Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni  broj  Gž  Zk-18/2026-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Nikoli Ramušćaku, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja LŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Romanu Biharu, odvjetniku u Zagrebu, radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-32849/2025-2 od 18. prosinca 2025., 29. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja LŽ, kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-32849/2025-2 od 18. prosinca 2025.

II. Nalaže se Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu, brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-1053/2026 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog (st. I. izreke) te je određena zabilježba odbijenog prijedloga pod poslovnim brojem Z-32849/2025 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (st. II. izreke).

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj iz razloga bitnih povreda odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

3. Žalba je neosnovana.

4. Donošenjem pobijanog rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP), na koje sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti sukladno čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 381. ZPP-a i čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (''Narodne novine'', broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24 – dalje: ZZK). Činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno, a i materijalno pravo je pravilno primijenjeno.

5. Sud prvog stupnja odbio je predmetni prijedlog uz obrazloženje da se uspostava vlasništva posebnih dijelova nekretnine može provesti samo u situaciji kada su ispunjene pretpostavke koje su propisane odredbama čl. 73. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 52/25 – dalje: ZVDSP), odnosno da je predlagatelj osim potvrde da određeni stan ili druga samostalna prostorija u određenoj zgradi i na određenoj čestici predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu (čl. 73. st. 2. ZVDSP-a), trebao dostaviti i pisanu suglasnost suvlasnika nekretnine (čl. 73. st. 1. ZVDSP-a), što predlagatelj u konkretnom slučaju nije učinio, a što se ne može nadomjestiti vođenjem pojedinačnog ispravnog postupka. S tim u vezi sud navodi i kako predlagatelj koji, dakle, ne raspolaže ispravom iz čl. 73. st. 1. ZVDSP-a, niti u samom prijedlogu ne navodi suvlasnički dio nekretnine s kojim bi se povezalo pravo vlasništva posebnog dijela. Sud, zaključno, obrazlaže kako bi vođenje pojedinačnog ispravnog postupka bilo moguće samo u situaciji da su za uspostavu vlasništva posebnih dijelova nekretnine ispunjene sve pretpostavke koje određuje ZVDSP, ali da isprave imaju takve nedostatke zbog kojih se upis ne može ostvariti u redovnom postupku. Slijedom svega navedenog, zaključuje da je prijedlog neosnovan te isti odbija pozivom na odredbe čl. 118. st. 1. ZZK-a i čl. 120. st. 1. ZZK-a u vezi čl. 208. ZZK-a.

6. Takav zaključak, kao pravilan, prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.

6.1. Naime, odredbom čl. 208. st. 1. ZZK-a propisano je da se pojedinačni ispravni postupak provodi kad postoji opravdani razlog, a st. 2. toga članka da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ZZK-a može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

6.2. Odredbom čl. 209. st. 4. ZZK-a propisano je da prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl).

7. Predlagatelj je u ovom slučaju uz prijedlog priložio Potvrdu Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju i prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove Klasa: 361-08/25-03/000165, Urbroj: 251-10-22-2/15-25-0005 od 6. ožujka 2025. te Etažni elaborat oznake 14/2025-K iz veljače 2025.

8. Pravilno ukazuje sud prvog stupnja da bi vođenje pojedinačnog ispravnog postupka bilo moguće samo u situaciji kada bi za uspostavu vlasništva posebnih dijelova nekretnine bile ispunjene sve pretpostavke koje određuje ZVDSP, ali da npr. isprave imaju takve nedostatke zbog kojih se upis ne može ostvariti u redovnom postupku, dok vođenje takvog postupka nije moguće u situaciji u kojoj predlagatelj ne raspolaže svim ispravama propisanim gore citiranim odredbama ZVDSP-a.

8.1. Pritom valja reći kako okolnost što bi redovan postupak ishođenja suglasnosti od Republike Hrvatske (koja je suvlasnik preostalog dijela predmetne nekretnine), odnosno nadležnog državnog odvjetništva, eventualno dugo trajao, kako to u žalbi ističe predlagatelj, nikako ne predstavlja opravdan razlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka. Vođenje pojedinačnog ispravnog postupka ne može nadomjestiti nedostatak u vidu nepostojanja isprave koja je preduvjet za samo njegovo pokretanje.

8.2. Također, na žalbene navode da je drugi suvlasnik predmetne zgrade samo Republika Hrvatska, koja se nikada nije protivila izdavanju građevinske dozvole, izmjeni iste niti uporabnoj dozvoli niti je smetala ili osporavala posjed i vlasništvo predlagatelja na predmetnim stanovima valja reći sljedeće. Takva okolnost ne znači da za upis preostalih posebnih dijelova nekretnine kako to predlaže predlagatelj ne treba pisana suglasnost Republike Hrvatske, odnosno okolnost što se Republika Hrvatska nije protivila izdanim dozvolama, ne znači da je na taj način ista dala svoju suglasnost u smislu čl. 73. st. 1. ZVDSP-a.

9. Slijedom svega navedenog, valjalo je na temelju čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a, odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja.

10. Budući da je o žalbi odlučeno, trebalo je naložiti i brisanje zabilježbe žalbe (st. II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja).

U Velikoj Gorici 29. travnja 2026.

Sudac

Nikola Ramušćak