REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj Psp-22/2026-13

(ranije Psp-66/2022)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužiteljica NI, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Ivan Milanović, odvjetnik u Umagu, 8. ožujka 6, i tuženik DI, [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Goran Okmaca, odvjetnik u Pazinu, Ul. 25. rujna 4, zbog smetanja posjeda, nakon održane glavne rasprave zaključene 19. ožujka 2026. u prisutnosti tužiteljice i njezinog punomoćnika, te zamjenice punomoćnika tuženika, KI, odvjetničke vježbenice kod punomoćnika, 29. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„III Utvrđuje se da je tuženik ponovio smetanje posjeda tužiteljice, i to u posjedu nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te sjevernog dijela k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], na način da je 18. kolovoza 2022. oko 14,15 sati, osobno ili putem treće osobe po njegovu nalogu postavio žičanu ogradu dužine 1,90 m i visine 1,32 m, te tri metalna stupa na koje je vezao postavljenu žičanu ogradu, i to na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te dijelom na sjevernom dijelu k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], a što je sve pobliže prikazano na skici lica mjesta od 19. travnja 2021., sačinjenoj po stalnom sudskom vještaku mr. sc. Mariji Brajković dipl. ing. geod., crvenom crtom, a na kojoj je ogradi postavio plastičnu tablu s natpisom „Oprez? – zabranjen pristup“, a čime je tuženik opetovano smetao tužiteljicu u posljednjem i mirnom posjedu nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i sjevernog dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina].

IV Nalaže se tuženiku uspostava ranijeg posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku prije smetanja na način da je dužan odmah, a najkasnije u roku od 8 (osam) dana izvršiti uklanjanje žičane ograde dužine 1,90 m i visine 1,32 m, te tri metalna stupa na koje je vezao postavljenu žičanu ogradu s južnog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te sjevernog dijela k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], a kako je pobliže prikazano na skici lica mjesta od 19. travnja 2021., sačinjenoj po stalnom sudskom vještaku mr. sc. Mariji Brajković dipl. ing. geod., crvenom crtom, a na kojoj je ogradi postavio plastičnu tablu s natpisom „Oprez? – zabranjen pristup“, te se tuženiku zabranjuje takvo ili slično smetanje tužiteljičinog posjeda k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te sjevernog dijela k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] ubuduće.“

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka.

III. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi troškove ovog postupka isplatom 500,00 eura (petsto eura) u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 17. rujna 2022. protiv tuženika podnijela tužbu zbog smetanja posjeda (naslovljeno kao „proširenje tužbe“ u predmetu koji se kod ovog suda vodio pod posl. br. Psp-112/2019, kasnije Pps-48/2024).

1. 1. U obrazloženju tužbe je u bitnome navela da je posljednja mirna i poštena posjednica nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te sjevernog dijela k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]. Tuženik da je 18. kolovoza 2022. oko 14:15, osobno ili putem treće osobe po njegovom nalogu, postavio žičanu ogradu dužine 1,90 m i visine 1,32 m te tri metalna stupa na koje je vezao postavljenu žičanu ogradu, i to na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te dijelom na sjevernom dijelu k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], što je sve prikazano na skici lica mjesta od 19. travnja 2021., sačinjenoj po mjerničnom vještaku mr. sc. Mariji Brajković, dipl. ing. geod., crvenom crtom, a na kojoj ogradi je postavio plastičnu tablu s natpisom „Oprez? – zabranjen pristup“, a čime da je tužiteljicu (opetovano) smetao u posljednjem i mirnom posjedu predmetnih nekretnina.

1. 2. Predložila je da joj sud pruži posjedovnu zaštitu i utvrdi čin smetanja posjeda; da tuženiku naloži uspostavu ranijeg posjedovnog stanja kakvo je bilo prije smetanja posjeda; te da tuženiku zabrani daljnje takvo ili bilo kakvo slično smetanje tužiteljice u posjedovanju predmetnih nekretnina.

