Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

    Tome Skalice 2

    35000 SLAVONSKI BROD

    Poslovni broj: Gž-362/2024-3.

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Draženke Ilak predsjednice vijeća, Irene Dikanović-Terzić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Lidije Klašnja-Petrović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐL (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog ureda Darko Šuper, ĐLČ, Ivan Jukić i Dino Vukušić, odvjetnicima iz Osijeka, protiv tuženice ŠL (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po punomoćniku Petru Vukasoviću, odvjetniku iz Osijeka, radi naknade štete, rješavajući žalbu tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Đakovu od 1. ožujka 2024., poslovni broj: 6 Pn- 118/2023-12., u sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2026.,

    r i j e š i o  j e

    Žalba tužiteljice ĐL se prihvaća, te se ukida presuda Općinskog suda u Đakovu od 1. ožujka 2024., poslovni broj: 6 Pn-118/2023-12. u cijelosti i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    Obrazloženje

    1. Presudom prvostupanjskog suda presuđeno je:

    "I. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

    "Tuženik ŠL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna je tužiteljici KL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti na ime naknade štete iznos od 24.219,75 kuna / 3.214,51 EUR sa zakonskom zateznom kamatom u visini po stopi zatezne kamate određene za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena tekućom od 17.02.2021. godine do 31.12.2022., a od 1.1.2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3%-tna poena te troškova postupka osiguranja dokaza u iznosu od 3.360,00 kuna / 445,94 EUR sa zakonskom zateznom kamatom u visini po stopi zatezne kamate određene za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena tekućom od 17.12.2020. godine do 31.12.2022, a od 1.1.2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3%-tna poena, kao i naknaditi tužiteljici parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj čl. 29. ZOO-a, tekućom od presuđenja do isplate, sve u roku 15 dana."

    II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženici trošak parničnog postupka u iznosu od 947,67 eur u roku od 15 dana."

    2. Tužiteljica je protiv presude prvostupanjskom sudu, pravovremeno uložila žalbu temeljem žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točaka 1. –3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP). U žalbi navodi da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da je prigovor zastare koji je istaknula tuženica osnovan s obzirom da je tužba podnesena 2021., a radovi na stanu tuženice su izvedeni 1995.

    2.1. Tužiteljica ističe da je tijekom prvostupanjskog postupka jasno naglašavala kako se tužbeni zahtjev temelji na uklanjanju izvora opasnosti od štete po imovinu, zdravlje te tjelesni integritet tužiteljice i njezine obitelji, uslijed opasnosti od pada dijela stropa spavaće sobe u njezinom stanu. Navedeno znači da je radi zaštite njezine osobne sigurnosti i sigurnosti susjedne imovine potrebno osigurati otklon tog izvora opasnosti.

    2.2. Tužiteljica naglašava da je postala vlasnica stana koji se nalazi ispod stana tuženice 2020., te su građevinski radovi na adaptaciji njezinog stana izvedeni 2020., pri čemu je otkrivena opasnost od urušavanja stropa, a razlozi toj opasnosti su nevaljano prethodno izvedeni radovi u stanu tuženice tijekom 1995., jer su provođeni protivno pravilima struke na stanu tuženice. Iz tih razloga tužiteljica smatra da prvostupanjski sud, pogrešnim pravnim stavom o početku tijeka zastare, nije utvrdio niti razmatrao sve važe činjenice.

    2.3. Tužiteljica dalje tvrdi da zastara naknade štete ne može teći prije nastanka štete, odnosno prije saznanja za istu, te da trenutak počinjenja štetne radnje ne mora nužno biti trenutak nastanka štete, jer šteta nastaje s vremenskim odmakom kasnije u odnosu na poduzetu štetnu radnju. Pobija i odluku o parničnom trošku.

    2.4. Predlaže da se žalba prihvati i da se prvostupanjska presuda preinači na način da se usvoji tužbeni zahtjev, te da se tuženici naloži naknada svih troškova parničnog postupka ili, alternativno, da se prvostupanjska presuda ukine, te da se predmet vrati na ponovni postupak prvostupanjskom sudu radi pravilnog odlučivanja. Traži trošak sastava žalbe.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Žalba je osnovana.

    5. U prvostupanjskom postupku pravilno je utvrđeno, a žalbenim navodima se ne osporava, da je tužiteljica vlasnica stana na drugom katu stambene zgrade u [adresa], koji je stekla temeljem Ugovora o kupoprodaji od 30. lipnja 2020. od trgovačkog društva Barrage d.o.o., čiji su vlasnici njezin suprug i njegovi poslovni partneri. Također je utvrđeno da je navedeno društvo predmetni stan kupilo 15. svibnja 2020. od prijašnje vlasnice, koja je do tada u njemu stanovala.

