REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

Tome Skalice 2

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: Gž-340/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Draženki Ilak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja - predlagatelja osiguranja MC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Aleksandri Raach odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika - protivnika osiguranja [adresa], [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi osiguranja nenovčane tražbine, rješavajući žalbu tužitelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 12. veljače 2026., poslovni broj: Ovr-475/2026-2 (Psp-144/2025.), 29. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja MC kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 12. veljače 2025., poslovni broj: Ovr- 475/2026-2. (Psp-144/2025.).

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"Odbija se prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere od 3. veljače 2026., kao neosnovan."

2. Protiv rješenja suda prvog stupnja predlagatelj osiguranja pravovremeno je podnio žalbu iz svih zakonskih razloga.

2.1. U žalbi ističe kako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu članka 346. stavak 1. Ovršnog zakona, jer je zahtijevao praktično dokazivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva, iako je zakonski standard u fazi odlučivanja o privremenoj mjeri ograničen na vjerojatnost postojanja tražbine i opasnosti. Navodi kako je dostavio upravno rješenje o uklanjanju kontejnera, obavijest o uklanjanju, zemljišnoknjižni izvadak, te je dokumentirao višegodišnje faktično izvršavanje posjeda od 2018., čime je, kako navodi u žalbi, ispunjen objektivni kriterij vjerojatnosti.

2.2. Što se tiče opasnosti u smislu članka 346. Ovršnog zakona smatra da je ista neposredna i konkretna. Navodi kako je upravnim rješenjem naloženo uklanjanje kontejnera uz prijetnju prisilnog izvršenja, a najavljena je i izgradnja skate staze, čime bi se trajno izmijenilo stanje na terenu. Mišljenja je da bi uklanjanjem kontejnera i započinjanjem radova posjed bio nepovratno izgubljen, čime bi predmet spora bio faktično konzumiran prije sudske odluke.

2.3. Nadalje, navodi kako je više od 50 građana potpisalo peticiju vezanu uz predmetno zemljište što potvrđuje postojanje napetosti u zajednici pa smatra da pokušaj faktičnog preuzimanja terena u takvim okolnostima objektivno nosi rizik fizičke konfrontacije i narušavanja javnog reda.

2.4. Smatra također da pozivanje protivnika osiguranja na članak 20. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ne može derogirati pravo na sudsku zaštitu posjeda.

2.5. Neosnovanim smatra i zaključak prvostupanjskog suda da bi određivanjem mjere došlo do iscrpljenja tražbine.

2.6. Predlaže da se žalba uvaži, te da drugostupanjski sud preinači pobijano prvostupanjsko rješenje i odredi predloženu privremenu mjeru, podredno da pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predlagatelj osiguranja je žalbu, između ostalog, podnio i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka ali u žalbi ne navodi o kojim bi se povredama postupka radilo. Ispitujući pobijano rješenje, sukladno članku 365. stavku 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 48/11 –pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), u vezi sa člankom 381. ZPP- a, ovaj sud ne nalazi postojanje bitnih povreda parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi:

- da je predlagatelj osiguranja - tužitelj podnio tužbu radi smetanja posjeda u kojoj navodi da mu je protivnik osiguranja - tuženik nezakonitom odlukom [obrt] od 25. travnja 2024. oduzeo posjed nad dijelom zemljišta u [adresa], istočno od kuće u [adresa], a radi se o z.k. č. [katastarska čestica] površine 2.267 m[2] , koja je upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nakon čega je izvršena parcelacija, te se tuženik upisao kao vlasnik predmetnog zemljišta proglasivši isto javnim dobrom, čime je tužitelju, kako se navodi u tužbi, oduzet posjed,

- u tužbi je također navedeno da je tužitelj mirno i faktički uživao posjed nad predmetnim zemljištem uključujući i postavljanje brodskog kontejnera od 2018. do dana smetanja posjeda 7. listopada 2025., kada se na zemljištu pojavila ploča sa natpisom namjere izgradnje „skate“ staze,

- tužbenim zahtjevom tužitelj traži da se utvrdi da je tuženik smetao njegov posljednji mirni posjed i da se tuženiku naloži da u roku od 24 sata od primitka rješenja omogući tužitelju nesmetano korištenje zemljišta i ukloni sve nepripadne stvari, kao i da mu zabrani takvo ili slično smetanje,