2. U odgovoru na tužbu od 24. kolovoza 2023. tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te je predložio njegovo odbijanje.

2. 1. Osporavanje je obrazložio navevši da tužiteljica (kao i u postupku Psp- 112/2019) pogrešno prikazuje činjenično stanje i neosnovano navodi da je posljednja i mirna posjednica predmetnih nekretnina. Nije osporio da je predmetna ograda postavljena na sjevernom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od strane tuženika, ali je osporio da bi se radilo o smetanju posjeda, navevši da je predmetna ograda smještena na nekretnini koja je već u dugogodišnjem posjedu obitelji DI te ni u jednom dijelu ta ograda da ne prelazi na susjednu nekretninu tužiteljice, te tuženik postavljanjem te ograde ni na koji način nije smetao niti uznemiravao posjed tužiteljice. Predmetni dio od kad pamti tuženik, a i od ranije što zna po pričanju majke i ostale rodbine, kao i susjeda, koristi se kao dio okućnice njihove obiteljske kuće, a ranijih godina koristila se i za dovoženje i parkiranje cisterne koja je opskrbljivala kuću sa vodom. Nejasno mu je kako postavljanje ograde predstavlja čin smetanja posjeda, a postavljena cisterna ne. To da dodatno ukazuje na to da tužiteljica nikada nije imala u posjedu predmetni dio utuženih nekretnina već da obijesno tuži tuženika i njegovu majku zbog privatnih neslaganja (u prilog čemu je naveo da se kod ovog suda vodi više parnica).

3. Radi ocjene osnovanosti tužbenog zahtjeva proveden je dokazni postupak u kojem su pročitane i razgledane isprave koje se nalaze u i spisu, i to: skica lica mjesta od 19. travnja 2021. (str. 4), fotografije (str. 5, 19, 20, 31–33), službena bilješka Grada Pazina od 22. kolovoza 2023. (str. 17), te isprave iz priklopljenog spisa ovog suda posl. br. Psp-48/2024 (Psp-112/2019). Osim toga, saslušane su stranke (iskazi na zapisniku od 19. ožujka 2026., str. 34–36).

3. 1. Sud nije izvodio po tužiteljici predložene dokaze uviđajem i mjerničnim vještačenjem te saslušanjem svjedoka JI, AI i HI, te po tuženiku predložene dokaze saslušanjem svjedoka ZI, ĐI, FI i TI, jer njihovo izvođenje ovome sudu nije bilo potrebno za donošenje odluke. Odlučne činjenice sud je utvrdio na temelju dokaza koje je izveo.

4. Ocjenom rezultata izvedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP) sud je odlučio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za pružanjem posjedovne zaštite na način da se: 1) utvrdi da je tuženik smetao tužiteljicu u njezinom posljednjem mirnom posjedu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te sjevernog dijela k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], tako što je 18. kolovoza 2022. oko 14:15 tuženik ili netko treći po njegovom nalogu, postavio žičanu ogradu dužine 1,90 m i visine 1,32 m te tri metalna stupa na koje je vezao postavljenu žičanu ogradu, i to na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te dijelom na sjevernom dijelu k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], što je sve prikazano na skici lica mjesta od 19. travnja 2021., sačinjenoj po mjerničnom vještaku mr. sc. Mariji Brajković, dipl. ing. geod., crvenom crtom, a na kojoj ogradi je postavio plastičnu tablu s natpisom „Oprez? – zabranjen pristup“, čime da je tužiteljicu (opetovano) smetao u posljednjem i mirnom posjedu predmetnih nekretnina; te da mu se 2) naloži da odmah, a najkasnije u roku osam dana, uspostavi stanje kakvo je bilo prije počinjenog smetanja na način da ukloni predmetnu žičanu ogradu; kao i da mu se 3) zabrani da ubuduće čini takvo ili slično smetanje posjeda tužiteljice.

