Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Splitu

    Split, Gundulićeva 29a

    Poslovni broj: Gž-514/2025-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Marije Šimičić predsjednice vijeća, Sonje Meštrović članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Mirjane Rubić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Saša Poldan, Goran Gatara, Valentina Vižintin, Marko Komorski, Ana Ilić i Soča Fruk Morina iz Rijeke, protiv tuženika HL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Sunčica Paurović, odvjetnica u Crikvenici, radi zaštite vlasništva od uznemiravanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj P-241/2021-39 od 18. srpnja 2024., u sjednici održanoj 29. travnja 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj P-241/2021-39 od 18. srpnja 2024.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži da se naloži tuženiku da s južnog dijela k. č. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], u naravi put, ukloniti septičku jamu i stepenice na način da na tom dijelu vrati širinu puta od 3 metra pa da po tom putu bude moguć provoz automobilom, kao i da tužitelju nadoknaditi parnični trošak (točka I. izreke). Nadalje je tom presudom obvezan tužitelj da naknadi tuženiku troškove postupka u iznosu od 1.800,00 eura, u roku od 15 dana, dok je za više zatraženi troška odbijen zahtjev tuženika (točka II. izreke).

    2. Protiv presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje: ZPP), s prijedlogom da se preinači i tužbeni zahtjev prihvati u cijelosti.

    2.1. Na žalbu nije odgovoreno.

    2.2. Žalba nije osnovana.

    3. U provedenom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje, prema odredbi članka 354. stavka 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

    3.1. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima pa je neosnovan i žalbeni razlog tužitelja pogrešno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja

    4. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja radi zaštite uznemiravanja prava vlasništva jer je tuženik izgradnjom stepenica i septičke jame tužitelju onemogućeno poduzimanje radnje opisanih u tužbi.

    5. Pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je donio pobijanu odluku kojom je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, i to nakon što je utvrdio sljedeće:

    - da nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] put, iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nije obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj O-108/2007 od 29. svibnja 2007. iza smrti pok. VL, oca tužitelja,

    - da su kao suvlasnici nekretnine k.čbr. [katastarska čestica] iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisani tuženik, otac tužitelja te BL,

    - da je tužitelj upisan kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

    - da su suvlasnici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženik i ŠL,

    - da se septička jama i stepenice nalaze na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], koja nosi zemljišnoknjižnu oznaku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu tuženika,

    - da iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje proizlazi da se septička jama i stepenice nalaze na nekretnini tuženika k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

    - da je saslušani svjedok ZL naveo da su stepenice sagrađene kad i kuća tuženika, a septičku jamu da je tuženik nadozidao do puta,

    - da je saslušana svjedokinja ML navela da o stepenicama ne zna ništa, a da se septička dizala gore u visinu,

    - da je svjedok JL naveo da su stepenice sagrađene kad i kuća prije 50 godina, da su uvijek iste, da se septička jama proširila 1 metar u vrt tuženika,

    - da je svjedok ĆL naveo da je stepenište sagrađeno 70.tih godina, da je septička jama u nastavku stepeništa, te da su napravili i drugu septičku na nekretnini tuženika, stara septička da se nije mijenjala, a na mjeru nove da je bio granični zid,

    - da je svjedokinja RL navela da su stepenice od 1971., kao i danas, da imaju dvije septičke jame, stara da je sagrađena s kućom, a nova da je u vrtu tuženika.

    6. Na temelju tako provedenoga dokaznog postupka prvostupanjski je sud smatrao da su stepenice sagrađene kada i kuća tuženika, prije 50 godina, kao i stara septička jama, koja je kasnije proširena, ali na nekretnini tuženika a ne na mjestu gdje je bio put, zbog čega je zaključio da tuženik sa svojim stepeništem i septičkom jamom ne uznemirava pravo vlasništva tužitelja ni na koji način. Isto tako je taj sud smatrao, a kod činjenice da se stepenište i septička jama na nekretnini tuženika nalaze niz godina, da nisu od nikakvog utjecaja na put kojim tužitelj može doći do svoje nekretnine.

    6.1. Zbog tih razloga je prvostupanjski sud zaključio da je zahtjev tužitelja neosnovan u cijelosti.

    7. Prema odredbi članka 167. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV) vlasnik koji na temelju svojeg vlasništva što ga je u stanju dokazati, traži od osobe koja mu nije oduzela posjed njegove stvari, niti mu osporava pravo vlasništva, nego ga na neki drugi način bespravno uznemiruje u izvršavanju pravne vlasti koja mu kao vlasniku pripada – da to uznemiravanje prestane. Dakle, pravo na podnošenje tužbe za prestanak uznemiravanja ima vlasnik (suvlasnik) koji je ujedno i posjednik (suposjednik) protiv osobe koja ga bespravno uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti. Vlasnika (suvlasnika) uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti osoba koja je stvorila stanje u kojem je njegova pravna vlast glede te stvari okrnjena pod uvjetom da su radnje kojima se vlasnikova vlast okrnjuje bespravno.

