predmeta spora iz tužbe) i 77% sudske pristojbe na presudu u iznosu od 145,38 eura, te su troškovi dosuđeni u ukupnom iznosu od 5.171,39 eura.

65.Odluka o kamatama na trošak temelji se na odredbi čl. 151.st.3.ZPP-a.

U Donjoj Stubici 29. travnja 2026.

S U D A C :

Jelena Habulin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu u roku od 15 dana po primitku prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka, putem ovog suda, a o istoj odlučuje Županijski sud.

DN-a:

1. pun. tužitelja

2. OD Terešak & partneri d.o.o.

3. odvj. Ivana Šuti

4. ĐH, [adresa]