6. Pitanje zaštite smetanja posjeda uređeno je u čl. 19. do 27. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. – pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV). Prema tim odredbama, koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda (čl. 21. st. 1.). Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (čl. 22. st. 1.) Sud pruža ovu zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu (čl. 22. st. 3.).

7. Sukladno citiranim zakonskim odredbama, a uzimajući u obzir to da nije sporno da je tuženik poduzeo radnje za koje tužiteljica tvrdi da predstavljaju čin smetanja posjeda, tužiteljica je u ovom postupku trebala dokazati da je ona posljednji mirni posjednik prijepora i da ju je tuženik poduzetom radnjom smetao u posjedu, odnosno da joj je posjed oduzeo.

8. Iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da tužiteljica nije posljednji mirni posjednik prijepora i da joj tuženik poduzetom radnjom nije oduzeo posjed.

8. 1. Kod ovog suda već se vodio postupak po tužbi tužiteljice protiv tuženika zbog smetanja posjeda, pod posl. br. Psp-48/2024 (Psp-112/2019), u kojem je predmet zaštite bio jednak onome u ovome postupku. Riječ je o k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te sjevernom dijelu k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], za koje tužiteljica, kao i u ovome postupku, tvrdi da su u njezinom posljednjem mirnom posjedu. Razlika je u utuženom činu smetanja. U postupku Psp-48/2024 (Psp-112/2019) utuženi čin smetanja je da je 6. listopada 2019. tuženik, na predmetu zaštite (dakle dijelom na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te dijelom na sjevernom dijelu k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]) postavio željeznu ogradu dužine 1,9 m, visine 0,7 m, a iznad koje je postavio i bodljikavu žicu, a koju je ogradu tuženik ili treća osoba po njegovom nalogu dana 28. listopada 2019. uklonio, da bi na istom mjestu istu ogradu tuženik ili treća osoba po njegovom nalogu opetovano postavio 31. listopada 2019. U ovome postupku utuženi čin smetanja je da je na istim nekretninama (dakle na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te dijelom na sjevernom dijelu k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]; što je sve pobliže prikazano na skici lica mjesta od 19. travnja 2021.sačinjenoj po stalnom sudskom vještaku mr. sc. Mariji Brajković dipl. ing. geod., crvenom crtom) 18. kolovoza 2022. tuženik ili putem treće osobe po njegovu nalogu postavio sada žičanu ogradu dužine 1,90 m i visine 1,32 m, te tri metalna stupa na koje je vezao postavljenu žičanu ogradu, a na kojoj je ogradi postavio plastičnu tablu s natpisom „Oprez? – zabranjen pristup“.

8. 2. U postupku Psp-48/2024 (Psp-112/2019), koji je pravomoćno okončan donošenjem rješenja posl. br. Psp-48/2024-62 od 7. ožujka 2025., koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, posl. br. Gž-1784/2025-2 od 6. lipnja 2025., pravomoćno je utvrđeno da tužiteljica nije dokazala svoj posljednji mirni posjed na predmetnim nekretninama u vrijeme spornog smetanja (dakle rujan/listopad 2019.) slijedom čega je njezin tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan u cijelosti. Takva odluka donesena je po provedenom dokaznom postupku (u kojem su pročitane su i razgledane isprave iz tog spisa, i to fotografije, nalaz i mišljenje mjerničnog vještaka mr. sc. Marije Brajković, dipl. ing. geodezije, dan na ročištu 27. siječnja 2021. te u pisanom obliku od 19. travnja 2021. uz priloženu dokumentaciju – fotografije, izvod iz katastarskog plana, identifikaciju na DOF-u i skicu lica mjesta, zapisnik od 27. siječnja 2021. s iskazima svjedoka EI, ZI, JI, FI, ĐI i TI, izvješća Policijske postaje Pazin od 2. veljače 2021. s prilozima – zapisnicima o ispitivanju prisutnosti alkohola, skice lica mjesta, te zapisnika od 4. studenog 2022. s iskazom svjedoka ĆI, te od 8. rujna 2023. s iskazima stranaka), i zaključku da sud nije mogao utvrditi da je tužiteljica posljednja mirna posjednica prijepora, odnosno da je u trenutku kada je prema navodima tužiteljice izvršen čin smetanja, postojao posjed prijepora od strane tužiteljice, jer veći broj saslušanih svjedoka nije iskazivao u prilog tim tvrdnjama tužiteljice (upravo suprotno, ZI, FI, ĐI i TI, suglasno su iskazali da je prijepor oduvijek u posjedu tuženika odnosno njegove obitelji, a osim toga ti su svjedoci suglasno iskazivali i o tome na koji se način prijepor koristio od strane obitelji tuženika, čime je isključena mogućnost utvrđenja tužiteljice kao posjednice).