    8. Kako iz utvrđenja prvostupanjskog suda, a koja ni žalbenim navodima nisu osporena, proizlazi da tužitelj nije vlasnik niti suvlasnik nekretnine na kojoj su izgrađeni stepenište i septička jama, da nije ni posjednik tog dijela nekretnine, a da je tuženik izgradio stepenište i septičku jamu na svojoj nekretnini a ne na putu, to i po ocjeni ovog suda nisu ispunjene pretpostavke za pružanje zaštite tužitelju, zbog čega je pravilan zaključak prvostupanjskog suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva.

    8.1. Naime, iz sadržaja citirane odredbe članka 167. ZV-a, koja uređuje vlasničku tužbu - actio negatoria, proizlazi da tu vlasničku tužbu podnosi vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik - posjednik, protiv svakog onog koji uznemirava njegovo pravo na bilo koji način, zahtijevajući da to uznemiravanje prestane, a koje uznemiravanje se može sastojati u svojatanju nekog prava koje mu ne pripada, ograničenju u fizičkom vršenju prava vlasništva i slično. Da bi uspio u svom zahtjevu, tužitelj mora dokazati: svoje vlasništvo ili kvalificirani posjed (pravni temelj i istiniti način svog stjecanja), dakle svoje pretpostavljeno vlasništvo te dokazati neosnovano uznemiravanje, pačanje, propuštanje neke dužne radnje, a koji su dovele do neosnovanog uznemiravanja.

    9. Dakle, iz provedenih dokaza i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da tužitelj nije ni vlasnik ni posjednik nekretnine na kojoj je tuženikovo stepenište i septička jama te je s pravom prvostupanjski sud pobijanom presudom odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan uz pravilnu primjenu materijalnog prava u smislu odredbe članka 167. ZV-a.

    10. Neosnovano žalitelj navodi da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio izvedene dokaze odnosno da je ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredbi parničnog postupka jer je po ocjeni ovog suda taj sud pravilnom primjenom odredbe članka 8. ZPP-a ocijenio sve provedene dokaze i pravilno utvrdio činjeničnog stanja.

    11. U svojoj žalbi tužitelj neosnovano ističe da je prvostupanjski sud pogrešno postupio kada nije cijenio uvjerenje o uvjetima uređenja prostora od 24. prosinca 1982. i glavni projekt iz studenog 1983., smatrajući da upravo iz te dokumentacije proizlazi da je širina spornog puta bila upravo tri metra, jer je prvostupanjski sud pravilnom ocjenom provedenih dokaza utvrdio da tuženik nije gradio na dijelu koji bi predstavljao put.

    12. Isto tako, neosnovano tužitelj u žalbi ističe da se predmetno stepenište i septička jama samo formalno nalaze na nekretnini tuženika jer da bi taj dio nekretnine bio u izvanknjižnom vlasništvu, odnosno suvlasništvu tužitelja, i to upravo u dijelu koji bi predstavljao put širine do 3 m, jer iz rezultata provedenog postupka ne proizlazi da bi se stepenište i septička jama nalazile na putu već na nekretnini tuženika i to još od 70.tih godina zbog čega tužitelj pogrešno ističe da je prolazio predmetnim putem i da je širina puta bila tri metra. To i iz razloga jer i iz iskaza saslušanog svjedoka ZL proizlazi da je put malo uži kod stepeništa tuženika.

    13. Ostali žalbeni navodi tužitelja predstavljaju iznošenje vlastite ocjene predmeta spora suprotnih pravilnim zaključcima prvostupanjskog suda koji je dao jasna obrazloženja utemeljena na izvedenim dokazima i na pravilima o teretu dokaza, pa nisu od značaja za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari.

    14. Zbog iznesenog, po ocjeni ovoga suda, žalba tužitelja je neosnovana tako da ju je trebalo odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu, kako u odluci o glavnim zahtjevima, tako i u odluci o troškovima, koji su kako po osnovi tako i po visini pravilno odmjereni.

    15. S obzirom na navedeno, trebalo je na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odlučiti kao u izreci, ove odluke.

    Split, 29. travnja 2026.

    PREDSJEDNICA VIJEĆA

    Marija Šimičić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.