    5.1. Nadalje, u prvostupanjskom postupku pravilno je utvrđeno da je tijekom 2020. započeta adaptacija predmetnog stana, te da su početkom kolovoza 2020. uočena oštećenja na stropu, pri čemu je utvrđeno da se stan tužiteljice nalazi ispod stana tuženice, kao i da se radi o oštećenjima koja je nužno sanirati bez odgode, radi sprječavanja urušavanja stropa.

    5.2. Prvostupanjski sud je također pravilno utvrdio da je 1995. prednica tuženice izvodila građevinske radove na stanu koji se nalazi iznad stana tužiteljice, te da nakon toga u stanu tuženice nisu izvođeni daljnji radovi. Prvostupanjski sud je temeljem nalaza i mišljenja vještaka ABC zaključio da bi radovi iz 1995. mogli biti uzrok nastalih oštećenja i opasnosti od urušavanja stropa u stanu tužiteljice.

    6. Polazeći od takvih utvrđenja, prvostupanjski sud zaključuje da tijekom postupka nije dokazano da bi šteta nastala u neko drugo vrijeme osim u vrijeme izvođenja radova 1995., budući da tužiteljica nije imala saznanja o točnom vremenu nastanka štete.

    6.1. Prvostupanjski sud pritom posebno ističe da u tužbi nije navedeno kada je šteta nastala, kao ni da tužiteljica tijekom postupka nije predložila dokaze radi utvrđenja vremena nastanka štete, odnosno da je odustala od izvođenja dokaza saslušanjem vještaka i provođenjem očevida.

    7. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud zauzima stajalište da je teret dokazivanja okolnosti da je šteta nastala u neko drugo vrijeme, a ne u vrijeme izvođenja građevinskih radova 1995., bio na tužiteljici, te kako ista to nije dokazala, prihvaća prigovor zastare istaknut od strane tuženice, jer je od 1995. do podnošenja tužbe 2021. protekao zastarni rok od pet godina iz članka 230. stavaka 1. i 2. Zakon o obveznim odnosima ( "Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, i 78/15 dalje: ZOO).

    8. Takav pravni zaključak prvostupanjskog suda za sada se ne može prihvatiti kao pravilan.

    9. Naime, osnovano tužiteljica u žalbi ističe da trenutak poduzimanja štetne radnje ne mora nužno predstavljati i trenutak nastanka štete, budući da se štetne posljedice mogu očitovati s vremenskim odmakom. U konkretnom slučaju iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da su oštećenja na stropu stana tužiteljice uočena tek tijekom 2020., kada je započeta adaptacija stana, te da je tada utvrđena i potreba hitne sanacije radi sprječavanja urušavanja stropa.

    10. Stoga je, za pravilnu primjenu materijalnog prava, odlučno utvrditi kada je šteta nastala, odnosno kada je tužiteljica pretrpjela imovinsku štetu u vidu troškova sanacije, a ne isključivo vrijeme izvođenja radova koji predstavljaju mogući uzrok štete.

    11. Pritom valja naglasiti da se šteta u ovakvim slučajevima može sastojati upravo u troškovima koje oštećenik ima radi otklanjanja opasnosti i sprječavanja nastanka veće štete, pa se početak tijeka zastare ne može bez daljnjega vezati uz vrijeme poduzimanja štetne radnje, kako to pogrešno čini prvostupanjski sud.

    12. Nadalje, iako prvostupanjski sud pravilno ukazuje na teret dokazivanja odlučnih činjenica, ovaj sud nalazi da u konkretnom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti i pravilno utvrđeno. Naime, izostalo je provođenje dokaza potrebnih za utvrđenje odlučnih okolnosti, osobito u pogledu vremena nastanka oštećenja, opsega štete, uzročne veze između radova izvedenih u stanu tuženice i nastalih oštećenja, kao i nužnosti i visine troškova sanacije koje potražuje tužiteljica.

    13. U takvoj situaciji, kada činjenično stanje nije dovoljno razjašnjeno za pravilnu primjenu materijalnog prava, nije bilo osnove za prihvaćanje prigovora zastare, već je prvostupanjski sud bio dužan provesti potrebne dokaze, radi potpunog utvrđenja odlučnih činjenica.

    14. Slijedom navedenog, budući je zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjskog suda činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, valjalo je, na temelju odredbe članka 370. ZPP-a, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    15. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će, imajući u vidu primjedbe iz ovog rješenja, provesti potrebne dokaze radi utvrđenja svih odlučnih činjenica, osobito u pogledu vremena nastanka štete, uzročne veze, te visine i opravdanosti troškova sanacije, nakon čega će donijeti novu, zakonitu odluku.

    16. Obzirom da je prvostupanjska presuda ukinuta, ukinuta je i odluka o troškovima parničnog postupka, sukladno članku 166. stavku 3. ZPP-a.

    17. U nastavku postupka prvostupanjski sud će odlučiti i o cjelokupnim troškovima parničnog postupka.

    Slavonski Brod, 29. travnja 2026.

    Predsjednica vijeća

    Draženka Ilak

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.