9. S obzirom na to:

– da se pozicija ograde, koja je ranije bila željezna, dužine 1,90 m, visine 0,7 m, a iznad koje je bila postavljena i bodljikava žica; a koju je tuženik nesporno uklonio i postavio novu žičanu ogradu, sada dužine 1,90 m i visine 1,32 m, uz tri metalna stupa na koje je vezao postavljenu žičanu ogradu i na kojoj je ogradi postavio plastičnu tablu s natpisom „Oprez? – zabranjen pristup“; nije mijenjala (o čemu su iskazivali i tužiteljica i tuženik saslušani u ovome postupku)

– da ne proizlazi da bi tužiteljica u periodu od 6. listopada 2019. odnosno 28. listopada 2019. (do kojeg razdoblja je pravomoćno utvrđeno da tužiteljica nije bila posljednji mirni posjednik prijepora) do 18. listopada 2022. (utuženog čina smetanja u ovome postupku), na bilo koji način koristila odnosno posjedovala prijepor, a što također proizlazi iz njezinog iskaza, posebno dijela u kojem je opisivala što joj sve predmetna ograda onemogućuje („Upitana što joj je onemogućeno postavljenom ogradom odgovaram da mi je najviše onemogućen pristup čišćenju dimnjaka, odvodne cijevi, a sudoper mi je zaštopan, te uređenju jasmina…“)

– da se kraj te činjenice ni iskazima svjedoka čije je saslušanje predložila tužiteljica ne može s uspjehom dokazivati posljednji mirni posjed ;

slijedi da, ni u ovome postupku, nisu ispunjenje pretpostavke za pružanje zaštite tužiteljici zbog smetanja posjeda.

10. Sukladno odredbi čl. 441. ZPP-a, i u ovoj parnici raspravljanje i dokazivanje je bilo ograničeno samo na činjenice posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Nije se raspravljalo o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda. Tužiteljica nema posljednji mirni posjed na predmetnim nekretninama u vrijeme spornog smetanja, pa je zato tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan u cijelosti, kao u t. I. izreke rješenja.

11. Obje stranke su podnijele zahtjeve za naknadu troškova ovog postupka. Sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a odluka o troškovima donosi se prema uspjehu stranaka u sporu. Tužiteljica u ovom sporu nije uspjela pa joj ne pripada zatražena naknada troškova postupka, dok tuženiku pripada zatraženi trošak jednokratne nagrade od 200 bodova odnosno 400,00 eura (1 bod/2,00 eura) uvećano za PDV po stopi 25 % (100,00 eura), ukupno 500,00 eura prema tbr. 7. t. 2., tbr. 42. i tbr. 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022. i 126/2022.) koja se primjenjuje sukladno tbr. 52. t. 4. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023.).

11. 1. Stoga je tužiteljici naloženo da tuženiku naknadi prouzročeni trošak parničnog postupka kao u t. II. izreke rješenja, dok je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka odbijen, kao u t. III. izreke rješenja.

U Pazinu 29. travnja 2026.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana od dostave rješenja.

DNA:

1. tužiteljica po pun., uz rješenje o pristojbi za rješenje

2. tuženik po pun.