- prijedlogom za određivanje privremene mjere (strana 34. i 35. spisa) predlagatelj osiguranja traži da se zabrani protivniku osiguranja svako daljnje smetanje predlagatelja osiguranja u mirnom i faktičnom posjedu dijela nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označen kao k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 2267 m[2] , a koji dio u naravi odgovara staroj oznaci z.k. č. br. [katastarska čestica] površine 137 hvati, na adresi [adresa], što uključuje i zabranu uklanjanja ili oštećenja kontejnera predlagatelja osiguranja koji se nalazi na toj lokaciji, uz nalog protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja omogući nesmetan pristup navedenom dijelu zemljišta i kontejneru na način da ukloni sve postavljene prepreke (ograde, lance i druga sredstva zatvaranja), te da se sa istoga povuku sve osobe i stvari postavljene po nalogu protivnika osiguranja,

- da se protivnik osiguranja - tuženik u cijelosti protivio tužbenom zahtjevu i prijedlogu za određivanje privremene mjere ističući da predlagatelj osiguranja nije naveo kako je izvršavao posjed predmetnog dijela nekretnine, ne dokazuje da se navodno smetanje dogodilo upravo na nekretnini o kojoj govori u tužbi, a poziva se i na odredbu članka 20. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koja propisuje da nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela donesenom na temelju zakona koji to dopušta.

7. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog za određivanje privremene mjere navodeći u obrazloženju pobijanog rješenja da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 346. stavak 1. Ovršnog zakona, kao i da predlagatelj osiguranja nije postupio ni po odredbi članka 341. stavak 2. OZ-a, jer svoje tvrdnje nije ničim potkrijepio, niti su iznesene činjenice dovoljan element da se nedvojbeno i pouzdano može zaključiti postojanje hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprječavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete. Prvostupanjski sud također je naveo da se privremenom mjerom ne smije iscrpiti sadržaj vjerovnikove tražbine, tj. njegovo prijevremeno ostvarenje. One su sredstva vremenski ograničenog trajanja, a njihovo trajanje je uvjetovano pokretanjem i odgovarajućim ishodom glavnog postupka.

7.1. Prvostupanjski sud zaključuje da predlagatelj osiguranja nije dokazao ostvarenje kumulativnih pretpostavki za određivanje privremene mjere, pa je prijedlog odbio kao neosnovan.

8. Odluka prvostupanjskog suda pravilna je i zakonita.

9. Uvjeti za određivanje predložene privremene mjere propisni su člankom 346. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 dalje: OZ) koji glasi: Radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

9.1. Dakle, uvjeti za određivanje privremene mjere moraju biti kumulativno ispunjeni.

9.2. S obzirom da iz za sada priloženih dokaza - zemljišnoknjižnog izvatka na strani 3. spisa i prijepisa posjedovnog lista na strani 4. spisa - proizlazi da predmetna nekretnina ima status javnog dobra u općoj uporabi, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da tužitelj nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine u smislu članka 346. stavak 1. OZ-a.

9.3. Naime, prema članku 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14), opća dobra nisu sposobna biti objektom prava vlasništva, niti drugih stvarnih prava, dok iz članka 35. stavka 4. i 8. istog Zakona proizlazi da se javna dobra u općoj uporabi koriste sukladno njihovoj namjeni, na način određen od strane nadležnog tijela. Slijedom navedenog, takva nekretnina ne može biti predmet individualnog posjeda u građanskopravnom smislu, pa stoga na njoj nije moguće ostvarivati posjedovnu zaštitu. Posljedično tome, tužitelj podnesenom tužbom i dokazima koje je priložio, u ovoj fazi postupka, nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine u smislu članka 346. stavak 1. OZ-a. Stoga, i neovisno o postojanju drugog zakonskog uvjeta, izostanak vjerojatnosti tražbine kao temeljne pretpostavke isključuje mogućnost određivanja privremene mjere, zbog čega je žalbu tužitelja valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.

10. Zbog navedenog, a temeljem članka 380. točka 2. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci rješenja.

Slavonski Brod, 29. travnja 2026.

Sutkinja

Draženka Ilak